Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Ko Hono Tokoniʻi ʻo e Vaivaiʻangá Ko e Taukei Makehe ia ʻa e Fakamoʻuí
Māʻasi 2024


“Ko Hono Tokoniʻi ʻo e Vaivaiʻangá Ko e Taukei Makehe ia ʻa e Fakamoʻuí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Māʻasi 2024.

Mālohi ʻi he Vaivaiʻangá

Ko Hono Tokoniʻi ʻo e Vaivaiʻangá Ko e Taukei Makehe ia ʻa e Fakamoʻuí

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke tau tupulaki ʻi he ngaahi faingataʻá, kae ʻikai ko e foua pē kinautolu.

ʻĪmisi
talavou ʻoku fōtunga vaivai

Ngaahi tā fakatātā ʻa e Uran Duo

ʻOku ʻikai ongoʻi ʻe Meisoni ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko ia ʻi he kuohilí. Kuó ne fekuki mo e kulukiatamakí ʻi ha ngaahi taʻu mo e ʻikai pē ha fakalakalaka, pea ʻokú ne hohaʻa naʻa ʻikai hoko ʻene ngaahi fakaʻānauá.

ʻOku fanongo ʻa ʻAna ki he talanoa ʻa e toʻu tupu kehé fekauʻaki mo e ngaahi aʻusia ʻi he maʻu fakahaá mo e ngaahi maná. Neongo ʻene feingá, ka ʻoku ʻikai ke ne ongoʻi ʻokú ne maʻu ha ngaahi tali pe maʻu ha ngaahi aʻusia fakalaumālie ʻo tatau mo e tokotaha kotoa pē.

ʻOku fifili ʻa ʻĪfeni pe te ne toe ongoʻi maʻa pe taau koā. Kuo tuʻo lahi ʻene fakavaivai ki ha ngaahi ʻahiʻahi pau ʻo ne ongoʻi ai kuo ʻikai ke ne lava ʻo mapuleʻi pea ʻokú ne fifili pe kuo mole ʻaupito nai ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maʻaná. ʻOkú ne fifili pe ʻe lava nai ke fakamolemoleʻi ia pea fakautuutu ai ʻene ongoʻi halaia ʻi he lotú.

ʻOku fefaʻuhi ʻa Metisoni mo ha palopalema ʻi he uʻa kaí. ʻOku faingataʻa kia ʻOlivia ke ne ako ha meʻa. ʻOku fefaʻuhi ʻa Kona mo e fakakounaʻi-tamakí [scrupulosity] (maʻunimā ʻe he ongoʻi halaia ʻi ha fehalaākí). Kuo ngaohikovia ʻa ʻApikale pea ʻokú ne ongoʻi hangē ʻoku ʻikai hano mahuʻingá. ʻOku māvae ʻa e ongomātuʻa ʻa Siakí, pea ʻokú ne ongoʻi loto-mamahi mo puputuʻu. Naʻe lavakiʻi ʻa Seiteni pea ʻoku ʻikai ke ne ongoʻi te ne lava ʻo fakamolemoleʻi.

ʻOku lahi fau ʻa e ngaahi fefaʻuhi ʻa e kakaí, ka ʻoku taha pē ʻa hono founga fakaleleiʻí. ʻOku ʻi ai ha huafa ʻo e founga fakalelei ko iá—ko Sīsū Kalaisi. ʻOku fiemaʻu ʻe he kakai ko ʻení ke nau ongoʻi mālohi, maʻa, fiefia, pea toe kakato ange, ka he ʻikai ke nau lava ʻo fakaleleiʻi ʻenau ngaahi palopalemá ʻiate kinautolu pē. Ka ʻoku ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi ha tokoni. Ko hono moʻoní, ko ʻEne taukei makehé ʻa hono tokoniʻi ʻa e vaivaiʻangá. ʻOku ʻikai ke faʻa hoko mai ʻEne tokoní ʻi he founga pe taimi pau ʻoku tau fiemaʻu aí, ka ʻoku hoko mai ia.

Ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻeni ke tokoni ke tau tali ʻa e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke ʻaʻeva mo Iá (vakai, Mōsese 6:34), tautautefito ki he taimi ʻoku tau fāinga ai mo hotau vaivaiʻangá.

ʻOku Fakataumuʻa ke Hoko ʻa e Moʻuí ko ha Sivi

ʻOku ʻofa lahi ange ʻa e ʻOtuá ʻiate koe ʻi Heʻene ʻofa ʻi hoʻo ongoʻi nongá mo e fiemālié. Ko e toko fiha nai ʻi he kakai ʻokú ke tanganeʻia aí ʻoku nau aʻusia pē ʻa e fiemālié mo e lavameʻá? Hangehangē ʻoku nau toutou fehangahangai mo e fakafepakí mo e faingataʻa lahi. Ko ha konga hono siviʻi kitautolu ʻi he moʻuí, ko e “ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku taau ke valokiʻi ʻa hono kakaí; ʻio, ʻokú ne siviʻi ʻenau kātakí mo ʻenau tuí” (Mōsaia 23:21). Mahalo he ʻikai ke tau saiʻia ai, ka ʻoku ʻomi ʻe heʻetau ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa tahá ha ngaahi faingamālie fakaofo ke tau tupulaki ai.

Ko e Vaivaí ʻOku ʻIkai ko ha Fakaʻilonga Ia ʻo e ʻIkai Hōifua ʻa e ʻOtuá

Naʻe tui ha kakai tokolahi ʻi he kuonga muʻá ko e ngaahi palopalema fakatuʻasino pe fakaeʻatamaí ko ha fakaʻilonga ia ʻo e tautea ʻa e ʻOtuá (vakai, Sione 9:2). Ka ko e vaivaí ko ha konga ia ʻo e moʻui ne hoko ʻi he hili ʻa e Hingá. Neongo ko e fefaʻuhi mo e ngaahi faingataʻá ko ha konga angamaheni mo mahuʻinga ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní, ka ʻoku ʻikai tūkunga pehē ʻa e fehangahangai toko taha pē mo e ngaahi faingataʻa ko iá. Naʻe ʻikai fekauʻi mai ʻa Sīsū Kalaisí ke fakahalaiaʻi kitautolu; naʻe fekauʻi mai Iá ke ʻofa mo tokoni ke toe fakafoki mai ʻa kinautolu ʻoku hē, vaivai, pe tuenoá—ʻa ia ko kitautolu kotoa (vakai, Sione 3:16–17; Luke 15).

ʻOku Fakamālohia ʻa e Ngaahi Meʻa Vaivaí ʻo fakafou ʻia Kalaisi

ʻOku mahuʻinga ke tau fakamatalaʻi kitautolu ʻaki ʻetau fehokotaki fakafuakava mo Kalaisí pea mo ʻetau falala ki Heʻene haohaoá kae ʻikai fakamatalaʻi ʻaki ʻetau taʻehaohaoá. Naʻe ʻikai ke teitei fakasītuʻaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e vaivai naʻe fekumi faivelenga kiate Ia ʻi he tuí. ʻOku foaki ʻe he ʻOtuá ki he kakaí ʻa e “vaivaí koeʻuhi ke nau loto-fakatōkilalo; pea ʻoku feʻunga ʻa [ʻEne] ʻofá ki he tangata kotoa pē ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi [Hono] ʻaó … pea tui kiate [Iá],” pea kapau te nau fai ia, “te [Ne] liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu” (ʻEta 12:27). ʻI he taimi te tau ʻomi ai ʻetau ngaahi faingataʻaʻiá ki he ʻEikí ʻi he loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomalá (vakai, 3 Nīfai 9:20), mahalo he ʻikai ke Ne toʻo ʻosi ia ʻi he taimi pē ko iá, ka te Ne tokoniʻi mo fakamālohia kitautolu.

Faʻa Kātaki ʻiate Koe Pē

Ko e hala ʻo e fuakavá ko ha fonongaʻanga lōloa ʻaupito ia, kae ʻikai ko ha lele mita-nounou pē. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he muimui ʻi he hala ko iá ke tau fononga ʻi he ngaahi fefokifokiʻakí mo e ngaofé, leleí mo e koví, fiefiá mo e fakatuʻutāmakí, tokamālié mo e ngaahi haʻahaʻa ʻo e moʻuí. ʻOku lahi ha ngaahi lēsoni ʻe lava ke ako ʻi he foʻi laka kotoa pē ʻo e fonongaʻanga ko iá. ʻOku faʻa fakahā mai ʻa e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he fakalau ʻa e taimí, kae ʻikai ʻi he ngaahi momeniti fakatāutahá pē pe ko e hoko ha ngaahi meʻa fakaofó.

ʻĪmisi
talavou ʻoku longomoʻui

Fehokotaki mo Kalaisi

Kapau ʻokú ke ongoʻi vaivai pe faingataʻaʻia, tali ʻa e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí: “Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu” (Mātiu 11:28). Kumi ha ngaahi founga ʻe tokoni atu ke ke fetuʻutaki ai mo Iá. ʻI hoʻo kole tokoni kiate Iá, te ke ʻilo ai kuó Ne feinga mai ke tokoniʻi koe pea he ʻikai te Ne teitei liʻaki koe! He ʻikai haohaoa ʻa e moʻuí, pea he ʻikai hao ia mei he vaivaí, mamahí, mo e faingataʻaʻiá. Ka ʻe toe lelei ange ʻi he ʻafio ʻa e ʻEiki Faifakamoʻuí ʻi ho tafaʻakí ke hiki hake koe ʻi he taimi kuó ke tō aí, haʻihaʻi ho ngaahi kafó, pea tataki koe ʻi he ngaahi hala ʻoku fakatau ki he fiefia tuʻuloá.

ʻOku taukei makehe ʻa Sīsū Kalaisi ʻi hono tokoniʻi ʻa e vaivaiʻangá. ʻOkú Ne taukei makehe ʻi he ngāue mo koé!

Paaki