2014
O Le Ekalesia i Suetena: Tuputupu Ae, Malaga Atu, ma le Malosi
Tesema 2014


O Paionia i Atunuu Uma

O Le Ekalesia i Suetena: Tuputupu Ae, Malaga Atu, ma le Malosi

E alala le tusitala i Suetena.

O le Ekalesia i Suetena na onosaia faigata o le malaga atu o tagata faamaoni o le ekalesia, o lipoti le lelei o ala o faasalalauga, ma se siosiomaga faateleina o le le taupulea, ae o loo faanatinatiina e le Alii Lana galuega i lenei laueleele filifilia.

Ata
Church members in Sweden.

I le 1849, sa valaauina ai e Peresitene Polika Iaga se vaega toaitiiti o tagata e malaga atu i vaega eseese o le lalolagi e talai atu le talalelei. O se tagata Suetena sa avea muamua ma seila, o John Forsgren, o le na auai i le Ekalesia i Massachusetts, ISA, ma sa malaga atu i le Vanu o Sate Leki, sa talosaga atu ia Peresitene Iaga e auina atu o ia i Suetena o se faifeautalai. Sa valaauina o ia e auauna atu ma na taunuu i Suetena ia Iuni 1850.

Na muai asia e Elder Forsgren ona tei laiti i Gävle. Sa ma’i lona uso o Peter, ma sa fai mai fomai e le toe manuia o ia. Na faamalamalama e Elder Forsgren le faamoemoega o lana misiona i ona uso ma tuafafine, ona faauuina ma faamanuiaina lea o Peter, lea na toefuatai mai ma le atoatoa lona malosi. I le aso 19 o Iulai, 1850, na papatisoina ai e Elder Forsgren lona uso, lea na avea ma uluai tagata liliu mai i Suetena.

O le tuafafine o Elder Forsgren, o Erika, sa i ai sona aafiaga uiga ese na saunia ai o ia ma Peter e talia le talalelei. I ni nai masina a o lei taunuu atu lona tuagane, sa auai atu o ia i le lotu, e pei ona sa masani ai. I le taimi a o usuina se pese, sa ia vaaia ai se tagata o tu i ona luma ma faapea mai, “I le aso lona lima o Iulai o le a sau se tagata ia te outou ma tusi e tolu ma o i latou uma o e e talitonu i mea ua tusia i na tusi o le a faaolaina.”Ina ua taunuu atu lona tuagane ma le tusi Paia, le Tusi a Mamona, ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga, sa ia talitonu i le molimau a lona tuagane e aunoa ma se fesili.1

Ata
The Church in Sweden

Ae paga lea, e ao ona tuua e Elder Forsgren le atunuu i le mavae ai o le tolu masina. I totonu o ni nai tausaga na auina atu ai isi faifeautalai i Suetena. Na latou mauaina tagata i Skönabäck, i le itumalo o Skåne, sa taliaina le talalelei. Sa toatele na liliu mai lea sa faatu ai le uluai paranesi iina i le 1853 i tagata e 36. O se tasi o uluai taitai i Skåne o Carl Capson, sa valaauina e avea ma peresitene o le paranesi i Lund. Pe tusa ma le 100 tagata o le ekalesia na auai i le uluai konafesi a le Ekalesia i le fale o manu a Carl, lea na faia i le po ina ia aloese ai mai sauaga.2

Tamaitai o le Faatuatua

O tamaitai o e na mauaina le talalelei na avea ma poutu malosi i Suetena. O se tasi o faataitaiga o Britta Olsdotter Persson, o le tagata muamua na taliaina le talalelei i Vingåker. I le 1877, ina ia fesoasoani e tausi lona aiga, sa ia malaga atu ai i Stockholm e faatau atu ana lalaga. O iina sa ia feiloai ai i faifeautalai ma iloa ai na latou aoaoina le upumoni ma na papatisoina ai o ia, i le 50 o tausaga.

O lona liuaina ma le galue ma le lototoa e faalauiloa le galuega a le Alii na mulimuli ane taitai atu ai i le tele o isi papatisoga, ma na faatuina ai se paranesi i Vingåker. O loo toaaga pea e na tupuga mai ia te ia i le Ekalesia. Na saunoa mai Laila Krylborn, o le tama teine o le tupulaga lona fa na tupuga mai ia Sister Persson, “E matagofie le vaaia o mea o loo tutupu i le tupulaga a a matou fanau ma fanau a fanau. Ua i ai nei i o matou aiga nai [alii] e umia le perisitua ma ni faifeautalai.”

O le isi tamaitai paionia o Lovisa Munter o Uppsala. Sa avea o ia ma se tagata o le ekalesia i le 1886, ma sa faamaoni seia oo i lona maliu i le 91 o ona tausaga. I le tele o Aso Sa, sa ia alu atu i le faletele e fai ai sauniga, ma ki le moli, ma faatalitali mo isi tagata e o atu. E masani ona leai se tasi e alu atu. I le 11:00 i le taeao sa ia faapea ifo ia te ia lava, “E le tatau ona faatali le Atua.” E na te usuina se pese, fai se tatalo, tuuina atu se lauga itiiti, ona faauma lea i se isi pese ma se tatalo.

Pe a i ai ni fuafuaga e malaga atu ai o ia i Stockholm i le nofoaafi, e pasi atu e Sister Munter ni tamai tusi e uiga i le Ekalesia. O loo faaauau pea lana talatuu o le faatuatua: o nisi o e na tupuga mai ia te ia ua toe foi atu i Suetena o ni faifeautalai.3

Na asiasi atu foi faifeautalai i Smedjebacken, i le itumalo o Dalarna. Mai isi tagata, na avea ai se aiga o Jansson ma tagata o le Ekalesia i le 1886. O se tasi na tupuga mai lena aiga o Reid Johnson, o se faifeautalai na taunuu i Suetena ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Sa ia toe foi atu i nisi o taimi ina ua maea lana misiona—o se peresitene o le misiona, sui risone, ma le peresitene o le malumalu. Na tupuga mai foi i le aiga o Jansson le ava o se perofeta, o Sister Frances Monson.

O Le Faatoilaloina o Sauaga

Mo le tele o tausaga, sa ogaoga le sauaina o tagata o le Ekalesia. E toatele faifeautalai na faafalepuipuiina, e aofia ai Mikael Jonsson, o se tagatanuu Suetena. Sa molia o ia i le 1852 ma sa aumai o ia i filifili i le 480 maila (770 km) i Malmö, lea sa lafoina ai o ia i le falepuipui o le maota, ua matua vaivai mai le fia aai ma le faasaina o mea uma. Na asia o ia e se faifeau, o le na iloa o Elder Jonsson o se tagata atamai i nisi o aoaoga. Na tautino mai le faifeau ua loto o ia e fesoasoani ia te ia, ma na folafola atu foi ia te ia nisi o aoaoga—pe afai lea na te auai atu i le faatuatuaga Luteru ma faafitia le “Faa-Mamona.” E le i faafitia e Elder Jonsson lona faatuatuaga, o lea sa toe faafoi faamalosi atu ai o ia i lona atunuu.4

O le isi faifeautalai faamaoni o Carl A. Carlquist, na fanau e latalata ane i Vänersborg i le 1857. I le 17 o ona tausaga, sa ia lagona ai se naunautaiga malosi e talai atu le talalelei ma na valaauina e tufatufa atu tamai tusi o le Ekalesia i Jönköping. Sa mativa o ia, o lea na tuuina atu ai e tagata o lana paranesi, o fafine e toafitu ua oti a latou tane ma a latou fanau, se suti ma ni seevae mo ia. Sa lei anaina e Carl se peleue talaloa pe a oo mai le vaitau o le taumalulu, ae sa faatagaina o ia e nono mai se peleue se tasi mo ni nai itula i aso uma mai nisi o tagata o le ekalesia pe afai sa latou le manaomiaina i lena aso.5

Na mulimuli ane malaga atu Carl i Iuta ma faaipoipo ai ia Hulda Östergren, o se tagata fāi mai i Suetena. Sa ia toe foi atu i Suetena mo isi taimi e lua i ni misiona, e aofia ai i le avea ai ma peresitene o le Misiona a Scandinavian. O le tele o lana misiona mulimuli sa faaalu i le faasa’oina o lipoti sese na lolomiina e uiga i le Ekalesia e Reverend P. E. Åslev, o se faifeau sa nofo i le Aai o Sate Leki ma sa faafaigaluegaina e faalauiloaina lagona faatautee i Mamona i Suetena. Mo se faataitaiga, i le 1912, na tusia ai e Åslev se tusiga i le nusipepa i le Svenska Dagbladet lea sa ia faapea mai o Uso Carlquist e tele ana ava.6 O taumafaiga a Carl na aofia ai le feiloai ma King Gustaf V ma faamaonia ai le sese o tuuaiga a Åslev i fonotaga faitele.7

Ina ia fesoasoani e tetee atu i tuuaiga a Åslev, o se tasi o tagata o le ekalesia i le lotoifale, o Einar Johansson, na ofo atu e saunoa mo le Ekalesia. Sa ia amatalia taualumaga faaletulafono talu ai ona sa faapea mai foi Åslev o le ofisa o le misiona a le Ekalesia “o se pisinisi e faapologa ai tagata papae,” o se tuuaiga pepelo.8 Na avea Uso Johansson ma taitai taua ma aoga mo le Ekalesia i Suetena, e aofia ai le avea o ia ma se peresitene o le paranesi i Stockholm.9

E ui lava i sauaga i lea vaitaimi, ae na liliu mai le toatele i le talalelei. O le tausaga aupito sili ona faamanuiaina e oo mai i le taimi lenei, o le tausaga e 1862, ina ua papatisoina ma faamauina tagata e 640. Peitai, o le toatele o tagata liliu mai, e lei umi ae malaga atu i Iuta. I le taimi lena, sa fautuaina e taitai lenei malaga atu ia faamalosia ai le Ekalesia iina. O taunuuga o lena malaga atu e mafai ona vaaia i aso nei: e tusa ma le afa o tagata o loo nonofo i Iuta e tupuga mai tuaa Scandinavian.

Peitai, i le 1910, na asiasi atu ai Peresitene Iosefa F. Samita i Stockholm ma uunaia tagata o le ekalesia e nonofo ma fausia le Ekalesia i Suetena.

O Le Ekalesia ina ua mavae le Taua Lona II o le Lalolagi

Ina ua amata le Taua Lona Lua o le Lalolagi, na toe foi uma faifeautalai Amerika i aiga. Ona talosagaina lea o alii Suetena i le lotoifale e auauna atu o ni faifeautalai. Sa valaauina C. Fritz Johansson, o le na auai i le Ekalesia i le 1931, e avea ma peresitene fou o le misiona. E tasi le tausaga a o lei amataina le taua, sa ia faatau atu lana pisinisi faleoloa ae avea ma se faifeautalai ma lana ava ma le fanau e toatolu. Ina ua uma le taua, na valaauina Peresitene Johansson ma faifeautalai e toafitu mai Suetena ina ia toe tatala le galuega faafaifeautalai i Finelani, lea na taofia ona o le taua.

Ina ua toe foi atu faifeautalai Amerika i Suetena i le 1946, sa o latou faia ni vasega faaIgilisi o se vaega o la latou galuega faafaifeautalai, ma o le toatele o a latou tamaiti aoga na avea ma tagata o le Ekalesia. Peitai, sa le’i umi le tuputupu ae, ona sa toatele tagata Suetena na malaga atu i Iuta. O le fefefe i o latou fili sa i ai muamua, o le uunaiga a le peresitene o le misiona, ma le avanoa e maua ai sauniga o le malumalu na faaosofia ai tagata malolosi e 250 e tuua Suetena i le va o le 1948 ma le 1950.

O se tasi o nei aiga o Oskar ma Albertina Andersson, o e na avea ma tagata o le Ekalesia i le 1915. Ina ua mavae le Taua Lona II o le Lalolagi, na faia e Oskar, Albertina, ma le la fanau e toafitu o e na faaipoipo atu i tagata o le ekalesia se faaiuga faigata tele e faatau atu mea uma na latou umiaina ma “malaga atu i Siona.” Mai le 1949 i le 1950, na tuua ai e tagata e 29 o le aiga o Andersson ia Suetena. Na tuua e Oskar ma Albertina lo latou aiga, o fanau e toatolu, ma fanau a fanau e toafa, o e o le a le toe vaai lava i ai. Sa latou taunuu i se toafa ma se aai lea na tautatala ai tagata i se gagana sa latou le malamalama i ai. Ae mo nei tagata faamaoni o le ekalesia, o le latalata atu i le malumalu na sili atu ona taua nai lo se isi lava mea.

Talu mai lena taimi o tagata o le aiga o Andersson na auauna atu o ni faifeautalai ma ni taitai o le Ekalesia i vaega uma o le lalolagi, e aofia ai le avea ai ma se Peresitene o le Eria i Aferika ma se peresitene o le malumalu i Suetena.

Ae o isi tagata o le Ekalesia na filifili e nonofo i Suetena ma avea ai ma taitai. O se tasi o i latou o Bo Wennerlund, o se tamā talavou na papatiso i le 1949. Na avea o ia ma se taitai taua o le Ekalesia i Suetena, auauna atu o se peresitene o le misiona, sui risone, ma le peresitene o le malumalu.

Faamanuiaga o le Malumalu i Suetena

Na taofia le tele o le malaga ina ua faapaiaina se malumalu i Suitiselani i le 1955. Mo le 30 tausaga, na faia ai e tagata o le ekalesia i Suetena ia faigamalaga faitau aso i le malumalu e ala i nofoaafi, e ala i le pasi, e ala i le taavale, e oo lava foi i vaalele—i nisi o taimi ma ni nai taimi i le tausaga e tasi.

Sa lagona e tagata le olioli le faatuaoia ina ua fausia se malumalu i Stockholm ma faapaiaina i le 1985. O Berit Vennerholm, o se tagata o le Uarota a Västerhaninge, na faamatalaina le faapaiaga o se “aafiaga mamalu ua leva ona moomoo i ai. O le mea sili na ou manatuaina ina ua matou talotalo atu uma ma a matou solosolo papa’e ma alalaga atu, ‘Osana!’”

Ata
Gordon B Hinckley and Thomas S Monson at the Swedish Temple cornerstone ceremony in 1985.

O le filifiliga o se nofoaga mo le malumalu ua faaalia ai le aao o le Alii i le faagasologa. Ina ua mavae le tele o talanoaga faatasi ai ma ni nai aai i le eria o Stockholm, na maua ai ni nofoaga talafeagai se lua. Na fautuaina mai e se komiti o taitai o le Ekalesia i le lotoifale se tasi o ia nofoaga, ae na tonu i le Peresitene o le Ekalesia e sili atu ona lelei le isi. Na faamaonia le musuia o lenei faaiuga, talu ai o le isi nofoaga na faamaonia mulimuli ane e le talafeagai mo se malumalu.

E ui ina sa tauivi le Ekalesia ina ia maua le gauai lelei atu o ala o faasalalauga a Suetena, ae e tasi se taimi na maua ai o le 1984, ina ua manumalo auso talavou o le aiga o Herrey i le tauvaga pese aupito tele i Europa. O o la foliga vaaia i luga o televise ma nusipepa na tauleleia ai le Ekalesia i le va ma tagata lautele, ma sa toatele tagata talavou na auai i le Ekalesia i lea taimi.

I le taufaaiuiuga o le vaitau o le 1980, o se isi tagata na mauaina le taulaiga lelei mai i ala o faasalalauga o Gregory Newell, o le Amepasa i Suetena e 35 tausaga le matua, o lē sa masani ona vaaia i gaoioiga eseese i nofoaga faitele. Sa toe foi o ia ma lona faletua i Suetena i le 2011 e pulefaamalumalu i le Misiona a Suetena Stockholm seia oo ia Iulai 2014.

Na pulefaamalumalu Peresitene Newell i se aofaiga faatupulaia o faifeautalai, mai le 84 i le 205. Talu ai e tau leai ni fale mautotogi ma e taugata foi i Suetena, sa ia faamatalaina ai e faapea “o se vavega lava le mafai ona maua e le misiona o fale mautotogi faaopoopo e 56 mo a matou faifeautalai fou na faatoa taunuu mai.”

Tuputupu Ae Moni

Ata
family with parents, children, grandmother

I le vaitaimi ina ua maea le taua, na amata ai ona avea Suetena ma atunuu ua faateleina faalelalolagi. Peitai, e toatele lava tagata na malaga atu o loo sailia le Atua. E toatasi mai le toaono o tagata Suetena sa lei fanau i totonu o Suetena. O le toatele o i latou o e auai i le Ekalesia i Suetena o tagata malaga. Na faamatalaina e Peresitene Newell nisi o tagata faatoa liliu mai: “Ua liliu mai uso ma tuafafine mai atunuu eseese e 28 i le Ekalesia i Suetena. Ua ou faaali atu lou manatu ua faapotopotoina e le Alii Isaraelu e ala i le faataapeapeina o i latou mai o latou lava nuu. O loo i ai moni se faanatinatiina o le galuega i o tatou aso i lenei laueleele filifilia.”

Ua faatupulaia foi le Ekalesia i le lotolotoi o tagata o le ekalesia. Ua faatosina mai e konafesi tuufaatasi a siteki le toatele o tagata talavou mai atunuu lata ane ma saofagā ai i le fausiaina o aiga fou. O alauni limafoai a le malo mo tamaiti ma le totogiina o livi mo matua fou ua mafai ai e ulugalii ona faia ni aiga se toatele.

I le taimi nei, o le toatele o tagata talavou malolosi o le ekalesia o loo auauna atu i misiona i le lalolagi atoa. O se tasi o faifeautalai ua foi mai le misiona, o David Halldén, o le faifeautalai muamua i Yekaterinburg, Rusia, ua i ai se aiga lelei ma se fanau e toaono i le aso. Ua ia faamatala le auala ua fesoasoani ai le talalelei i lona aiga: “O loo i ai le tele o leo e mafai ona taitai sese ai fanau. E fesoasoani le talalelei ia i tatou ina ia faamalolosia i latou ma maua ai lo latou talitonuga.”

E ui lava i le siosiomaga faalelalolagi ma nisi o faalauiloa leaga, ae o loo nonofo pea le toatele o tagata faamaoni ma taitai malolosi o le Ekalesia i Suetena. E talisapaia e tagata o le ekalesia le fesoasoani e tuuina atu e aoaoga a le Ekalesia ma gaoioiga i aiga ma tagata taitoatasi, ma o lo latou moomooga tele ia toatele atu [tagata] e mauaina le savali fiafia a Iesu Keriso ma Lana Togiola.

Faamatalaga

  1. Tagai i le Box Elder Lore of the Nineteenth Century (1951), 58.

  2. Tagai Andrew Jenson, History of the Scandinavian Mission (1979), 81.

  3. Tagai i le Inger Höglund ma Caj-Aage Johansson, Steg i tro (2000), 122.

  4. Tagai i le Jenson, History of the Scandinavian Mission, 53.

  5. Tagai i le Myrtle McDonald, No Regrets: The Life of Carl A. Carlquist (1985), 19–21.

  6. Tagai i le McDonald, No Regrets, 219.

  7. Tagai i le Jenson, History of the Scandinavian Mission, 331.

  8. I le McDonald, No Regrets, 239.

  9. Tagai i le McDonald, No Regrets, 219.

O tagata o le ekalesia i Västerås sa feiloai i lenei fale i le vaitausaga o le 1950.

Sa faafiafia le Aufaipese a le Tapeneko i le Fale Faafiafia a Stockholm i le 1982.

Ata na pueina e Michael Ellehammer, sei vagana ata ua faamatalaina; agavale pito i luga: ata na pueina e PinkBadger/iStock/Thinkstock; ogatotonu i le agavale: ata pue o Ezra Taft Benson o loo asiasi atu i Stockholm; agavale pito i lalo: ata na pueina e adisa/iStock/Thinkstock

Ata pue o le falelotu o le Paranesi a Västerås ma faifeautalai mai faaaloaloga a le Faletusi o Talafaasolopito o le Ekalesia; ATA NA PUEINA O PETER FORSGREN FAAALOALOGA A SUSAN EASTON BLACK

Taumatau: ata pue o Peresitene Monson o loo asiasi atu i le tupu, faaaloaloga a le Church News

Lolomi