Maungatabu ni Kabuta
Maten Nanon te Atua
Maungatabu ni Kabuta Okitobwa 2024


Maten Nanon te Atua

Ngkai ti kaonaki n ana tangira te Atua e otangaira man angibuakan te maeu ao e karaka riki kakukurein taai aika a kukurei.

Imwain ae I waaki, ao e riai ae na kaongoi ngkami bwa uoman natiu a tia n matu nako inanon au tai n taetae, I tuai man namakina te katiteuanaaki ma ngaia n aron te tai aei. E bati riki ae I iangoia nakon te mataroa ni kamwane.

Ara utu ao iai onoman ataei iai aika n tabetai a kangongo imarenaia bwa ngaiia tenan ataei a tatangiraki riki. N tatabemaniia ao iai bukina irouia ae ngaiia aika a rineaki riki. Ara Tangira ibukiia natira e itiaki ao e onrake man bwanin. Ti aki kona n tangira riki temanna nakon are temanna—man bungiakiia n tatabemania nako e uota karababan ara tangira ae tamaroa. I rang katiteboa ana tangira Tamau are I karawa ibukiu, rinanon te tangira are I namakinna ibukia natiu.

Ngkai aki toki n kakaoka aia bukibuki imarenaia ae a tangiraki riki, kona bae n iangoia bwa n ara utu ara ruu ni matu e bon tetei mangaona. Namakinan te aki tau inanon te reitaki imarenan te karo ao te nati e kauarerekaki man kabotoan ara iango n te tangira.

N tai tabetai, tao ibukina ae I a konaa n nooria bwa tia uotaki nakon te mangao inanon ara utu, I a konaa n taekina aekakin ae “Eng, kamwa konaai, ao Nnaki katanoata; ma kam bon ataia bwa antai mai ibuakomi ae I tatangiria” Au kouru bwa ngaiia ake onoman akekei ana namakina te tokanikai ao n totokoa reken te mangao ae bubura … tao ni karokoa manga are imwiina!

N ana Euangkerio, e kabwarabwara arona Ioane bwa “ana reirei ae tantangiria Iesu,” kanga ai aron te babaronga anne onoti. I tangiria n iangoia bwa aio bukin ae Ioane e namakina bwaninin tangirana iroun Iesu. Nibwaai e anganai te matata ae titebo ngke e koreia, I kamitotongaki inanon au Iesu.” E koaua, ae te Tia Kamaei bon tiaki tii ana tia kamaiu Nibwaai, ke Ioane, ma te irekereke ae namakina Nibwaai n ana reitaki ma “ana” Iesu e kairia nakon te kabwarabwara anne.

Tiaki ae e rang tamaroa riki ae iai taai ae ti namakina iai bwaninin ma ataakira n koaua ao n tangiraki? Nibwaai e konaa n atonga bwa “ana” Iesu, ao ngaira naba ti konaa. Ana tangira ara Tia Kamaiu bon te kabanea n rietata, n kakannato, ao te kabanea ni korakora n tangira,” ao E katauraoia n karokoa ti “kaonaki.” Te Tangira n Atua e aki konaa n mwautakataka, ao ngaira n tatabemanira nako ti tatangiraki. Ana tangira Te Atua bon ai aron Mronron iaon te Venn Diagram, Ti bane itaotao. N aron arora aika a tara n kaokoro, Ana tangira bon ngaia ae ti kunea iai te katiteuanaaki.

E kakubanako ke aki ae ana kabanea n kakannato n tua bon tangiran te Atua ao tangiraia naba ake irarikira? Ngkana I nooria aomata n kaota aia tangira n ai aron Kristo i marenaia, I namakinna bwa te tangira anne tao e raka riki iai aia tangira; bwa te tangira ae iai naba inanona te Atua. Ngkana ti tangira riki temanna n aron aei, n ae bwanin man onrake n aron ae ti konaa, Karawa e na irekereke naba iai.

Ngkana iai ae ti tangiria ae e taraa n raroa man ataakin te tangira ae mairoun te Atua, ti konaa n ira te kawai aei—man karaoan bwaai aika ana kaniira nakon te Atua ao imwiina karaoan bwaai aika kaniira ma ngaiia—bon te wewete ae aki taekinaki nakon Kristo.

I bia konaa n tekateka ma ngkami ao n titirakini ngkami taai aika ko namakina iai Ana tangira te Atua. Kiibu raa man booki aika tabu, ke mwakuri n anganano raa? Kona mena ngkai ia? Tera te katangtang? Irarikin antai? Te maungatabu ni kabuta bon te tabo ae onrake n reiakinan te reitaki ma te tangira mai Karawa.

Tao ko namakinna te raroanako man ana tangira te Atua. Tao a na iai te bwanaa ae okioki ni kabwara nanom are e karawawata am iango n tuangko bwa ko a rangi ni ikoaki, ke n nanououa, ke ko rang mamara man tarariaoaki, ko kaokoro ke n minotaki n namakinan te tangira mai karawa. Ngkana ko ongo iango akanne ao taiaoka ongo aio: bwana akanne a bon kairua. Ma te nano matoa ti kona ni katinanikui uruakakira akanne ake n aanga tabeua a karikiira n aki tau man te tangira mai ikarawa—ni katoa tai ti anenea te kuna ae kauringira tamaroan itiakin ara Tia Kamaeu ae tangiraki ae rineia bwa ena “kamanatuaki, uruaki, [ao] kaikoakaki ibukira.” ni katoa tai are ti anaa te kariki ae tatabeutaaki. N koauana Iesu e kanakoi namakin n maamaa mai iroun ae e uruaki. Rinanon Uruakina, ao E riki ni kororaoi, ao E konaa n karikiira bwa ti na kororaoi man uruakira. Te uruaki, e tiku n tii ngaia, e ikoaki ao n kamanatuaki ngkoa—ao ti kona n namakinna ngkai—ma ti bon aki, maenako man ana tangira te Atua. “Aomata aika uruaki; te tangira ae kororaoi,” n aron tangin te kuna.

Ko bae n ataa te bwai teuana ae raba I bon ibukim ae ko namakina iai ae ko aki kona n tangiraki. E ngae ngke ko rang eti n aron arom ae ko bon ataia, ko bon kairua n te iango ae ko a kararoako man ana tangira te Atua. N tabetai ti rang matoamatoa man kai bwaranano bon iroura n te aro ae tiaki konaa n iangoia nakon temanna riki. E rang mwaiti tabera ae tina karaoi nte maeu aei, ma te nano buaka ao kamamaeaki ni kataorikakara i bon iroura bon akea iaon ake a koreaki. Ma man rotakira ti na namakinna ae bon ngaira ao, Baina a na aki kauarerekeaki. E bon aki. N taai nako a bon tau anauia n “[roota ara] kona” ao n inga imarenara.

Ngkana ti aki namakina kamwengaraoin te tangira ae mairoun te Atua, e bon aki raroa nako. N oin ana taeka te Atua bwa “ane a na nako maunga, ao a na uotaki nako tabuki; ma e na aki nako [Ana] atataiaomata mai [iroura],” Ngaia, are n kamatatana, te iango ae te Atua ea katoka tangirakira e riai n mena inano riki n are ti korei ibukin kabwarabwara aika a kona n reke ibukin te maeu ae tiaki n karekea n karokoa e mwaing te maunga ao n kamunaaki tabuki!

I rang kukurei nte katoto aio ibukin maunga bwa kakoaua ibukin ana tangira te Atua. Te katoto ae korakora anne e reitaki nakon aia rongorongo naake a nakon te maunga n karekea te kaotioti N ana kabwarabwara Itaia iaon “te maunga ibukin ana auti te Uea”e na “kateaki i taubukin maunga.” Ana auti te Uea bon mwengan ara berita aika tabu aika a rang kakawaki ao bon tabo naba ibukira ni motirawa n inako inanon kakoauan ana tangira Tamara ibukira. Ia tia n kukurei n namakinan te mwengaraoi are e roko n tamneiu ngkana I uringa au berita n te babetito ao ni kunea temanna ae e rinanon te rawawata n buan raona ke n nanokawaki n te aki booraoi n iango ao I kataia n buokia n taua ao n kamwakura aia namakin. Bon kawai aikai aika ti konaa n karinira iai n ataakin kakawakin te tangira n berita, tangira?

Ngaia are ngkana ana tangira te Atua e aki kitanira, bukin tera ti aki namakinna n tainako? Barongaa are ko iangoia ae, “I aki ataia. Ma tangirakira bon tiaki titabo ma are namakinan tangirakim, ao iai tabeua au kantaninga ae e na konaa n buokiko n karekea te reke nakon am titiraki anne.

Kona bae n inimaki ma te nanokawaki, te bwaranano, te bwainikirinaki, tiku n tii ngkoe, te aki kukurei, ke tabeua riki ake a na kona ni korakora n totokoa am konabwai n namakina ana tangira te Atua ibukim. Ngkana arona aio, bwaai aikai ana konaa n kamabubua ke ni katoka ara konabwai n namakina are tina bon namakinna. Inanon te tai ae uarereke, tao ko na bae n aki konaa n namakina Ana tangira, ao ataakin are ko kainanoia. Ma I iangoia ngkana ko konaa n rinanona—ma te taotaonakinnano—ma kawai aika kakaokoro n aron kaotan ao n karekean te tangira ae mairoun te Atua. Ko konaa n anaa te rangatana n oki man te bwai are imatam ao tao te rangatana riki ao teuana riki ni karokoa koa noora te taratara ae rababa, ni karababa man karababa n karokoa koa bon “iangoa te abanuea ae tiretio” ibukina bwa koa tatarai itoi ao n iangoi aonnaba aika kona n warekaki ao rinanoia te tia karikibwai?

Aneneia maan, namakinan taai ke te ang ke te karau iaon kuniu, n tabetai te aonnaba e anganai te namakin ni mimi iroun te Atua—ni kabane a bane n anganai te reitaki ma karawa. Tao te namakin ae kakukurei mai irouia rao aika kakaonimaki ena ibuobuoki. Ke te katangtang? Ke te mwakuri n ibuobuoki? Ko a tia n kakawakina te rekooti ke te tienoo n taai ake ko namakina iai reitakim ma te Atua ae matata nakoim? Tao kona konaa n kaoia ake ko onimakinia n tibwaa aron reitakiia ma te Atua ma ngkoe ngkai ko kakaea te kabebeteaki ao te oota.

I iango, ae ngkana Iesu ena rinea te tabo ae ngkoe ma ngaia kam kona ni kaitiboaki, te tabo ae onoti ae kona konaa n karekea te iango ae titeuana iaona. E na konaa n rinea te tabo ae riki iai karawawatakim, te tabo ae korakora iai kainanom, ae akea riki ae kona n nako iai? Te tabo ae ko namakinna bwa tii ngkoe iai e ngae ngke ko aki, te tabo ae ea tia n mwamwananga iai ma e tia n katauraoia bwa ena kaitibo ma ngkoe ikanne ngkana ko roko? Ngkana ko tataningaia bwa ena roko, ao tao e a tia n roko ikanne ao n kaan ma ngkoe?

Ngkana ko namakina onrakem n te tangira inanon tain maeum aei, taiaoka kataia taua n aron te raumea n taua te ran. Taauriia n taabo nako ake ko nako iai. Teuana te kakai n butin ana mwakuri te Atua ae ngkan ti kabanea ara konaa n tibwauaa ana tangira Iesu, ti konaa n kaonrakeaki n aron te koaua are “ma ane e kabua maeuna ibukiu ao e bon karekea.”

Ngkai ti kaonaki n ana tangira te Atua e otangaira man angibuakan te maeu ao e karaka riki kakukurein taai aika a kukurei—ara bong aika a kukurei, are iai otan taai i karawa iai, a kaotaaki riki man otantaai are inanon tamneira.

Tina riki n “kateimatoaki ni waka“ inanon ara Iesu ao n ana tangira. Tina tarai man kawakin taai ake ti namakina iai Ana tangira ao mwakana inanon maeura. Kakukurein te Euangkerio e tauraoi nakoira n kabane: tiaki tii ibukiia aika a kukurei, tiaki tii ibukiia aika mamara. Te kukurei bon ara kantaninga, ma tiaki te kanuanga man bwaai aika riki nakoira. Iai bukina ae tamaroa iroura bwa tina “kimwarerei ma n kaonaki n tangiran te Atua ma aomata ni kabane.” Tia bane n kaonaki. N aran Iesu Kristo, amen.

Bwaai aika a na taraaki

  1. Ioane 21:20; taraa naba Ioane 13:23; 19:26; 20:2; 21:7.

  2. 2 Nibwaai 33:6; e kairaki ma katuruturuana.

  3. Taraa Bible Dictionary, “Charity.”

  4. N te Aba ae Tabu: Mataio 14:15–20. Ao n te aono n Amerika: 3 Nibwaai 27:16.

  5. Taraa Mataio 22:35–40.

  6. Taraa 1 Ioane 4:12.

  7. Ibukin Kakorakoraia Kairake: Te Kairi ibukin Karaoan Rinerine bubuti bwa tina “buokia [tabeman] n namakina ana tangira Tamara are i Karawa rinano[ra]” ([2022], 12).

  8. Taraa “Jesus of Nazareth, Savior and King,” Anene n Taromauri, nambwa 181. taraa naba Itaia 53:5; Mataio 26:26.

  9. Beretitenti Rusell M. Nelson e kabwarabwara: “Imwain ae tauraki nte kaibangaki te [Tia Kamaiu], E taekinna bwa n te ‘kateniua n bong ao e na kakororaoaki’ [Ruka 13:32; kairaki kamataata]. Iangoa aron anne! Te Atua ae akea burena ma kairuana—e kaman tamaroa n kakairi n aomata ae mamate—e katanoata arona ae itiaki inanon taai aika imwaira. Kororaoina ae akea tokina n te mimitongin e rimwiaki ni mangautina ao karekean te ‘mwaaka n kabane … i karawa ao iaon te aba’ [Mataio 28:18; taraa naba Reirei ao Berika aika a Tabu 93:2–23]” (“Perfection Pending,” Ensign, Nov. 1995, 87). Te burabeti Moronaai e kaoiia ni kabane “nakomai nakon Kristo, ma ni kakororaoaki irouna, ao ma ni kaakeai ma iroumi bwaai ni kabane aika tiaki aron atua; ao ngkana kam kaakeai bwaai ni kabane aika tiaki aron atua; ma n tangira te Atua ma korakorami, ami iango ao marurungimi, ao ngkanne e na tau ana akoi ibukimi, ao man ana akoi ao kam kona ni kororaoi iroun Kristo” (Moronaai 10:32).

  10. “Savior of My Soul,” 2024 Youth Album, ChurchofJesusChrist.org.

  11. Taraa Itaia 59:1.

  12. “Where Can I Turn for Peace?,” Anene n Taromauri, nambwa 129.

  13. Itaia 54:10.

  14. Te katooto, Nibwaai (taraa 1 Nibwaai 17:7), Moote (taraa Te Otinako19:3), reirei ake teungaun ma temanna (taraa Mataio 28:16), ao te Tia Kamaiu (taraa Mataio14:23); taraa naba Taian Areru 24:3.

  15. Itaia 2:2; taraa naba te kibu 3. Te kanikinaa e karikai bwa N a iango riki n Ana kantaninga te Uea ni katauraoan tembora ibukiia Natina ni kabutaa te aonaaba.

  16. N au taneiai e kakoaua te koaua are berita Beretitenti Nelson ae te kabane n tabo ae mano nte maiu n tamnei bon maiuakinan ami berita aika tabu nte tembora (see “Te Tembora ao Aan Maiun Tamneim,” Riaona, Nov. 2021, 96).

  17. E kamatoa nakoira Beretitenti Nelson:

    Kabanean te tai n te tembora e na buokiko n iango n Tiretio ao ni karekea te mi ni burabeti bwa antai raoi ngkoe, antai ae ko kan riki n arona, ao te aeka ni maiu are ko kan maiuakinna n akea tokina. Kakaraoan te nebonebo n te tembora ni katoaa te tai e na karekea te kawai nakoim n noora arom ao aroni maium i nanon ana babaire te Atua ae moan te nakoraoi. I berita nakoim bwa. …

    Akea te bwai ae na kabebetea riki tamneim i nanon taai ni maraki. Akea te bwai ae na kauka riki karawa. Akea!” (“Kimwareirei n te Bwaintangira ni Kiingin te Nakoanibonga,” Riaona, Meei 2024, 121, 122).

  18. Taraa Motiaea 18:8–10,13. Te berita nte babetito bon te kakoaua nakon Tamara are I karawa ibukin teniua motinnano aika matata: te beku ibukin te Atua, ni kawakin ana tua, ao n tauraoi n katoka iaora aran Iesu Kristo. Tabeua itera aika aki toki n kairekerekeaki ma te berita nte babetito—ae tina ‘katoka i aomi rawawataia raomi,’ ‘n tang ma ake a tang,’ ao n‘ karau nanoia [ake] a kainnanoa karauan nanoia’ [Motiaea 18:8–9]—bon uaan te berita ao tiaki irian te berita. Itera aikai a bongana ibukina bwa te bwai ae aomata ae rairaki ena bon karaoia” (Dale G. Renlund, “Stronger and Closer Connection to God through Multiple Covenants” [Brigham Young University–Idaho devotional, Maati 5, 2024], speeches.byu.edu).

  19. Taraa Russell M. Nelson, “Te Berita ae Akea Tokina,” Riaona, Okitobwa 2022, 4–11.

  20. Russell M. Nelson, “Iangoa te Abanuea ae Tiretio!,” RiaonaNobembwa 2023, 117–118.

  21. Mataio 16:25.

  22. I-Ebeto 3:17.

  23. Taraa 2 Nibwaai 9:18; Russell M. Nelson, “Joy and Spiritual Survival,” Riaona, Nobembwa 2016, 81–84.

  24. Motiaea 2:4.

  25. Taraa Moronaai 7:48.