Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Maʻu Hono Mālohí—ʻI he Taimí Ni pea Maʻu Ai Pē
Māʻasi 2024


“Maʻu Hono Mālohí—ʻI he Taimí Ni pea Maʻu Ai Pē,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Māʻasi 2024.

Mālohi ʻi he Taimi Kotoa Pē

Maʻu Hono Mālohí—ʻI he Taimí Ni pea Maʻu Ai Pē

ʻOkú ke taau mo e mālohi mo e tokoni ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
talavou ʻi ha vao ʻakau talatala

ʻŪ tā fakatātā ʻa Alex Nabaum

Fakakaukauloto ki haʻo luelue ʻi he vaotaá peá ke fetaulaki mo ha kiʻi tamasiʻi naʻe humu ʻo tō pea fihia ʻi ha ʻū vaʻa ʻakau kuo mate. ʻOku fuʻu mamafa ha taha ʻo e ʻū vaʻá ke ne hiki toko taha pē.

Te ke tokoni? Pe te ke ʻuluaki tangutu hifo koe ʻo fakapapauʻi pe ʻokú ne taau nai mo hoʻo tokoní?

ʻIo te ke tokoni! Mahalo ʻe ngali fakavalevale kiate koe ʻa e fakakaukau ko ia ke taʻofi hoʻo tokoní kae ʻoua kuo ngāueʻi ʻe he kiʻi tamasiʻí hoʻo tokoní. Kae hili ko iá ʻoku tau fakakaukau peheni pē kiate kitautolu—ka ʻi he tūkunga ko ʻení, ko kitautolu ia ʻa e kiʻi tamasiʻi ʻoku faingataʻaʻiá.

ʻOkú Ke Mahuʻinga ke Fakahaofi

Tatau ai pē pe ko e hā ho taʻu motuʻá, ko ha fānau koe ʻi hono fakafehoanaki ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. (Ko hono moʻoní, ko ha fānau moʻoni koe ʻa e Tamai Hēvaní.) Pea ko ho mālohí—fakatuʻasino, fakaeloto, fakalaumālie, pe fakaʻatamai—ko ha meʻanoa pē ia ʻi hono fakafehoanaki ki Hona mālohí. ʻOku mahino lelei ki hatau tokolahi ʻa e fakakaukau ko iá. Ka ʻi heʻetau tō-mo-humu ʻi ha faʻahinga ʻuhinga pē, ʻoku tau faʻa ongoʻi ʻi he taimi lahi he ʻikai ke tau lava ʻo kole tokoni kae ʻoua leva kuo tau ngāueʻi ia. ʻOku ʻikai ke moʻoni ia.

Naʻe lea ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ʻa ia naʻe hoko ʻi he taimi ko iá ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, fekauʻaki mo e talanoa fakatātā ʻo e sipi heé ʻi he Luke 15.

Naʻá ne fehuʻi, “ʻOku fiemaʻu nai ke ʻilo ʻe he fanga sipí e founga fakaʻaongaʻi ha meʻa fakaʻata laʻā ke fikaʻi ai honau tuʻunga fakasiokālafí? ʻOku fiemaʻu nai ke nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ha GPS ke ʻilo e feituʻu ʻoku nau ʻi aí? Ko ha meʻa pau nai ke nau taukei ʻi he faʻu ha polokalama komipiuta ke ui tokoni ai? ʻOku fiemaʻu nai ʻe he fanga sipí ha fakamoʻoni ʻa ha taha maluʻi (sponsor) kae toki haʻu ʻa e Tauhisipi Leleí ʻo fakahaofi kinautolu?

“ʻIkai. ʻOku ʻikai teitei pehē ia! ʻOku taau pē ʻa e fanga sipí ia mo e fakahaofi fakalangí koeʻuhí he ʻoku ʻofaʻi ia ʻe he Tauhisipi Leleí.

“Kiate au, ko e talanoa fakatātā ʻo e sipi molé, ko e taha ia ʻo e ngaahi fakamatala ʻamanaki lelei taha ʻi he folofolá kotoa.”1

ʻE lava ke tau takitaha hē koeʻuhí ko ha ngaahi ʻuhinga kehekehe. Pea mahalo kuo ʻosi fekumi mai ʻa e tokoni fakalangí kiate kitautolu takitaha.

ʻĪmisi
ko e mafao atu ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí ki he nima ʻo e talavoú ʻi he ʻakau talatalá

ʻOku Faingamālie Maʻu Pē ʻa e Tokoní

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he ʻatā ʻa e tokoní kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau faiangahala aí, ka ʻi he taimi foki ʻoku tau moʻui ʻaki ai ʻa e lelei taha te tau lavá. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“ʻOku ou fifili pe ʻoku tau ʻiloʻi kakato ʻa e tafaʻaki ko ʻeni ʻo e ivi fakamālohia ʻo e Fakaleleí ʻi heʻetau moʻuí pea tau maʻu hala ʻo pehē kuo pau ke tau fuesia toko taha pē ʻetau kavengá—ʻi he loto-toʻa, loto lahi, mapuleʻi kitá pea mo e fakangatangata ʻo e meʻa ʻoku tau malavá.

“Ko e meʻa kehe ke ʻiloʻi ne hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ki māmani ke pekia maʻatautolu. Ka ʻoku totonu foki ke tau mahuʻingaʻia ʻi he finangalo ʻa e ʻEikí ke fakaake kitautolu ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí pea ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní—ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono tataki kitautolú kae toe ʻomi ha mālohi mo ha fakamoʻui kiate kitautolu.”2

ʻOkú ke taau mo ʻEne tokoní! Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e hala kuó ke fononga ai kimuí ni maí, ʻoku tuʻu mateuteu ʻa Sīsū Kalaisi ke ʻaʻeva fakataha mo koe ʻi he fonongaʻanga hono hokó.

ʻĪmisi
ko e mavahe ʻa ha talavou mo Sīsū Kalaisi mei he ʻū vaʻa talatalá

Paaki