2012
Ko e Feʻiloaki ʻa ʻEletā Nalesoni mo e Kāingalotu ʻi ʻAmelika Lotolotó
Sune 2012


Ko e Lea ‘i he ‘Aho ní

Ko e Feʻiloaki ʻa ʻEletā Nalesoni mo e Kāingalotu ʻi ʻAmelika Lotolotó

Naʻe folau ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi Sānuali ki ʻAmelika Lotoloto, lolotonga ʻene fakahoko fatongia maʻá e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke akoʻi ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeikí mo fakahinohinoʻi ʻa e kāingalotu fakalotofonuá.

ʻEla Salavatoa

Naʻe feʻiloaki ʻa ʻEletā Nalesoni ʻi he ʻaho Tokonaki, ʻaho 14 ʻo Sānualí, mo e kau taki lakanga fakataulaʻeiki mei ʻEla Salavatoá kotoa ʻi ha falelotu ʻi he kelekele ʻoku tuʻu ai ʻa e Temipale Sani Salavatoa ʻEla Salavatoá. Naʻe muimui folau ki ai ʻa ʻEletā L. Uitinī Keleitoni ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú; ʻEletā ʻEnilike R. Falapela ʻo e Kau Fitungofulú, ko e Palesiteni Fakaʻēlia ia ʻo ʻAmelika Lotolotó; ʻEletā Kālosi Livasi, Fitungofulu Fakaʻēliá; Uolotā Lei Pitasoni, palesiteni temipalé; pea mo Tēvita L. Kalēsia, palesiteni ʻo e Misiona ʻEla Salavatoa Sani Salavatoá.

Naʻe fakahinohinoʻi ʻe ʻEletā Nalesoni ʻa e kau takí ʻi he tauhí mo e mahuʻinga ʻo e hoko ko e kau tauhisipi ʻi ʻIsilelí. Naʻá ne fakamamafaʻi ʻa e ako folofolá mo hono ngāue ʻaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha fakahinohino maʻu ai pē. Naʻá ne toe lea foki ʻi he tāpuaki ʻo e Tohi Tapu foʻou ʻa e Siasí ʻi he lea faka-Sipeiní.

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe muimui atu hono uaifí, ko Uenitī, pea mo ʻEletā Livasi, kia ʻEletā Nalesoni ʻi heʻene tokangaʻi ʻa e konifelenisi ʻa e Siteiki Sani Salavatoa ʻEla Salavatoa La Lipatatí.

ʻI heʻene leá, naʻe hanga ai ʻe ʻEletā Nalesoni ʻo tuku ha tāpuaki fakaeʻaposetolo ki he kau mēmipá mo e kau taki ʻo ʻEla Salavatoá ʻoku nau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí mo faivelenga ki heʻenau ngaahi fuakavá.

Nikalākuá

ʻI he ʻaho 18 ʻo Sānuali, 2012, naʻe feʻiloaki ai ʻa ʻEletā Nalesoni mo e kau mēmipa ʻi Nikalākuá, ʻa ia naʻe muimui kiate ia ʻa ʻEletā ʻEnilike R. Falapela mo ʻEletā Sēmisi B. Mātino, fakatouʻosi ʻo e Kau Fitungofulú.

Naʻá ne tapou ki he kau mēmipá ke nau tupulaki ʻi he māʻoniʻoni pea ke hokohoko atu ʻenau ngāue ki heʻenau ngaahi lekooti hisitōlia fakafāmilí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou talaʻofa atu ʻi he taimi te ke mateuteu aí, ʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne kongá koeʻuhi ke ʻi ai hamou temipale.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Nalesoni ʻoku totonu ke tau fakatupulaki ʻiate kitautolu ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻo e Fakamoʻuí ʻo kamata ʻaki ʻa e ʻofá.

Naʻá ne pehē, “ʻE lava ke tau ako ke ʻofa ʻo fakafou ʻi he ngāue tokoní. Ko ha toe ʻulungāanga ʻe taha ko e tokanga ki he ngaahi ouaú: papitaisó mo e sākalamēnití. ʻOkú na fekauʻaki mo e Tutuki ʻo e Fakamoʻuí.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Nalesoni ko e ngaahi ʻulungāanga kehe ʻoku totonu ke fakatupulaki ʻe he kāingalotú ko e lotu ʻo hangē ko e Fakamoʻuí mo maʻu ʻa e ʻiló ʻi he ako folofolá. Naʻá ne pehē, “Lau ʻa e folofolá ki hoʻomou fānaú, fakatupulaki ʻa e ʻofa ki he [ngaahi folofolá], pea ʻoku ou fakapapauʻi atu, te mou ongoʻi ʻa e fiefiá ʻi hoʻomou fakaʻaongaʻi [ʻa e meʻa ʻoku mou ako] ʻi hoʻomou moʻuí.”

Ko hono fakaʻosí naʻe pehē ʻe ʻEletā Nalesoni, “Fakatupulaki ʻa e faʻa kātakí; ʻo kātaki ki he ngataʻangá. Naʻe mamahi ʻa Sīsū Kalaisi ʻo lahi ange ʻi ha toe taha pea naʻe ʻikai ke foʻi. Naʻá Ne falala ki Heʻene Tamaí ʻo aʻu ki he ngataʻangá. Manatuʻi ʻeni ʻi he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo e ngaahi pole ʻo e moʻuí.”

Ko hono fakamulitukú, naʻe fakahā ʻe ʻEletā Nalesoni ʻa ʻene loto houngaʻia ki he tui, moʻui māteakí, pea mo e ngaahi vahehongofulú mo e foaki ʻa e kau mēmipa ʻi Nikalākuá, peá ne fakamoʻoni ki he Fakaleleí.

Naʻá ne pehē, “ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Toetuʻu ʻa e ʻEikí mo hono fakaava ʻa e matapā ki he moʻui taʻengatá ʻo fakafou ʻi he tuí mo e fakatomalá, ʻo kapau te tau kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá.”

Lolotonga e ʻaʻahi ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ki he kāingalotu ʻi ʻEla Salavatoa mo Nikalākuá, naʻá ne fakaongoongoleleiʻi kinautolu ʻi heʻenau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí mo ʻenau faivelenga ʻi heʻenau ngaahi fuakavá.

Paaki