Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Ko Ho Tauhisipi ʻi he Ngaahi Teleʻa ʻo e Manavasiʻí
Māʻasi 2024


“Ko Ho Tauhisipi ʻi he Ngaahi Teleʻa ʻo e Manavasiʻí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Māʻasi 2024.

Mālohi ke fakafepakiʻi ʻa e Loto-Hohaʻá mo e Manavasiʻí

Ko Ho Tauhisipi ʻi he Ngaahi Teleʻa ʻo e Manavasiʻí

ʻI he lolotonga ʻo e ngaahi taimi loto-hohaʻá, te tau lava ʻo fakafanongo ki he leʻo ʻo hotau Tauhisipí.

ʻĪmisi
Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Tauhisipi Leleí

Ko Hoku Tauhí ʻa [e ʻEikí], tā fakatātaaʻi ʻe Yongsung Kim

Ko e taha ʻo e ngaahi vahe ʻiloa taha ʻo e folofolá ko e Saame 23. ʻOku hokohoko atu hono maʻu ʻe he kakai faivelenga ʻi he funga ʻo e māmaní mei he ngaahi tui fakalotu lahi ha fakafiemālie ʻi he ngaahi veesi ko ʻeni ne hiki ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻi he kuonga muʻá.

Ko hoku tauhí ʻa [e ʻEikí]; ʻe ʻikai te u masiva.

ʻOkú ne fakatokoto au ʻi he ngaahi ngoue lau maʻuiʻuí: ʻokú ne tataki au ki he veʻe vai ʻoku tafetafemālié.

ʻOkú ne fakamoʻui hoku laumālié: ʻokú ne tataki au ʻi he ngaahi hala ʻo e māʻoniʻoní koeʻuhi ko hono huafá.

ʻIo, neongo ʻeku ʻeveʻeva ʻi he teleʻa ʻo e malumalu ʻo e maté, ʻe ʻikai te u manavahē ki ha kovi: he ʻokú ke ʻiate au; ko hoʻo vaʻa ʻakaú mo ho tokotokó ʻokú na fakafiemālieʻi aú.

ʻOkú ke teuteu ʻa e keinangaʻanga maʻaku ʻi he ʻao ʻo hoku ngaahi filí: ʻokú ke pani ʻaki hoku ʻulú ʻa e lolo; ʻoku fonu mahuohua ʻa ʻeku ipú.

Ko e moʻoni ʻe muimui ʻiate au ʻa e leleí mo e ʻaloʻofá ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻeku moʻuí: pea te u nofo ʻi he fale ʻo [e ʻEikí] ʻo lauikuonga.

ʻĪmisi
lami

Kuó ke ʻosi ofi nai ki ha fanga sipi? ʻOku nau kiʻi hohaʻa pea kamata lele ʻi ha longoaʻa pe feʻunuaki leʻolahi. ʻOku ʻikai pē ʻiloa kinautolu ʻi he taʻe-ilifiá! Pea mahalo ko ha meʻa ia te tau lava ʻo ako mei he fakatātā ko ʻení—ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí te tau ongoʻi manavahē ʻi he taimi ʻe niʻihi. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe fakamā ai! Ko ha konga ia ʻo e pole ʻo e moʻui fakamatelié. ʻI he ngaahi momeniti loto-hohaʻa ko iá, te tau lava ʻo fakafanongo ki he leʻo ʻo hotau Tauhisipí. ʻOkú Ne feinga ke tataki kitautolu ki he “ngaahi ngoue lau maʻuiʻui” ʻo e nongá mo e malú. Ko ha niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi founga ʻokú Ne fakaafeʻi loto-ʻofa ai kitautolu ke tau muimui ʻiate Iá.

  • ʻĪmisi
    finemui ʻoku lau folofola

    Ako ʻa e ngaahi folofola ʻa hotau Tauhisipí—hangē ko ʻEne ngaahi akonaki ʻi he Fuakava Foʻoú, 3 Nīfaí, pe Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku fafanga fakalaumālie ai kitautolu pea tau malava ange ai ke fakatokangaʻi Hono leʻó ʻi he kahaʻú.

  • ʻĪmisi
    talavou ‘oku fai ‘ene lotu

    Lotu ki he Tamai Hēvaní ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi ha faʻahinga taimi pē ke kole ha fakafiemālie mo ha nonga ʻi hoʻo moʻuí.

  • ʻĪmisi
    faʻē ʻoku fāʻofua ki hono ʻofefiné

    Tali lelei ʻe lava ke hoko mai ʻa e tokoni ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha ngaahi founga kehekehe, kau ai ʻa e mātuʻá, kau taki ʻo e Siasí, ngaahi kaungāmeʻá, pea naʻa mo e kau toketaá mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakapalōfesinale kehé.

  • ʻĪmisi
    kau talavou ʻi he lotú

    Fakatahataha mai mo e niʻihi kehe ʻoku ʻofa ʻi he Fakamoʻuí, hangē ko e lotú pe seminelí. ʻE lava ke fakafehokotaki ʻe he meʻá ni kitautolu mo ha kāingalotu ʻofa ʻoku nau ngāue fakataha ke muimui ki he Fakamoʻuí pea ikunaʻi ʻa e ngaahi palopalema fakamanavaheé ʻaki ʻEne tokoní.

ʻĪmisi
talavou

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko hono ikunaʻi ʻo e manavaheé ko ha fonongaʻanga, hangē ko e fononga ʻi ha teleʻa fakapoʻuli, ʻo hangē ko ia ʻoku lave ki ai ʻi he Saame 23. ʻE lava ke fakamoʻoni ʻa Nikolasi F., mei Palāsila, kapau te ke laka atu pē ki muʻa, ʻe hoko mai ʻa e fakamoʻuí. Naʻá ne fefaʻuhi fuoloa mo e ongoʻi taʻemalavá mo e manavaheé.

ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku lotu lahi, ʻo kole ki he ʻOtuá ke toʻo ʻa e ngaahi fakakaukau koví mei hoku ʻatamaí, pea kole ange ke Ne toʻo ʻa e ngaahi ongo naʻe ʻikai leleí.” Naʻá ne foua ha ngaahi taimi puputuʻu mo nofo ʻi he ngaahi fehalaaki naʻá ne faí.

ʻOku pehē ʻe Nikolasi, “Naʻá ku feinga ke maʻu ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá, ka naʻe teʻeki ke u ongoʻi ʻEne fakamoʻuí.” Naʻá ne fekumi ʻi he folofolá ki ha ngaahi veesi fekauʻaki mo hono ikunaʻi ʻo e manavaheé peá ne maʻu ha mālohi ʻi he ngaahi lea ko iá. Naʻá ne maʻu ha poupou mei heʻene faʻeé mo e niʻihi kehé.

Naʻe fāifai peá ne ongoʻi kakato mo houngaʻia moʻoni ʻi ha hoʻatā ʻe taha. Naʻá ne fakatokangaʻi ʻa e lahi ʻo ʻene tupulaki ʻi he moʻuí.

ʻOkú ne pehē, “Kimuʻá ne u ongoʻi hangē naʻá ku ʻi ha fale fakapōpulá. Ka ʻi he taimi ní ʻoku ou ongoʻi te u lava ʻo ikunaʻi ʻa e feinga taú. ʻI heʻeku fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí, ʻoku ou ongoʻi ai ʻa e ʻamanaki leleí.”

ʻOku tatau ai pē pe ʻoku hangē ʻa e tūkunga lolotonga ko ʻeni ʻo e moʻuí ko ha taimi fiefiá pe ko ha aʻusia faingataʻá, ka ʻokú ke maʻu ʻa e Tauhisipi Leleí, pea te Ne ʻaʻeva mo koe. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe! Te Ne tokoniʻi koe ke ke ikunaʻi ʻeni. Nofo ofi kiate Ia, pea te Ne tataki koe ki he melinó.

Paaki