Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Ko e Liliu Lelei ʻe Lava ke Fakahoko ʻe he ʻAloʻofa ʻa Kalaisí
Māʻasi 2024


“Ko e Liliu Lelei ʻe Lava ke Fakahoko ʻe he ʻAloʻofa ʻa Kalaisí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Māʻasi 2024.

Ko ha Mālohi ke Ikunaʻi ʻa e Angahalá

Ko e Liliu Lelei ʻe Lava ke Fakahoko ʻe he ʻAloʻofa ʻa Kalaisí

ʻI he taimi ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻoku ʻikai ngāueʻi ʻa e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí pea ʻoku ʻatā maʻu pē iá, ʻe lava ke hoko ha ngaahi meʻa fakaofo ʻi heʻetau moʻuí.

ʻĪmisi
talavou ʻi ha hala fihifihi

ʻŪ tā fakatātā ʻa Jarom Vogeln

ʻI he taimi naʻá ku hoko ai ko ha pīsopé, naʻe fakaofo ke vakai ki he fiemālie naʻe ongoʻi ʻe he kakai kei talavoú ʻi heʻenau omi kiate au ke vete ha angahala ko ha konga ʻo ʻenau fakatomalá. Ka, naʻe faingofua ke u fakatokangaʻi ha sīpinga naʻe toutou hoko: ʻe vetehia ʻa e toʻu tupú, te nau ongoʻi fiemālie ange pea—neongo ʻenau ngaahi feinga lelei tahá—te nau toe fai pē ha ngaahi fehalaaki. Pea te nau vetehia leva, ongoʻi fiemālie ange, pea toe fehalaaki pē. Hili ha tuʻo tolu pe tuʻo fā ʻi he founga ko iá, ne nau faʻa loto-foʻi leva ke toe feinga.

Ne u houngaʻia ʻi hono akoʻi ki he toʻu tupú ni ʻoku foaki ʻe Sīsū Kalaisi, ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí, ha faingamālie ke nau fakatomala ai pea toe kamata foʻou. Ka neongo ia, naʻá ku hohaʻa naʻa ʻikai feʻunga ʻa e mahino kiate kinautolu fekauʻaki mo ha tāpuaki ʻe taha ʻoku foaki ʻe he Fakamoʻuí: ko ʻEne ʻaloʻofá—ʻa e mālohi fakaivia1, tokoni fakalangi, mo e “fakakoloa ʻo e ivi ʻoku tau tupulaki ai mei hotau tuʻunga he taimí ni ko ha kakai mohu fehalaaki mo fakangatangatá, ki he tuʻunga hakeakiʻí.”2

Naʻá ku fakapapauʻi ke u faiako mahino ange, ʻo hangē kuo akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ko e “fakatomalá … ko ha ngāue”3 ʻa ia ʻoku faʻa fiemaʻu ki ai ha taimi mo e toutou feinga.4 Naʻá ku fiemaʻu ke ʻiloʻi ʻe he kāingalotu ʻi hoku uōtí ʻoku ngāue ʻa e ʻOtuá mo kitautolu ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí pea foaki mai ha ʻaloʻofa ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau feinga kotoa pē ki he haohaoá, neongo pe ko e hā hono fuoloá.

Founga ʻOku Tokoniʻi Ai Koe ʻe he Mahino ki he ʻAloʻofá

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻe fakahaaʻi ʻe ha ako fekauʻaki mo ha kakai lalahi kei talavou ʻe toko 600 tupu ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, ko kinautolu naʻa nau ʻilo mo mahino kiate kinautolu ʻa e ʻaloʻofá, naʻa nau fakahaaʻi mai ha ngaahi tuʻunga maʻulalo ange ʻo e loto-mafasiá, loto-hohaʻá, fakamāʻiá, mo e holi ke haohaoá.5 Naʻe fakahaaʻi ʻe ha ako hono ua ne muiaki ai naʻe fehokotaki ʻa e tui ki he ʻaloʻofá mo e tuʻunga māʻolunga ange ʻo e loto-houngaʻiá, ongoʻi mahuʻingaʻia ʻiate kitá, ʻuhinga ki he moʻuí, fiemālie ʻi he moʻuí, mo e fakatuʻamelié.6

ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku siʻisiʻi ange ʻa e ongoʻi maá pea lahi ange ʻa e ongoʻi mahuʻingaʻia ʻa e kakaí ʻiate kinautolú ʻi he taimi ʻoku mahino ai kiate kinautolu ʻoku ʻatā ʻa e ʻaloʻofá ʻi heni pea ʻi he taimí ni—kae ʻikai ko e hili ʻetau ngāueʻí pe taau mo iá. ʻI heʻetau ʻiloʻi ko ia ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e meʻa kuo tau faí pe ko e hā hono tuʻo lahi ʻetau ongoʻi kuo tau tukuhifo Iá, ʻoku tau ongoʻi ʻoku ueʻi kitautolu ke hokohoko atu ʻetau feingá.7

“Kuó U Tukuhifo ʻa e Tamai Hēvaní”

Naʻe lavea ha faifekau kimuí ni mai lolotonga ha sipoti ʻi he ʻaho ʻekitivitií pea naʻe fakafoki ia ki ʻapi ke fakaakeake. Naʻe ʻi ai haʻane ngaahi taumuʻa māʻolunga ki hono maʻu ʻa e tokoni fakatuʻasino naʻá ne fiemaʻú kae toki foki ki heʻene ngāue fakafaifekaú. Ka neongo ia, naʻe hoko ʻa e fuʻu tōtuʻa e taimi naʻá ne nofo toko taha ai taʻe fai ha meʻá ke ne toe foki ai ʻo fai ʻa e ngaahi tōʻonga motuʻá.

Naʻá ne fakatōliʻa ʻa e angahala naʻá ne pehē kuó ne fakatomala mei ai pea liʻaki kimuʻa peá ne ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne loto-foʻi mo loto-mamahi ʻi he ʻikai ke ne lava ʻo mapuleʻi iá. Ko e lahi ange ʻene loto-mafasiá, ko e lahi ange ia ʻene feinga hūfanga ʻi he ngaahi tōʻonga kovi ko iá. Ko ha founga holoki moʻui ia naʻá ne tataki vave ia ki ha feituʻu ne ʻikai lelei.

Naʻe talaange ʻe he talavoú ki heʻene taki lakanga fakataulaʻeikí, “ʻOku ou ongoʻi hangē kuó u tukuhifo ʻa e Tamai Hēvaní. Naʻá ku fakatomala mei he meʻá ni kimuʻa, pea naʻe fakamolemoleʻi au ʻe he ʻOtuá. Naʻá ku palōmesi he ʻikai ke u toe fai ia, ka ko eni ʻoku ou toe fai pē ia ʻo hangē pē naʻe ʻikai ke u fakatomala kimuʻá. ʻOku ʻikai ke u taau ke maʻu ʻa e fakamolemole pe tokoni ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimí ni. Pe ko ha toe taimi pē.”

Naʻe pehē ange ʻe heʻene taki lakanga fakataulaʻeikí, “ʻIkai ʻokú ke fiefia ke ʻiloʻi ko e ʻaloʻofá ko ha meʻaʻofa ia? ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke ngāueʻi pe taau mo ia. Ko e meʻa pē ʻoku fiemaʻú ke ke fili ke maʻu ia ʻaki haʻo loto-fiemālie ke feinga pē kae ʻoua ʻe foʻí.”8 Naʻe vahevahe leva ʻe he takimuʻá ʻa e ngaahi lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi te tau toe fai ai ʻa e anga motuʻá, ka ke tau tafoki vave muʻa ʻi he loto-fakatōkilalo ʻo lotu pea hoko atu ʻetau fakalakalaká.”9

ʻĪmisi
talavou ʻokú ne mavahe mei ha hala fihifihi

Naʻe tafoki ʻa e talavoú ʻo hanga ki he langí, pea naʻe ʻi ai ʻa e Fakamoʻuí ke tokoni. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he moʻui ʻa e lavea ʻa e talavoú, ka naʻe moʻui foki mo hono lotó. Naʻe ʻi ai haʻane kiʻi taumuʻa ʻi he taimi takitaha, pea koeʻuhí ko e malava ke maʻu ʻa e ʻaloʻofá ʻia Sīsū Kalaisí, naʻe kamata leva ke ne fakalakalaka. Ne ʻikai fuoloa kuó ne foki ki heʻene ngāue fakafaifekaú fonu ʻi he loto-houngaʻia, mahuʻingaʻia ʻiate ia, ongoʻi ʻoku ʻi ai haʻane ʻaonga, fiemālie ʻi he moʻuí, mo e fakatuʻamelie. Ko e liliu ia ʻe lava ke fakahoko ʻe he ʻaloʻofa ʻa Kalaisí.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻAloʻofá,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.

  2. Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Meʻaʻofa ʻo e ʻAloʻofá,” konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2015 (Ensign pe Liahona, Mē 2015, 107); vakai foki, 2 Nīfai 2:6; Sēkope 4:7. Kuo pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku ʻikai fiemaʻu ʻe he ʻEikí ha tui haohaoa meiate kitautolu kae toki lava ke maʻu Hono mālohi haohaoá” (“Kuo Toetuʻu ʻa Kalaisi; ʻE Hiki e Ngaahi Moʻungá ʻi he Tui Kiate Iá,” konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2021 [Liahona, Mē 2021, 102]).

  3. Russell M. Nelson, “Te Tau Lava ʻo Fai Lelei Ange pea Toe Lelei Ange,” konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2019 (Ensign pe Liahona, Mē 2019, 67).

  4. Vakai, Mōsaia 26:30; Molonai 6:8; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:31–32.

  5. Vakai, Daniel K. Judd, W. Justin Dyer, mo Justin B. Top, “Grace, Legalism, and Mental Health: Examining Direct and Mediating Relationships,” Psychology of Religion and Spirituality, vol. 12, no. 1 (Feb. 2020), 26–35; vakai foki, Daniel K. Judd mo W. Justin Dyer, “Grace, Legalism, and Mental Health among the Latter-day Saints,” BYU Studies, vol. 59, no. 1 (2020), 5–23.

  6. Vakai, Justin Brent Top, “Grace, Legalism, and Life Outlook in LDS Students” Ph.D dissertation, May 14, 2021, scholarsarchive.byu.edu/etd/9505.

  7. Vakai, D. Todd Christofferson, konifelenisi lahi ʻOkatopa 2014 (Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 19).

  8. Vakai, Steven J. Lund, “The Power We Call Grace,” For the Strength of Youth, July 2022, 13.

  9. Neil L. Andersen, The Divine Gift of Forgiveness (2019), 208.

Paaki