Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Tokoniʻi Faingofua mo Mālohi ʻa e Niʻihi Kehé ke Nau Haʻu kia Kalaisi
Māʻasi 2024


“Tokoniʻi Faingofua mo Mālohi ʻa e Niʻihi Kehé ke Nau Haʻu Kia Kalaisi,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Māʻasi 2024.

Tokoniʻi Faingofua mo Mālohi ʻa e Niʻihi Kehé ke Nau Haʻu kia Kalaisi

ʻOku taʻefaʻalaua ʻa e ngaahi founga ke ke fakahaaʻi ai hoʻo ʻofá, vahevahe hoʻo tuí, mo fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi heʻeku ʻi he ako lotolotó, naʻe fehuʻi mai ʻe hoku kaungāmeʻa ko Netilaá, “Lāsolo, ko e hā ʻoku ʻikai ke ke ʻalu ai ki he seminelí?”

ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻikai ke maʻulotu ʻeku ongomātuʻá. Naʻe tātātaha pē ʻeku toki maʻulotu mo hoku ngaahi kaungāmeʻá, pea naʻe ʻikai ke u kau ki he seminelí. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá ku ʻalu ki he seminelí ʻi he 6:30 a.m. Hili iá, naʻá ku ʻalu ʻi he ʻaho kotoa pē—ʻo aʻu ai pē ki he ngaahi pongipongi momoko mo sinou ʻo e faʻahitaʻu momokó.

Naʻe ongo ki hoku lotó ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku ako ʻi he seminelí. Naʻe tupulaki ʻeku fakamoʻoní ʻi heʻeku ako lahi ange fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻe teuteuʻi au ʻe he meʻá ni ke u ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilani pea hokohoko atu ke ngāue maʻá e ʻEikí mo Hono Siasí ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí.

Naʻe tokoni hono fakaafeʻi au ʻe Netilā ki he seminelí ke u sio, ʻi ha founga fakataautaha, ʻoku ʻi ai ha ngaahi faingamālie taʻefaʻalaua ke ke tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke nau haʻu ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Te ke lava ʻi ha ngaahi founga faingofua kae mālohi, ke fakahaaʻi hoʻo ʻofá, vahevahe hoʻo tuí, pea fakaafeʻi ʻa kinautolu ʻoku mou feohí ke nau aʻusia ʻa e fiefia mo e melino ʻoku ʻomi ʻe he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí.

Feinga ke ʻIloʻi ʻa e ʻEikí

Ke tokoniʻi moʻoni ʻa e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisí, ʻoku fiemaʻu ke ʻuluaki mahino kiate koe pe ko hai Ia. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá pea ko Ia pē ʻe taha ʻe lava ke hoko ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e māmaní.

Ko Ia toko taha pē te Ne lava ʻo moʻui haohaoa, fakalelei maʻa hoʻo ngaahi angahalá, kātakiʻi hoʻo “ngaahi mamahí mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahí” (ʻAlamā 7:11), mo tuku hifo ʻEne moʻuí pea toe toʻo hake ia. Koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi, ʻe toe tuʻu kotoa e fānau ʻa e ʻOtuá pea te nau lava ʻo maʻu ʻEne ngaahi tāpuaki toputapu mo nāunauʻia tahá.

ʻI he mahino kiate koe ko hai ʻa e Fakamoʻuí—pea mo ho ikuʻanga taʻengata koeʻuhí ko Iá—te ke loto leva ke ke moʻui ʻi ha founga ʻoku fakahōifua kiate Iá. Pea ʻoku fakahōifua moʻoni kiate Ia ʻa e taimi ʻokú ke talaki ai ʻEne ongoongoleleí, ʻi he lea mo e ngāue, kiate kinautolu ʻokú ke feohi mo ia ʻi he ʻaho takitahá.

Tokoni ʻi he ʻOfa

ʻI hoʻo ʻiloʻi mo ʻofa ʻi he Fakamoʻuí, te ke loto leva ke muimui ofi ange kiate Ia mo ʻEne ngaahi akonakí, kau ai ʻEne fekau “ke mou feʻofaʻaki kiate kimoutolú” (Sione 13:34).

ʻI he taimi naʻe ʻalu ai ʻa ʻĀmoni ki he kau Leimaná ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí, naʻá ne loto ke ne hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e Tuʻi ko Lamōnaí. Naʻe fakahaaʻi ʻe ʻĀmoni ha ʻofa moʻoni mo e līʻoa ʻi he taimi naʻá ne maluʻi ai ʻa e fanga sipi ʻa e tuʻí. Naʻe fakamolū ʻe he ngaahi ngāue ʻa ʻĀmoní ʻa e loto ʻo e Tuʻi ko Lamōnaí. ʻI he taimi naʻe akoʻi ai ʻe ʻĀmoni ʻa e ongoongoleleí, naʻe ikunaʻi ʻe he Laumālié ʻa e Tuʻi ko Lamōnaí, pea naʻá ne ului (vakai, ʻAlamā 17–19).

ʻOku ʻuhinga ʻa e hoko ko ha ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé (vakai, Mātiu 22:36–40). Kapau te nau lava ʻo ongoʻi hoʻo ʻofa mo e tokanga ange kiate kinautolú, te nau loto-fiemālie ange ke ke vahevahe ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku moʻoní.

Maʻu ʻa e Loto-toʻa ke Vahevahe

Naʻe fakafoki mai ʻe he Fakamoʻuí, ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ki māmani fakataha mo e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava kotoa pē ʻoku fiemaʻu ki heʻetau fakalakalaka taʻengatá. ʻI he taimi pē ʻe ongo ai ki ho lotó ʻa e pōpoaki nāunauʻia ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻoku totonu ke ke vēkeveke ke talaki ia ki he kakaí! ʻOku totonu ke ke femoʻuekina ʻi hono vahevahe ʻo e ʻilo mahuʻinga ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí ki he tokotaha kotoa pē. Naʻá ku saiʻia ke fai ia!

Mahalo ʻe hohaʻa ha niʻihi naʻa ʻikai ke saiʻia pe ʻikai tali ʻe he niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻoku nau vahevahé. ʻIo, ʻe lava pē ke hoko ia. Hili e lele ʻa ʻĀpisi mei he fale ki he fale ʻo tala ki he kakaí kuo ikunaʻi ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻa e Tuʻi ko Lamōnaí mo hono falé, naʻe tui ha niʻihi, ka naʻe fili ha niʻihi tokolahi ke ʻoua te nau fanongo (vakai, ʻAlamā 19:17–31).

Ko e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha te ke lava ʻo foaki ki haʻo kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí—pe aʻu ki haʻo fili—ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻo tatau ai pē pe te nau tali ia pe ʻikai. Lotu ke ke maʻu ha loto-toʻa pea vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ke ʻilo ʻoku moʻoní, ʻi he taimi ʻe feʻunga aí.

Fai ha Fakaafe ʻi he Loto-Moʻoni

Lolotonga ʻeku hoko ko e palesiteni ʻo e Misiona Canada Toronto, ne u tokoniʻi ai ha niʻihi tokolahi ʻo ʻeku kau faifekaú ʻi hono akoʻi ha tangata pisinisi ʻiloa. Hili hono fakahoko ʻemau lēsoní, naʻá ku fakaafeʻi ia ke ne lotu ʻo fehuʻi ki he Tamai Hēvaní pe ʻoku moʻoni ʻemau pōpoakí.

Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ʻikai ke u poto au he lotú.”

Naʻá ku talaange ko e meʻa pē ʻoku fiemaʻu ke ne faí ko e tūʻulutui pē ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke Ne fakapapauʻi ange ʻa e moʻoní kiate ia.

“Te ke lava ʻo fai ia!” Naʻá ku fakalotolahiʻi ia.

Naʻa mau tūʻulutui fakataha pea kamata ke lotu ʻa e tangatá. ʻI he ʻosi ʻene lotú, naʻá ne pehē mai, “Ko e hā e meʻa ʻoku hokó? Kuo teʻeki ai ke u ongoʻi ha faʻahinga meʻa peheni kimuʻa.”

Naʻá ku pehē ange, “Ko e founga ia ʻoku tali ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi lotú. Kuó ke kole, pea kuó Ne tali mai.”

ʻOku ou akoʻi maʻu pē ki he kau faifekaú mo e kāingalotu kotoa ʻi he funga ʻo e māmaní ʻoku kamata ʻa e uluí mei he meʻa ʻoku ongoʻi ʻe he kakaí. ʻI hoʻo fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fanongo ki he ongoongoleleí, fakaafeʻi foki ke nau lotu ʻo kole ke nau ongoʻi ʻa e moʻoní ʻi honau lotó. Kapau te nau kole ki he ʻOtuá (vakai, Sēmisi 1:5) ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni mo e tui kia Kalaisi, te nau lava ʻo maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoní ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Molonai 10:4–5). ʻOku fakafiefia mo nekeneka ʻa hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi ʻa e moʻoní maʻanautolu pē.

Manatuʻi ʻOku Mahuʻinga ʻa e Laumālie Kotoa Pē

ʻOku ʻikai te ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi he taimi te ke tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisi ʻi hoʻo ʻofa, vahevahe, mo fakaafé. Hangē ko ʻení, naʻe ʻikai ke teitei fai ha ʻamanaki ia ʻe tali ʻe he kakai Leimaná ʻa e ongoongoleleí, ka naʻa nau hoko ʻo ului moʻoni naʻe “ʻikai ke nau toe hē” (ʻAlamā 23:6–7).

ʻOku ʻikai totonu ke ke ʻamanaki ʻe hoko ʻa e ola ko ʻení ʻi he taimi kotoa pē te ke vahevahe ai ʻa e ongoongoleleí. Ka ʻi ha founga faingofua mo mālohi, te ke lava ai ʻo fakamoʻoni ki he moʻoní mo tokoni ke fakafeʻiloaki lahi ange e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí.

ʻI hoʻo ʻiloʻi ʻa e mahuʻingaʻia ʻa e Tamai Hēvaní ʻi Heʻene fānau kotoa peé, te ke loto leva ke fai ʻa e meʻa kotoa te ke lavá ke tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisi pea laka atu ki he maama ʻo ʻEne ongoongoleleí pea ki he hala ʻo e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá.

Ko e hā mo ha toe aʻusia te ke lava ʻo maʻu ʻi he moʻuí ʻe maʻongoʻonga ange?

Paaki