Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Ko e Mana ʻOku Tau Fiemaʻu Fakaʻahó
Māʻasi 2024


“Ko e Mana ʻOku Tau Fiemaʻu Fakaʻahó,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Māʻasi 2024.

Mālohi ke Ikunaʻi ʻa e Angahalá

Ko e Mana ʻOku Tau Fiemaʻu Fakaʻahó

Kapau ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu, ko e hā ʻokú Ne kole mai ai ke tau liliu pea fakatomalá? Ko ha ngaahi moʻoni ʻeni fekauʻaki mo e angahalá pea mo e feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
fufulu ha matapā sioʻata

Tā Fakatātā ʻa Adam Howling

ʻE fēfē kapau te ke lava ʻo siotonu ʻi he ngaahi mana naʻe fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi lolotonga ʻEne moʻui ʻi he māmaní? Mamata kiate Ia ʻokú Ne fakamoʻui ʻa e mahakí pea fokotuʻu ʻa e maté? Neongo ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo toe foki taimi totonu ke mamata ki he ngaahi mana ko iá, ka ʻoku ʻi ai ha taha ʻo e ngaahi mana ʻa Sīsū Kalaisí ʻoku tau lava ʻo mamata ki ai ʻi he ʻaho kotoa pē. Pea ko e taha ia ʻo e ngaahi mana mahuʻinga tahá: naʻá Ne ikunaʻi ʻa e angahalá.

Ko e Moʻoni Fekauʻaki mo e Angahalá

Mahalo ʻe fifili ha niʻihi pe ko e hā ʻoku hoko ai ia ko ha fuʻu meʻa mahuʻingá. He ko hono moʻoní, neongo kapau te tau fai ha fehalaaki ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi, ka ʻoku kei ʻofa pē ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu, ʻikai ko ia? ʻIo, ʻoku fakatou ʻofa moʻoni ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻiate kitautolu. Ka koeʻuhí ko ʻEna ʻofa lahi ʻiate kitautolú, ʻoku lahi ange leva ʻa e meʻa ke aleaʻí.

ʻI he taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa e Fakamoʻuí ki he kau Nīfaí, naʻá Ne akoʻi mai ʻa e ʻuhinga ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke ikunaʻi ʻa e angahalá: “ʻOku ʻikai faʻa hū ha meʻa ʻoku taʻemaʻa ki [he] puleʻanga [ʻo e ʻOtuá]” (3 Nīfai 27:19).

Naʻe ʻikai ke Ne folofola ʻo pehē “ʻikai ha meʻa taʻemaʻa tukukehe pē ha kiʻi fehalaaki siʻisiʻi.” Naʻá Ne akoʻi ʻoku taʻofi kitautolu ʻe ha faʻahinga angahala pē (talangataʻa loto-fiemālie ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá) mei he toe nofo mo Iá.

Ko ha palopalema ia. He ʻikai ke tau lava ʻo muimui haohaoa ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku moʻoni ʻeni ki he kakai kotoa pē—ʻa e palōfita māʻoniʻoni tahá, ʻa e tokotaha faiangahala kovi tahá, mo e tokotaha kehe kotoa pē. Koeʻuhí he ʻikai ke tau lava ʻo tamateʻi ʻetau ngaahi fehalaākí ʻiate kitautolu pē, ʻe taʻofi kitautolu ʻe he angahalá mei heʻetau hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Ko e Mana ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí

Fakafetaʻi pē he naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻoku tau fiemaʻu tokoni. ʻI he Ngoue ko Ketisemaní pea ʻi he kolosí, naʻe toʻo ʻe Sīsū Kalaisi kiate Ia ʻa e kotoa ʻo ʻetau ngaahi mamahí, mahamahakí, faingataʻaʻiá, vaivaí, mo e angahalá (vakai, ʻAlamā 7:11–13). Koeʻuhí naʻá Ne fakatou hoko ko e ʻAlo haohaoa ʻo e ʻOtuá pea mo e foha fakamatelie ʻo Melé, naʻá Ne lava ai ʻo totongi ʻa e angahala ne ʻikai lava ʻe ha taha ʻo totongí.

Ko e ʻuhinga ia naʻe lava ai ke Ne folofola ki he kau Nīfaí, “Ko ia ʻoku ʻikai hū ki hono mālōlōʻangá ha taha ka ko kinautolu pē kuo fō honau kofú ʻi hoku totó, koeʻuhi ko ʻenau tuí, mo e fakatomala mei heʻenau ngaahi angahala kotoa pē, pea mo ʻenau tui faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá” (3 Nīfai 27:19).

He toki mana moʻoni ia koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi, ʻe lava ke fakamaʻa kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá! ʻI heʻetau ʻiloʻi pē ʻoku mahuʻinga ʻa e feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolú, te tau lava leva ʻo falala ki Hono mālohí ʻi heʻetau tui kiate Iá, fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, pea hokohoko atu ke muimui faivelenga kiate Ia ʻo aʻu ki he ngataʻangá. Ko ha mana ia ʻe lava ke hoko ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi hoʻo falala ki Hono mālohí mo ngāue ʻi he tuí!

Paaki