Katauraoi n te Aro ae Bon Tuai Man Ataaki
Iroun Linda K. Burton
Beretitenti ni Kabuta n te Bootaki n Aine
Ti bia katauraoi n ae tau ni karekei otenanti ni kamaiu te timna imwiin te timna ao ni kawakin berita n iai rekerekeia ma nanora ni kabane.
Ngke e okira te mweenga natira te aine ae ara bina imwiin moan ana bong n reirei, I titiraki, “E uara te reirei?”
E kaeka, “E nakoraoi.”
Te ingabong are imwiina, ngke I a kautia ibukin te reirei, e booti baina ao e kamatoa n taetae, “I a kaman tia n nako n reirei!” N aron ae kateretereaki I aki katauraoia ke ni kamataata bwa te nako n reirei tiaki tii tetaina ma e kantaningaki bwa e na nako n reirei nimaua te bong n te wiiki ibukin ririki, ma ririki aika mwaiti.
Ngkai ti iangoa te reirei ibukin te katauraoi raoi, iangoa aron te bwai ae riki imwiina. Ko tekateka n ruun te tiretio inanon te tembora ao n nooria taani mare aine ao mwaane ni karauaki ni kairaki n rin ao n otinako n tataninga bwa a na mareakii ngkai ao n aki toki. Te tia mare te aine are e rin n ruun te tiretio, e kaai n taubai ma raona. E kunnikaina ni bwain te tembora ae tararaoi ma momoangarena ae maam, ae rau, ma moana ae akoi. E tararaoi teina ma n aki raraoma. E tekateka inano ao e taratara nako, ao n te tai ae waekoa e a taonaki n te namakin teuana. Taraan ae a waanako rannimatana ibukin kamimiin ao raun te tabo are e mena inanona ao te otenanti ae tabu are e kakantaningaia ma teuare mamaten nanona. E taraa n iango, “Ai rarabwara ngkai I mena n ana auti te Uea n te bong aei, ni moana mwanangau ae akea tokina ma toau ae tangiraki irou.” E taraa n tauraoi ni baika a bati riki nakon ae tii te tai ae riki.
Tibura te aine ae kakateke e katuka ana rongorongo ibukiu iaon uningau are taku mwakorona: “Teuana te bwai ae I nooria ngke I rin n te tembora bon raun, te tamnei are e maeka ikekei. … A kona aomata n nako n te tembora ni karekea ana kairi te tamnei.”1 E koaua. Ti kona ni karekea ana kairi te tamnei ao te kaotioti inanon te tembora―ao te mwaaka naba ni kaitaraaki ni kakatai n te maiu. Te bwai are e reiakinna ibukin te tembora ngkai e teimatoa n ira te waaki n anai araia ana utu ni karaoa te bwabetito n te tembora ao te kamatoaki e katauraoia ni karekei riki otenanti n te tembora, berita aika tabu, kakabwaia, i bon ibukina ao naake n iteran te roki.
E reirei Unimwaane Russell M. Nelson, “Ngkai e katauraoaki te tembora ibukia aomata, a bon riai aomata ni katauraoia ibukin te tembora.”2
Ngkai I a manga wareka riki taekan Kaaben Moronaai n ana Boki Moomon, I kauringaki bwa teuana te bwai ae kakoroa bukina Moronaai bon ana katauraoi n tararuaia raoi Nibwaite ni kaitara ana taanganibuaka Reimwanaite ae kakamaku. E katauraoi aroia raoi ana aomata bwa ti warekia, “Ma nooria, bon te miimii ae korakora irouia [Reimwainaite], bwa a bon tauraoi [taian Nibwaite] ibukiia, n te aro ni katauraoi ae bon tuai man ataaki.”3
Te kibuntaeka anne, “katauraoi … n te aro ae e bon tuai man ataaki,” e rangin anaa nanou.
Ti na kanga ni katauraoira ibukin kakabwaia n te tembora? E reirei te Uea...bwa E na anganiira banna ni bwaai ni kabane.4 Ti na iangoa te banna ni booki aika tabu are buokiira ni katauraoi. Ana katauraoi Moronai ibukiia aia kairiribai e teimatoa ao n nanomatoa ni kakaonimaki, ao te banna aei e kainnanoa ae ti te arona.
I aki kua n ana kaikonaki te Tia Kamaiu ibukiia niman kibono aika wanawana ao aika nanobaba. E ngae ngke e kaineti te kaikonaki aei ibukin Kauaokin te Tia Kamaiu, ti kona naba ni kabotaua ma te katauraoi ibukin kakabwaia n te tembora, are e kona n riki bwa te baka n amwarake n te tamnei ibukiia naake a katauraoi raoi.
Ni Mataio 25 ti warekia:
“Ao uean te Atua ai aroia tengaun te kibono, ake a anai aia b’ae n oti nako ni butimwaea te tia iein.
“A nanobaba niman ao a wanawana niman. …
“Ma a ua b’a [naake a] wanawana i nanon aia atinib’a ma aia b’ae.
“Ao ngke e banikai te tia iein, ao nakekei a bane n nimatutu ma ni matu.
“Ao ngke e nukanibong, ao e takarua te aba ni kangai, Noria, te tia iein; kam na oti nako ni butimwaia.
“Ao a bane n teirake kibono akekei, ao a kauramwakai aia b’ae.
“Ao a taku naake a nanobaba nakoia naake a wanawana, kamai teutana n ami b’a, bwa a kani mate ara b’ae.
“Ao a kaekaia naake a wanawana ni kangai, Tao e aki tau nakoimi ao nakoira; ma kam na nakoia taani kabo b’a ni kabo ami b’a.
“Ao ngke a nako ni kaboa te b’a, ao e a roko te tia iein; ao a rini ma ngaia n te baka naake a tauraoi aia b’ai: ao e a bonotaki naba te mataroa.
“Ao rimwi a roko kibono ake raoia, ao a kangai, Te Uea, Te Uea, ko na kaukia nakoira.
“Ao e kaekaia ni kangai, E koaua ae I a tuangkami ba I aki kinaingkami.”5
I taku bwa akea temanna, ibuakoia naake a marau nanoia, n aki namakina te nanokawaki ibukin ataeinaine ake a nanobaba. Tabeman ibuakora a tii kan taetae nakoia ake tabeman, “Kam aki kan tibwaia bwa aonga ni kukurei aomata nako?” Ma iangoia. Aio te karaki ae taekinna te Tia Kamaiu, boni Ngaia ae araniia niman bwa a “wanawana” ao niman a “nanobaba.”
Ngkai ti iangoa te kaikonaki bwa te banna ni katauraoi ibukin te tembora, iangoi aia taeka burabeti ngkai ake a taku bwa “te b’a ni katauraoi n te tamnei e aki kona ni tibwaki.”6 E buokia ni kamatata Beretitenti Spencer W. Kimball bwa bukin tera ataeinaine ake a“wanawana” a aki kan tibwa aia b’a inanon aia b’ae ma naake a “nanobaba” ngke e taku: “Te roroko n te bootaki n toa e kauramwakai riki uran ara b’ae, te timna imwiin te timna inanon ririki. Te aki mamatam, tataro n utu, kakawari n te mweenga, tararuan baika e barui rabwatara, taetaekinan te euangkerio, warekan booki aika tabu―mwakuri nako n anganano ao te ongeaba e karakai riki ma ake ti kawakin. Mwakuri n akoi, kabwakaan te angabwai ao te kabwianibwai, mwakuri ao iango aika itiaki … —aikai naba—a reita kakawakin te b’a are n te nukanibong ti kona ni b’aan ara b’ae ake a urameere.”7
Kam kona n noora te banna ni katauraoi―te timna imwiin te timna―are e kona ni buokiira ngkai ti iangoia bwa ti na kanga riki n nanomwaaka inanon ara katauraoi ni karekei otenanti aika tabu ibukira ao tabeman? Baikara bwaai aika uarereke man bebete ake ti na karaoi bwa ti na reita te timtim nakon ara b’a ni katauraoi?
Ti reiakinaki iroun Unimwaane Richard G. Scott bwa “taum ae onoti bon te bwai ae kakawaki ibukin karekean kakabwaia man te tembora. … Te aroaro ae tau e katotongaki man teimatoan te maiu, rinerine aika eti ni boboto iaon ana reirei te Mataniwi.”8 I tangira te taeka ae teimatoa.. Arom n teimatoa ko na nene, nanomatoa, ao n onimakinaki. Te kabwarabwara ae nakoraoi n tuan te kororaoi!
Ti kauringaki n te Tekitinari n te Baibara: “Tii te mweenga ae kabotauaki ma tabun te tembora.”9 Mweengara ke ara ru e boraoi ma te kabwarabwara? Iai te kairake n ataeinaine inanon ara uoote ae kawara mweengara n te tai ae nako. N ataakin mwaanena ae a tibwa oki ni mitinare, I titirakinna bwa aekakira mwanena ngkai e a okira te mweenga. E taku e nakoraoi, ma angin te tai e bubuti bwa e na kauarerekeaki tangin te katangitang. E taku, “Ao kai e aki buakaka te katangitang!” E kakawaki bwa ti na tuoira ngkai ao imwiina ti na kakoaua bwa mweengara bon taabo are ti katauraoi iai n namakina te Tamnei. Ngkai ti katauraoi ni karaoi mweengarara bwa taabo ike e mena iai te Tamnei, ti tauraoi n namakinna “kanga mweengara” ngkana ti rin n ana auti te Uea.
Ngkai ti katauraoira bwa ti na tau n rin n te tembora ao ni kakaonimaki nakon ara berita n te tembora, te Uea e na anganiira kakabwaia aika mwaiti kurikuri10 iaora. Raoraou ae kan ae Bonnie Oscarson e bita taekan te boki ae tabu ngke e taku, “Ike mwaiti ae kainnanoaki, e mwaiti riki ae ko na anga.”11 I kariaia! Ibukina bwa ti roko n te tembora bwa ti na karekei kakabwaia n aki toki, ti na aki miimi n aei bwa kainibaire aika rietaata a kainnanoaki ibukin karekean kakabwaia akanne. E a manga reirei riki Unimwaane Nelson: “Ibukina bwa te tembora bon ana auti te Uea, kainibaire ibukin te rin a kateaki mai Irouna. E rin temanna kanga Ana Iruwa. Ni karekean te beeba ni kariaia nakon te tembora bon te tianaki ae aki kabooaki ao kanikinaean te ongeaba ae rabwata nakon te Atua ao Ana burabeti.”12
Taan takakaro aika mwatai ao ataein te reirei ma aia beeba n taokita man te Iuniwetiri a kabanei aoa, boong ma...wiiki, namwakaina ao ririki ni katauraoi. A kainnanoa te katauraoi ni katoa tai bwa a onga n rine ieta. Ti te arona ma, naake a iangoia bwa a tau ni karekea te karietataki n te abanuea are te tiretio a bon kantaningaaki man maiuakinan te ongeaba...are e kaoti ni karaoan ae tamaroa te bong teuana ma teuana ao te timna imwiin te timna.
Ngkai ti teimatoa ao n nanomatoa n atoa te b’a, te timna imwiin te timna nakon ara b’ae n te maiu n tamnei, ni karaoan baika bebete, a kona ara b’ae ni “katamaroaki ao ni kauramwakaki”13 n te katauraoi ae moan te kamiiimi. Kainnabau ae botonimwaane, bon te beretitenti n te titeiki, e taekinna n ae nako bwa n tainako e ataa te aomata are tauraoi ao e tau n rin n te tembora, ibukina bwa “a kaotaa te ruu” ngkana a roko ma aia beeba ni kariaia nakon te tembora.
N te tataro ni katabu n te Tembora ae Kirtland, e butiia te Uea te Burabeti Iotebwa Timiti...bwa aomata ni kabane ake a rin ni mataroan ana auti te Uea...a na namakina mwaakana, bwa a na rikirake Irouna, ao a na karekea bwaninin te Tamnei ae Raoiroi, ao n tauraoi ni karekei baike a kainnanoaki.”14
Aio au tataro bwa ibukira, te nako n te tembora e na mwaiti riki nakon ae te ti tetaina. Ti bia katauraoi n ae tau ni karekei otenanti ni kamaiu te timna imwiin te timna ao ni kawakin berita n iai rekerekeia ma nanora ni kabane. Ngkana ti karaoia, I ataia ti tau ni karekei kakabwaia ake a tia ni beritanaki ni bwaninin te Tamnei ae Raoiroi ao mwaakan te Uea inanon mweengara ao maiura ae onoti. N aran Iesu Kristo, amen.