2010
Faleʻi ki he Kau Finemuí Fekauʻaki mo e Teití
ʻEpeleli 2010


Faleʻi ki he Kau Finemuí Fekauʻaki mo e Teití

ʻĪmisi
Young Women General Presidency

ʻOku fakalata ʻa e teití! Ko e teití ko ha faingamālie ia kiate koe ke ke fakatupulaki mo fakalahi ai hoʻo fakakaungāmeʻa mo e kau talavoú. Naʻe ʻomai ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha fakaʻuhinga faingofua mo ʻuhingamālie ʻo e kaungāmeʻá: “Ko e kaungāmeʻá ko ha kakai ia ʻoku nau ʻai ke faingofua ange hoʻo moʻuiʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”1 Teiti mo e kau talavou ʻoku nau ngaohi koe ke ke hoko ko ha tokotaha lelei angé. “Fai ho lelei tahá” ke ke lava ʻo hoko ko ha tākiekina lelei kiate kinautolu ʻokú ke teiti mo iá.2

Hoko ko e Tokotaha Ko Ia Te Ke Loto ke Mo Teití

ʻE lava ke ke kamata ngāue he taimí ni ki hono fakatupulaki ʻo e ngaahi ʻulungāanga lelei ʻe saiʻia mo manako ai e kau talavoú ʻiate koé.

  • Malimali! ʻIo, malimali peá ke fiefia. Pea ʻe mafola atu ia ʻo nau tokoni ki he niʻihi kehe ke nau fiefia he feohi mo koé.

  • Moʻui lelei fakalaumālie. Fai e ngaahi meʻa ko ia te ne tohoakiʻi koe ke ke ofi ki he Laumālie Māʻoniʻoní koeʻuhí ke Ne lava ʻo hoko maʻu pē ko ho takaua.

  • Moʻui lelei fakaesino. Tauhi lelei ho sinó, longomoʻui mo ke kai maʻu pē ʻa e meʻakai ʻoku fakatupu moʻui leleí. Teuteu lelei maʻu pē.

  • Fakatupulaki ho ngaahi manakó mo ho ngaahi talēnití. Feinga ke maʻu ʻa e ako fakaʻatamai kotoa pē te ke lavá. Te ke lava ʻo lau ha ngaahi tohi maʻongoʻonga, fakafanongo ki he mūsika ʻoku leleí, ʻiloʻi e meʻa ʻoku lolotonga hokó pe ako ha lea fakafonua kehe.

  • Tōʻonga taau mo e ʻofefine ʻo e ʻOtuá. ʻOua naʻá ke taʻeufi, kaikaila, hohaʻa\makaka pe ngutu faʻa lea. Mahalo kuó ke mamata he faʻahinga tōʻonga ko ʻení ʻi he heleʻuhilá, ka ʻoku ʻikai taau ia mo ha finemui ʻoku mahino kiate ia ʻa hono ikuʻangá ʻi heʻene hoko ko ha ʻofefine ʻo e ʻOtuá.

  • Fakaleleiʻi hoʻo founga feohi mo e kakaí. Angaʻofa, fakakau mai e niʻihi kehé peá ke fakaʻatuʻi maʻu pē e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehe. Ako ke ke fetuʻutaki fakafoʻituitui mo e kakaí. Ako ki he ngaahi tōʻonga mo e ʻulungāanga totonú. ʻE tokoni e ngaahi meʻá ni kotoa ke ke hoko ai ko e faʻahinga tokotaha ʻe fie feohi e niʻihi kehé mo iá.

  • Tokanga ki he kakaí. Tokanga ki he niʻihi kehé mo e ngaahi meʻa ʻoku nau loto ke faí. Fai ha ngaahi fehuʻi ʻe tokoni ke nau ongoʻi fiemālie ai pea tokoni atu ke ke toe ʻilo lelei ange ai kinautolu.

  • Fokotuʻu ha ngaahi fakangatangata. ʻOua naʻá ke tuku ke puleʻi holo koe ʻe he niʻihi kehé. Tauhi maʻu hoʻo angamaʻá.

  • Moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. ʻOua naʻá ke momou ke vahevahe atu e ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení ki he niʻihi ʻokú ke teiti mo iá. ʻOua naʻá ke tukuhifo hoʻo tuʻunga moʻuí koeʻuhí ko ha taha, ʻo tatau ai pē pe ko hai. Kapau ʻe fie maʻu ʻe ha taha ke ke fai pehē, ta ʻoku ʻikai taau ke ke kaungāmeʻa pe feohi mo e taʻahine pe tamasiʻi ko iá.

  • Tokoni ki he niʻihi kehé ke nau aʻusia honau lelei tahá. ʻAi ke nau hoko ko ha kakai lelei ange koeʻuhí ko ʻenau teiti mo koé. Neongo kapau ʻoku ʻikai lahi ha ngaahi faingamālie ʻokú ke maʻu ke ke teiti ai, ʻe lava pē ke ke malimali mo fakakaungāmeʻa ki ha kakai foʻou. Fili ke ke fakatuʻamelie. ʻE lava foki e ngaahi loto mamahi ʻoku hoko ʻi he teití ke ne tokoniʻi koe ke ke tupulaki. ʻE lava ke hanga ʻe he tokotaha kotoa pē ʻokú ke fetaulaki mo ia ʻo fakatupulekina hoʻo moʻuí, pea te ke lava ʻo faitāpuekina e niʻihi kehé ʻi hoʻo vahevahe mo kinautolu hoʻo lelei tahá.

Fili Fakapotopoto ʻa Kinautolu ʻOku Mou Teití

Ko e teití ko ha faingamālie ia ke ke ʻiloʻi ai e kau talavoú ʻi he teuteu atu ki he malí. Tokanga ʻaupito ʻi hoʻo fili ʻa e niʻihi ke ke teiti mo ia. ʻI he taimi ʻokú ke fakakaukau ai ke ke ʻalu ʻo ʻeva mo ha talavou, fakapapauʻi ʻokú ne moʻuiʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui māʻolungá pea te ne tokoniʻi maʻu pē koe ke ke moʻuiʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko ha ngaahi fehuʻi ʻeni te ke lava ʻo ʻeke hifo pē kiate koe:

  • ʻOku ʻulungāanga mālohi mo lelei?

  • ʻOkú ne angatonu mo falalaʻanga?

  • ʻOkú ne faitotonu?

  • ʻOkú ne anga fakaʻapaʻapa nai mo angalelei ki he niʻihi kehé pea kiate au?

  • ʻOku ʻikai ke ne siokita?

  • ʻOkú ne tokaʻi nai ʻeku ongomātuʻá mo fakaʻapaʻapa ki heʻene ongomātuʻá?

  • ʻOkú ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa hono lakanga fakataulaʻeikí?

  • ʻOkú ne fakaʻaiʻai nai au ke fai hoku lelei tahá?

  • ʻOkú ne taau nai ke hū ʻi he temipalé?

Fiefia pea ʻai ke fakafiefia e feohi mo koé ʻi hoʻo feinga ke maheni lelei mo e niʻihi kehé. Palani fakataha e ngaahi ʻekitivitī ke mo kau ki aí. ʻE lava ke faingofua ʻa e fanga kiʻi teiti fakafiefia tahá ʻo hangē ko e feimeʻatokoni fakatahá. Pe fakakaukau ki ha faingamālie ke fai ai ha ngāue tokoni. ʻE lava ke ke siofi mo ʻiloʻi lelei ange ʻa e tokotaha ko eé ʻaki haʻamo fakahoko ha ngaahi ʻekitivitī kae ʻikai ko e taungutu pē ʻo sio heleʻuhilá.

Kuo pehē ʻe hotau palōfitá, “ʻI he taimi ʻokú ke teiti aí, anga fakaʻapaʻapa ki he tokotaha ʻokú mo teití, peá ke ʻamanaki ʻe fakahaaʻi atu ʻe he tokotaha ko iá ʻa e fakaʻapaʻapa tatau pē kiate koe.”3 ʻOku mau ʻiloʻi te mou hoko ko ha tākiekina lelei ʻi he moʻui ʻa e kau talavou kotoa pē ʻoku mou teití—mo ho ngaahi kaungāmeʻa kotoa ko ia ʻoku nau mamata ki hoʻo sīpinga māʻoniʻoní.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Robert D. Hales, “This Is the Way; and There Is None Other Way,” ʻi he Brigham Young University Speeches of the Year, 1981–82 (1982), 67.

  2. Thomas S. Monson, “Fai Ho Lelei Tahá,” Liahona mo e Ensign, Mē 2009, 67.

  3. Thomas S. Monson, “Standards of Strength,” New Era, Oct. 2008, 5.

Laʻitā ʻo e Temipale Monituliolo Kuepekí © Laurent Lucuix

Paaki