Nakonako ni Berita aika tabu n Reitaki ma Kristo.

Iroun Beretitenti Emily Belle Freeman

Beretitenti ni Kabuta n te Bootaki n Ataeinnaine

Temanna are e ikoaki ao ni uruaki ibukira e na kariaia te mamate bwa e na karaoa ana mwakuri i nanora, ma E aki tuangiira bwa ti na kaitarai kakaewenako n tii ngaira.

E kabwarabwaraaki nakoiu te kawai ae ribuakonikai ma maunga iroun raraou ae Ilan. E taku “E aranaki bwa Kawain Iesu,”,“ibukina bwa bon te kawai mai Natareta nako Kaberenaum are angiina a kakoaua bwa e a tia n nakonako iai Iesu.” E moti au iango n te tai naba anne ao are I a tangiria bwa N na nakonako iai, ngaia are I a bairea mwanangau nako Iteraera.

Onoua te wiiki i mwaain te mwananga, ao e mwaoto waeu. E raraoma kainnabau ni ikoakiu, ma tabeaiangau ae bubura riki bwa N na kangaa n nakonako ni “kawain Iesu” teuana te namwakaina i mwiina. I bon rangi n imanono anne anuau, ma ngaia are I aki kan kamaunai tiketi ni kiba.

I uringa kaitiboora ma te tia kairiira ae kaain Iteraera n tamaroan moaningabongin Tuun anne. I kiba n otinako i aon waeu teuana ao i mwiina I kaotinakoi okou n nakonako ao bwain buokan te bubua ni wae. Te tia kairiira, ae Mya, e taraai ao n taku, “Uh, I taku bwa ko a ko aki konaa n nakonako n te kawai arei n teim anne.”

“Tao eang i a kan aki kona,” I kaeka. “Ma bon akea te bwai ae e konaa n totokoai man kataakina.” E katoua atuuna teutana, ao ti a moana mwanangara. I rang tangiria ibukin anne, Ibukin onimakinan ae I kona n nakonako n te kawai anne ma te ikoaki.

I tarai raoi kawai ake a katati ao taian atiibu ake a uamae rinanon te kawai te tai anne. Ngkanne, man nanomatoau n au motinnano, e kaotinakoa te roobu ae irariki Mya, ni kabaea nakon tauan au kai biti n tamwatamwa, ao ni katikia. E katikai n tabekairake i aon tabukibuki, ribuakon aroka aika reemon, ao n mataniwiin Naman Kariraia. N tokin te kawai, I kaota au kakaitau ibukin te tia kairiiri ae kakateke, are e a tia ni buokai ni kakoroa nanon te bwai ae I aki konaa ni kakoroa nanona n ti ngai.

Ngke e weteaki Enoka iroun te Uea bwa e na mwananga rinanon te aba ao ni kakoaua Ibukina, e anaa moa te tai ni iango Enoka.¹ Bon te teeinimwane ae uarereke, ao ni iremwe ana taetae. E na kanga ni mwananga n te kawai anne ma ana kanganga are e mena i nanona? E kamatakiiaki man mwaukuna ake irouna Ana kaeka te Uea nakon te bwai are e totokoia e rangi ni bebete ao n tawe: “Nakonako ma ngai.”² N ai aron Enoka, ti riai n uringnga bwa Temanna are e ikoaki ao ni uruaki ibukira³ e na kariaia te aki mamate bwa e na karaoa ana mwakuri i nanora, ma eaki tuangiira bwa ti na kaitarai kakaewenako n tii ngaira.⁴ Tao aekakira rawawatan ara karaki, ke te tabo are ti na nako iai, E na kaoira bwa ti na nakonako ma Ngaia.⁵

Iangoa te kairake n ataeinimwane ae e mena i nanon te kanganga ae e kaitibo ma te Uea n te rereua. E a tia ni mwananga Iakoba n ae raroa ma mwengana ao ni bon ti ngaia. I nanon roon te tairiki, e aki ti miia te kain tamwarake ma e taui naba berita aika a kakaawaki, n raonaki ma ae I tangiria n aranna bwa te nimaua te tabonibai ni berita.⁶ Inanon te tairiki anne. e tei te Uea irarikin Iakoba, kabwarabwara ae Atuan taman Iakoba Ngaia, ao ngkanne e a berita:

• I raoniko.

• N na teimatoa ni kamanoko.

• N na manga kaokiko nakon mwengam .

• N na bon aki kitaniko.

• N na kawakin au berita nakoim.⁷

Iai ana rinerine Iakobwa ae e na karaoia. E kona n rineia bwa e na maiuakina maiuna n ae e bebete ma Atuan tamana, ke E kona n rineia ni kakaonimaki ni maiuna i nanon te reitaki n te berita ae tabu ma Ngaia. Ririki ake i mwina e kakoaua Iakobwa n koauan maiuakinan berita aika tabu: “Te Atua … e kaekaai i nanon au tai n rawawata, ao ni mena irarikiu n te kawai ake I nako iai.”⁸ N aron are E karaoia ma Iakobwa, E na kaekaira ni kabane te Uea i nanon ara tai n rawawatara ngkana ti rineia bwa ti na kabaea maiura ma Ngaia. E a tia ni berita bwa e na nakonako ma ngaira i nanon te kawai.

Ti arana te nakonako n kawain te berita ae tabu ae —te kawai are e moanaki ma te berita ae e tabu n te bwabetito ao ni kairi nakon berita aika a tabu n te tembora. Tao ko ongo taeka aikanne ao ni iangoa aron mwakuriaia. Tao ae ko norii bon kawai aika a kainanoaki. Katuruan taraakina e na kaota te bwai ae rangi ni kakukurei riki. Te berita ae e tabu tiaki tii ibukin te bwai ae kai toki taina, ngaia are anne e rangi ni kakawaki. Bon ibukin taekan te reitaki. E reirei Beretitenti Russell M. Nelson, “Te berita ae e tabu bon ibukin reitakira ma te Atua.”⁹

Iangoa te berita ae e tabu n te mare. E rangi ni kakawaki te bong ni mare, ma kakawakina titeboo ma te reitaki rinanon maiuakinan te ikotaki imwiina. Bon titebo te koaua aei ma te reitaki n te berita ae e tabu ma te Atua. A tia ni baireaki bwaai ao iai baika a kantaningaaki bwa a na karaoaki i nanon taina. E kaoira n tatabemaniira bwa ti na roko ngkana ti kona, ma te nano ae koaua ao ae bwanin, ao n “teimatoa ni waaki nako”¹⁰ ma Ngaia irarikira, n onimaki bwa kakabwaia ake E beritanii a na bon roko. Ti kauringaki ni boki aika tabu bwa kakabwaia akanne a roko ni bon oin ana tai ao n oin ana kawai: 38 te ririki,¹¹ 12 te ririki,¹² n te tai ae tawe.¹³ N aron kangaangan te kawai, ao bon Ana buoka naba.¹⁴

Ana mwakuri te mwkauri ni mangori. E na kaitibo ma ngaira Iesu Kristo n te tabo are ti mena iai. Aio raoibwa bukin tera n te onaroka, te kaibangaki, ao te ruanimate. E kanakomaiakaki te Tia Kamaiu bwa e na buokiira bwa ti aonga n tokanikai.¹⁵ Ma ngkana ti tiku n te tabo are ti mena iai e na bon aki uota te kainaomataaki are ti ukoukoria. N aron are e kitana iai Iakoba, e aki nanonna te Uea bwa e na kataniira n te tabo are ti mena iai.

Ana mwakuri te buookia aomata n rierake nakon are i aona riki. E na mwakuri i nanora¹⁶ n tabekirarake nakon te tabo are E mena iai, n te waaki, e na anganiira te kona n riki n Ai arona. E roko Iesu Kristo bwa e na tabekirarake.¹⁷ E tangiria ni buokiira bwa ti na roko. Aio raoi bwa bukin tera te tembora.

Ti riai ni uringnga, tiaki maroa n ti ngaira ni uaiakina te karietataki; bon raora––ara Tia Kamaiu. Ao aio raoi bwa bukin tera te reitaki n te berita ae tabu.

Ngke I mena i Iteraera, I kawara te Western Wall. Ibukiia te naan Iutaia, aio te kabanea ni mimitong n tabo i aon Iteraera. Bon ti ngaia nikiran aia tembora ae iai mwina n tiku. A kabonganai aia kabanea n tamaroa ni kunikai angiina ngkana a kawari taabo aika tabu aikai, aia rinerine ni kunikaia bon kaotan nanoia––kaotan kabaeakiia nakon reitakia ma te Atua. A kawarii taian oo ni wareki koroboki aika tabu, n nebonebo, ao ni kanakoi aia tataro. A bubutii ibukin te tembora ni kanoan aia bong nako, aia tataro n taainako, te ingainga n nano ibukin te auti n te berita ae tabu. I mataaiakina nanoia.

Ngke I okira mwengau mai Iteraera, I kakauongo riki ni kaniaai nakon maroro ake a katobibiai ni irekereke ma te berita ae e tabu. I ataa aia titiraki aomata, E aera bwa N na riai n nakonako ni kawain te berita? I kainanoia n rin n ana auti ibukin karaoan berita aika tabu? Bukin tera I kabonganai kunikai aika a tabu? N na kabanea au tai ni berita aika a tabu n reitaki ma te Uea? Te kaeka nakon titiraki aika a tamaroa man kakawaki aikai e rangi ni bebete: E boboto iaon buburan te reitaki are ko tangiria n rinanona ma Iesu Kristo.¹⁸ Ngaira n tatabemanira ti na kona ni kunea oin ara kaeka nakon ara titiraki i bon iroura aika nano.

Ikai bon au bwai: I nakonako n te kawai aei n aron te nati te aine ae “tangiraki irouia kaaro ake i karawa,”¹⁹ mai ieta ae kinaaki²⁰ ao n nano onimakinana²¹ Ngkai natin te berita ae e tabu ngai, I tau ni karekei kakabwaia²² aika beritanaki. I a tia n rineia²³ bwa N na nakonako ma te Uea. I a tia ni weteaki²⁴ n tei bwa te tia kakoaua ibukin Kristo. Ngkana e a rangi n ikakua te kawai, I kakorakoraaki²⁵ n ana akoi ni kamaiu. Ni katoa tai ngkana I toua rarikin Ana auti, I namakina te taneiai ae e nano n te beriita ae e tabu n reitaki ma Ngaia. I katabua nanou²⁶ ma Tamneina, entaau²⁷ ma Mwakana, ao ni katabuaki²⁸ ni katea Ueana. Rinanon te raira n nano ni katoa bong ao kanakin te toa ni katoa wiiki, I reiakinna n riki n matoatoa n aki mwainging²⁹ ao ni karaoa te raoiroi.³⁰ I nakonako n te kawai aei ma Iesu Kristo, ni ingainga nakon te bong are e beritanaki bwa E na manga oki iai. Ao ngkanne I konaa ni kabaeaki ma Ngaia³¹ ao n tabekaki rake ni mimitong³² bwa natin te Atua te aine.

Aio bukina ngkai I nakonako ni kawain te berita.

Aio bukina ngkai I nim ma berita aika a tabu ake a beritanaki.

Aio bukina ngkai I rin n Ana auti ni berita.

Aio bukina ngkai I bwainii kunikai aika a tabu bwa te kauring ae e teimatoa.

Ibukina I tangiria ni maeka i nanon te kabaeaki n te berita ae e tabu n reitaki ma Ngaia.

Tao ko karaoa naba aei ngkoe. Moanna man te tabo are ko mena iai.³³ Tai kariaia bwa e na totokoiko te bwai ae ko mena i nanona. Uringnga, te rangata ke touan te kawai a bon aki kakawaki n aron te rikirake.³⁴ Butiia temanna ae ko onimakinna are e mena ni kawain te berita ae e tabu, bwa e na kabwarabwarako nakon te Tia Kamaiu are a tia n ataia. Reiakina Taekana. Karekea ae mwaiti nte reitaki man karaoan te berita ae e tabu ma Ngaia. E aki kakawaki bwa iraua am ririki ke tera arom. Ko kona n nakonako ma Ngaia.

Imwiin tiara n nakonako ni Kawain Iesu, e aki anaa ana roobu Mya. E katikua ao e kabaea ma te tikuuta. N tabeua te bong ake i mwiina, a kokookai rinanon kawain Ierutarem ai natiu te mwaane ma raoraona.³⁵ A kakoaua raoi bwa akea te bwai ae I aki nooria n rongorongon Iesu. I kauringaki korakoraia te roro ae rikirake. Ti kona n reiakinaki mairoum. Iai nanom ae koaua te kan ataa te tia kairiko, ae Iesu Kristo. Ko onimkina korakoran te roobu are e kabaeira Nakoina. Ko anganaki te bwain tituaraoi n ikotakiia tabeman n Nakoina.³⁶

Ma te kakaaitau, ti nakonako n te kawai aei n ikotaki, n anga te kaunganano i nanon te mwaninga.³⁷ Ngkai ti tibwai ara taneiai ma Kristo, ti na kakorakoraaki n ara onimaki n tatabemaniira. Man aei I kakoaua n aran Iesu Kristo, amen.

Bwaai aika a na taraaki

1. Ana aomata Enoka a tia n riki ni bakuraewa, a kakeaa Kristo, “a ukori reirein te roo i bon irouia” (taraa Mote 6:27–28). Inanon te tai ngke ea tia ni bua ana onimaki, e rairaki Enoka nakon te Uea ibukin ana kairiiri. Te wewete aio nakon Enoka bon titebo ma te wewete ae e anga te Ueanakoira ni kabane: “Nakonako ma ngai” (Mote 6:34taraa naba Mataio 11:28). Ma tao, n aiaron Enoka, koaki koaua raoi ngkana ko konaa n nakonako nte kawai aei n aron teim ngkai. Tao kona namakina te kanganga n anga tabeua Tao ena kona n reke bukina are tina kainanoa te nakonako inanon kawain te berita ae e tabu ibukin arora ngkai, ibukina ti totokoaki n aanga tabeua ao ti kainanoa Ana ibuobuoki.

2. Taraa Mote 6:23-34.

3. Taraa “Jesus of Nazareth, Savior and King,” Anene, nambwa. 181.

4. Taraa Ita 12:27

5. Taraa Mataio 11:28–30.

6. A tangiria natiu aika a ataeinaine ni wirikirnii nimaua tabonimai aika beritanakoia natiia (tibuu) ni katoa ingabong koraki—te kauring ibukin Tamara are i Karawa are e kinaia natina n tatabemaniia nako.

7. Tara Karikani Bwaai 28:10-22 Ana berita ae e tabu Aberaam bon ngaia naba botona nte tairiki anne. Teniua kanoan te berita ae e tabu are Aberaam e bon nang korakora kakawakina ni maiura ao inanon ana euangkerio Iesu Kristo: (1.) te berita nte bwaibwai are akea tokina (te kibu 13); ao (2) am kariki aika akea tokina (te kibu 14); ao (3) kakabwaia ao katabeaki ni kakabwaiaiia botanaomata i aon te aba (te kibu 14).

8. Ioane 17:3e kaairaki katuruturua. Ana karo Iakoba a tuangnga bwa ena nako ni kararoa mairoun Etau. are e iangoa tiringana, ao ni iangoia bwa ena reke ana tai ni kaitibo ma temanna are ena mareia inanon te berita ae e tabu (taraa Karikani Bwaai 27:41-45; 28:1-2,5).

9. Russell M. Nelson, “The Everlasting Covenant,” Liahona, Oct. 2022, 11.

10. 2 Nibwaai 31:20.

11. Taraa Ioane 5:5, karakinan te nei ae Beteteta.

12. Taraa Mareko 5:25, karakinan te aine are e riinga niniran Iesu.

13. Taraa Mataio 14:31, karakinan Betero ngke e nakonako i aon taari.

14. Taraa “Ai Matoara Nanoia Aika Raraoi,” Anene n Taromauri, nambwa. 85.

15. Taraa 1 Nibwaai 11:16–33.

16. Taraa I-Biribi 1:6; 2:13; Ana taeka Moomon 1:7.

17. Taraa Ioane 12:32.

18. Te kawai e bon kabwarabwaraaki bwa kingin te anua n aiaron boua ni kairi ke mwaaken te maire. Bon te kawai ni kakoaua bwa ko mena iaon te kawai ae e eti ke ni karaoi mwakuri ake a kantaningaaki. Te reitaki e kona naba n nanonaki bwa kingin te anua. Tabeua mai buakon aikai a raonaki ni kantaninga (taraa Ieremia 29:11; Reirei ao Berita aika a tabu 132:7); submissiveness (taraa Motiaea 3:19; Aramwa 7:23; 13:28); nanorinano, ongotaeka, taotaonakinnano, amarau, onimaki(tara Taekan Rabakau 3:5); ao te tangira (taraa I-Rom 8:31–39).

19. “Aia Boto ni Iango Kairake n Ataeinnaine,” Gospel Library, kairaki ma kabwarabwaraana; taraa naba Bonnie H. Cordon, “Beloved Daughters,” Riaona, Nob. 2019, 67.

20. Taraa Ioane 4:1-29, karakinan te aine irarikin te mwaniba.

21. Taraa Aramwa 38:1–3.

22. Taraa Warekaia Iteraera 6:23-27.

23. Tara Iotua 24:22.

24. Taraa Reirei ao Berita aika a tabu 25:3, karakinan Emma Smith.

25. Taraa 1 Korinto 15:9–10.

26. Taraa 2 Rongorongo 20:1–17, riki te kibu 14.

27. Taraa Reirei ao Berita aika Tabu 109:1–46.

28. Taraa 1 Tamuera 16:11–13.

29. Taraa Etita 4:16, karakinan Etita.

30. Taraa Mwakuri 10:38.

31. Taraa Itaia 43:1–5.

32. Taraa Te Tua Kaua 28:1–9.

33. E kauringai raoraou ae moan te tamaroa kateina bwa te wewete ni karaoan te mwakuri e rangi ni kakawaki inanon reitaki nako.

34. Te Marooro ma Kristen Olsen, Tebetembwa. 2023.

35. Nakon Mack Oswald, Camden Osward, Ashton Matheny, ao Jack Butler, kam rabwa ibukin kookakiu n te kawai.

36. “Kam na uringnga bwa I a tia ni kaoia te roronrikirake n Ana Ekaretia Iesu Kristo ibukiia Aika Itiaki ni Boong aika Kaitira bwa a na karin n ana taanga ana roronrikirake te Uea n ira te mwakuri ae korakora iaon te aba ni boong aikai—ikotakiia kain Iteraera. I kanakoa te kakao aei nakoia te roronrikirake ibukina bwa a bon rangi n tarena n reitaki ma tabeman ao n tibwa te bwai are e a kakoaua n te aro ae anainano” (Russell M. Nelson, “Witnesses, Aaronic Priesthood Quorums, and Young Women,” Riaona, Nobe,bwa. 2019, 39).

37. “Aban uean te Atua … ai aron te kaawa ae katobibiaki n te mate. Iai ana tabo temanna n tatabemaniia n te oo n katana ao akea ae konaa n tei n ana tabo temanna, ma akea totokoara man weteara ni kaungaa are temanna’” (Martin Luther, in Lewis William Spitz, The Renaissance and Reformation Movements [1987], 335).