2010
Ko e Fekumi mo e Maʻu ʻo e Fakahā Fakatāutahá
ʻEpeleli 2010


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Ko e Fekumi mo e Maʻu ʻo e Fakahā Fakatāutahá

Akoʻi e ngaahi potufolofola mo e ngaahi lea ko ʻení, pe ko ha tefitoʻi moʻoni kehe te ne faitāpuekina ʻa e kau fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí, ʻo ka fie maʻu. Fai hoʻo fakamoʻoni ʻo kau ki he tokāteliné. Fakaafeʻi ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau fakamatala atu ha meʻa ne nau ongoʻi mo akó.

Te u Lava Fēfē Nai ʻo Fekumi ke Maʻu ha Fakahā Fakataautaha?

“ ʻOku tau teuteu ke maʻu e fakahā fakatāutahá ʻo hangē pē ko ia ʻoku fai ʻe he kau palōfitá, ʻi he ako ʻo e folofolá, ʻaukai, lotu, mo langaki hake ʻo e tuí. Ko e kií ʻa e tuí. Manatu ki he teuteu ʻa Siosefa ki he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí:

“ ‘Ka ai ha mou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá. …

“Ka ʻe lelei ʻene kole ʻi he tuí, ʻo taʻefakataʻetaʻetui.’ ”1

ʻEletā Robert D. Hales ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

“Ko e lotú ko hoʻo kī fakatāutaha ia ki langí. ʻOku tuʻu pē ʻa e foʻi loká ʻi he tafaʻaki ʻo e veilí ʻokú ke ʻi aí.

“Ka ʻoku ʻikai ko ia pē. Ko e folofola ʻeni ʻa e ʻEikí kiate ia ʻokú ne pehē te ne maʻu faingofua pē ʻa e fakahaá taʻe toe feingá:

“Vakai, kuo ʻikai ke mahino kiate koe; kuó ke fakakaukau te u foaki ia kiate koe, ka naʻe ʻikai te ke fai ha fakakaukau ki ai tuku kehe pē ʻi he kole kiate au.

“ ‘Kae, vakai, ʻoku ou pehē kiate koe, ʻoku totonu ke ke fakakaukauʻi ia ʻi ho ʻatamaí; pea ʻoku totonu leva ke ke kole kiate au pe ʻoku totonu ia, pea kapau ʻoku totonu ia te u ngaohi ke māfana ʻa ho lotó ʻi loto ʻiate koe; ko ia, te ke ongoʻi ʻoku totonu ia.’ ”2

Palesiteni Boyd K. Packer, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Te u Lava Fēfē Nai ʻo Maʻu ha Fakahā Fakatāutaha?

“Ko hono angamahení, ʻoku hoko mai ʻa e fakahaá pe ko e tataki fakalaumālié ʻi he lea pe ʻi ha ngaahi fakakaukau ʻoku fakahoko mai ki he ʻatamaí (vakai, ʻĪnosi 1:10; T&F 8:2–3), ʻi ha fakamaama fakatuʻupakē (vakai, T&F 6:14–15), ʻi ha ngaahi ongo ʻoku lelei pe kovi fekauʻaki mo ha ngaahi ngāue ʻoku fokotuʻu ke fai, pea aʻu pē ki ha ngaahi ngāue lelei, ʻo hangē ko ia ʻi he ngaahi faiva talēnití. Hangē ko ia ne meʻaʻaki ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, … Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ne pehē, ʻ ʻOku lahi ange ʻene hoko mai ʻa e tataki fakalaumālié ʻi he ongo ʻo e lotó kae ʻikai ko ha meʻa ʻoku ongoʻi ʻe he telingá.’ ”3

ʻEletā Dallin H. Oaks ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

“Ko e Temipalé ko ha fale ia ʻo e ako. Ko e konga lahi ʻo e ngaahi fakahinohino ʻoku fai ʻi he temipalé, ʻoku fakataipe pea ʻilo ia ʻi he Laumālié. Ko hono ʻuhingá, ʻoku akoʻi kitautolu mei langi. … ʻOku tau maʻu ʻa e fakahinohino tatau pē, ka ʻe toe fakalahi ange ʻetau mahino ki he ʻuhinga ʻo e ngaahi ouaú mo e fuakavá, ʻi heʻetau toutou foki ko ia ki he temipalé mo ha loto fie ako mo faʻa fakakaukau ki he ngaahi moʻoni taʻengata ʻoku akoʻí. … Tuku muʻa ke tau fiefia ʻi he mālohinga fakalaumālie mo e fakahā ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau ʻalu maʻu pē ki he temipalé.”4

Silvia H. Allred, tokoni ʻuluaki ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Fakahā Fakatāutahá: Ko e Ngaahi Akonaki mo e Faʻifaʻitakiʻanga ʻa e Kau Palōfitá,” Liahona, Nōvema 2007, 88.

  2. “Ko e Fakahā [Fakatāutahá]: Ko e Meʻa-foakí, Siví, pea mo e Talaʻofá,” Liahona, Sune 1997, 10.

  3. “Ngaahi ʻUhinga ʻe Valu ki he Fakahaá,” Liahona, Sepitema 2004, 8.

  4. “Ngaahi Temipale Māʻoniʻoní, Ngaahi Fuakava Toputapú,” Liahona, Nōvema 2008, 113, 114.

Tā fakatātā ʻe Juan Pablo Aragón Armas

Paaki