Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
ʻI he Taimi ʻOku Hoko Fakatuʻupakē Ai ʻa e Mamahí
Māʻasi 2024


“ʻI he Taimi ʻOku Hoko Fakatuʻupakē Ai ʻa e Mamahí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Māʻasi 2024.

Mālohi ‘i he Ngaahi Taimi ʻo e Mamahí

ʻI he Taimi ʻOku Hoko Fakatuʻupakē Ai ʻa e Mamahí

ʻI he taimi ʻoku fakamamahi ai ʻa e moʻuí, ʻe lava ke hiki hake koe ʻe Sīsū Kalaisi ʻaki ʻa e ʻamanaki leleí.

ʻĪmisi
tamasiʻi ʻoku mata mamahi, mo ha ngaahi ʻao fakapoʻuli ʻi ʻolunga ʻiate ia

Tā fakatātā ʻa Dean MacAdam

Te ke lava ʻo fakahoko ha ngaahi meʻa lahi ʻi he moʻuí ʻo fakafou ʻi he ngāue mālohí mo e loto-vilitakí. Te ke lava ʻo mohe efiafia, ʻā pongipongia (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:124), pea fakahoko ha ngaahi tōʻonga māʻoniʻoni mo mapuleʻi kita ʻi he ʻaho takitaha.

Ka ʻe kei ʻi ai pē ha ngaahi ʻaho ʻe faingataʻa ange ia ʻi he ngaahi ʻaho kehé.

Pea ʻi ai mo ha ngaahi ʻaho ʻe niʻihi … ʻe hangē ʻoku faingataʻa ʻaupitó te ke ala fakakaukau ai kuo mole ʻaupito ʻa e ngaahi ʻaho leleí.

Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke fai ʻi he ngaahi ʻaho peheé? Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke fai ʻi he taimi ʻoku hangē ʻoku ʻikai feʻunga ai hoʻo ngaahi feinga lelei tahá, kau ai hoʻo ngaahi feinga lelei taha ke moʻui angatonú (lotu, ʻaukai, ako folofola, maʻulotu mo e ʻalu ki he temipalé, mo e alā meʻa peheé)? ʻI he taimi ʻokú ke fakafepaki mo tekeʻi ai ʻa e loto-foʻí, ka ʻoku hangē ʻoku toe fakalalahi ia ke faingataʻa angé?

Ko hono moʻoní, ʻokú ke tafoki kia Sīsū Kalaisi. Ko e ʻamanaki leleí ko ha meʻaʻofa fakalaumālie (vakai, Molonai 8:26). Pea ʻoku maʻu ʻa e ngaahi meʻaʻofa fakalaumālie kotoa pē meia Sīsū Kalaisi (vakai, Molonai 10:17).

ʻI he taimi ʻoku taulōfuʻu ai ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ʻo hangē ha moʻunga ʻoku tō mai kiate koe mei he langí, ʻe lava ke ke maʻu ʻa e meʻaʻofa fakalaumālie ʻo e ʻamanaki leleí ʻi hoʻo tokanga lahi ange kia Sīsū Kalaisí.

“ʻOku Fakamaʻamaʻa ʻe he ʻEikí ʻEku Ngaahi Kavengá”

Naʻe ʻosi faingataʻa pē ʻa e moʻuí ki ha niʻihi tokolahi ʻo e kakai Venesuelá kimuʻa pea tō ʻa e mahaki fakaʻauha COVID-19 ʻi he 2020, ka naʻe fakaʻau ke faingataʻa ʻa e ngaahi tefitoʻi fiemaʻu ki he moʻuí. Naʻe fiemaʻu ʻa e mālohi meia Sīsū Kalaisí ke longomoʻui mo fiefia ai ʻa e kiʻi tamasiʻi taʻu 11 ko Sepestiení mo hono fāmilí, lolotonga ʻa e ngaahi taimi fakamamahí. ʻOku pehē ʻe Sepesitieni, “ʻOku ou ongoʻi loto-mamahi ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke mau lava ai ʻo fakatau mai ʻa e ʻū koloa mahuʻinga hangē ko e meʻakai, vala, mo e faitoʻó. Ka ʻoku ou tui ʻe hokohoko atu hono tāpuakiʻi kimautolu ʻe he ʻEikí. ʻOku ou ongoʻi tāpuekina ʻi heʻeku lava ʻo maʻu hoku tāpuaki fakapēteliaké. ʻOkú ne talamai ʻa e ngaahi meʻa naʻe talaʻofa mai kimuʻa peá u haʻu ki he māmaní.”

Naʻe hoko ʻa e tokanga taha kia Sīsū Kalaisí ko ha konga ʻo e kaveinga ʻa e toʻu tupú ʻi he taʻu kuo ʻosí (“ʻOku ou faʻa fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi” [Filipai 4:13]) ko ha tokoni lahi. ʻOku pehē ʻe Sepesitieni, “Koeʻuhí ko e ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo hoku fonuá, naʻe fakamanatu mai ʻe he kaveinga ʻa e toʻu tupú mei he taʻu kuo ʻosí ʻe tokoniʻi au ʻe Kalaisi ke u ikunaʻi mo fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻo fakafou ʻiate Ia.”

Kuo hoko ia ko ha fononga lōloa, ka kuo mamata ʻa Sepesitieni mo hono fāmilí ki ha ngaahi tāpuaki mo ha ʻamanaki lelei ʻi he fonongá. ʻOkú ne pehē, “ʻOku fakamaʻamaʻa ʻe he ʻEikí ʻeku ngaahi kavengá. ʻI he taimi ʻoku ou loto-mamahi aí, ʻoku ou lotu, ako ʻa e folofolá, mo lau hoku tāpuaki fakapēteliaké. Fakafetaʻi kiate Ia, kuo ola lelei ange ʻi he taʻú ni ʻemau pisinisi fakafāmili ne mau kamataʻi ʻi he taʻu ʻe tolu kuohilí. ʻOku ou fie tala ki he toʻu tupu kehé ʻoku totonu ke nau mateuteu maʻu pē ke falala kia Sīsū Kalaisi. ʻI heʻeku fai iá, ʻoku ou lava ai ʻo ikunaʻi hoku ngaahi faingataʻaʻiá.”

Mālohi ʻo Fakafou ʻi ha Taumuʻa Lelei Ange

Naʻe akoʻi ʻe he palōfita ko Nīfaí, ʻa ia naʻá ne kātekina ʻa e ngaahi faingataʻa lahi ʻi heʻene moʻuí, ʻa e moʻoni fakaʻofoʻofa ko ʻení:

“Vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē. Ko ia, kapau te mou vilitaki atu, pea keinanga ‘i he folofola ‘a Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai, ‘oku folofola ‘e he Tamaí: Te mou maʻu ‘a e moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:20).

ʻOku hoko mai ʻa e ʻamanaki leleí, ko ha maʻuʻanga ivi mālohi ki he mamahí, ʻi heʻetau tokanga taha kia Sīsū Kalaisí. Kuo taimi nai ke fakatefito lahi ange hoʻo tokangá ʻiate Ia?

Paaki