O Tatou Aiga, O Tatou Auaiga
Talanoa e uiga i Autu Faigata
E alala le tusitala i Aferika i Saute.
A feagai lau fanau ma luitau, e taua le talanoa ia i latou i auala o le a faamalosia ai lau mafutaga ma i latou.
I le avea ai ma se matua, ua e iloa le taua o luitau ma tofotofoga i le tuputupu a’e o lau fanau, ae e faigata lava le vaai atu o tautiga mai lau fanau. Ae peitai, o nei tauiviga, e mafai ona avea ma se avanoa mo oe e atinae ai se sootaga mautu ma lau fanau a’o e faafaileleina se siosiomaga o le alofa i le aiga. Na uunaia e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) matua ia tuuina atu se siosiomaga faapena: “O la’u talosaga—ma maimau pe ana ou lelei tele i le faaleoina atu—o se talosaga ia laveai le fanau. Ua toatele naua i latou o loo savavali ma le tiga ma le fefe, i le tuua toatasi ma le atuatuvale. E manaomia le susulu o le la. Latou te manaomia le fiafia. Latou te manaomia le alofa ma le tausiga.”1
E tele faafitauli faigata e mafai ona fetaiai ma lau fanau, e pei o le faasaunoa, gagana le lelei, kopi i le aoga, tosina atu i le itupa e tasi, faafitauli i le soona ai, atuatuvale, ma mafaufauga pule i le ola, o ni faataitaiga ia. I le avea ai ma se matua o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ua e silafia ua “i ai sou tiute paia o le tausia o lau fanau i le alofa ma le amiotonu,”2 ae e faapefea ona e faia lena mea pe afai o tauivi lau fanau ma faafitauli faigata, po o i o latou lava olaga po o i olaga o a latou uo? O nisi nei o taiala:
Fai atu ni fesili e valaaulia ai se talanoaga. E mafai ona e fai atu se fesili e pei o lenei: “E foliga mai o loo iai se mea o faatalatala ia te oe. E te fia talanoa e uiga i ai?” O le fesili lenei e le gata ina faailoa atu ai ua e matauina se mea o faatalatala i lau tama, ae e tatalaina ai foi se faitotoa mo lau tama e faasoa mai po o le a lava le tele (po o le laitiiti) e pule ai lava o ia.
A uma ona faasoa mai e lau tama nisi o manatu e uiga i le faafitauli, o lau tali atu e mafai ona faapea: “Faafetai lava i lou faasoa mai ia te a’u, ma faafetai mo lou talitonuina o a’u i lenei faamatalaga. Ou te iloa lelei lava le lagona i lena mea. E mafai faapefea ona ou fesoasoani atu?”
O nei ituaiga o tali e tele ina matala ai le faitotoa i se talanoaga faifaipea. E taua le iloa e tamaiti o lou faamaoni. O se opo po o se pupula agalelei e mafai foi ona fesoasoani e faailoa atu ai le popole moni, ma mai i le loto.
Faalogo ia malamalama. Na saunoa mai Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: O tamaiti ua masani lava i le mananao e faasoa atu o latou aafiaga. … Afai latou te taumafai e faailoa atu lo latou le fiafia, pe mata e mafai ona tatou faalogo lelei atu i se aafiaga e le talitonuina e aunoa ma le tatou oo foi i se tulaga o le le talitonu? Pe mafai ona tatou faalogo e aunoa ma le faasalaveiina ma e aunoa ma le vave faia o ni faamasinoga lea e tapunia ai le faitotoa o le talanoaga? E mafai ona matala pea i le faamautinoaga malu tatou te talitonu ia i latou ma malamalama i o latou lagona. E le tatau i tagata matutua ona faafoliga e le’i tupu se mea ona e ese se mea e ono mananao i ai.”3
Faaali atu le faaaloalo. Ua tuuina mai e tusitusiga paia ni taiala sili ona lelei i le auala e fatufatu ai se siosiomaga o le alofa ma le faaaloalo. Matau nisi o upu autu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:41–42: faatauanau (e le o le fai faamalosi), tali-tiga (e le o le taimi lava lea, usitai faamalosi po o le le onosai), agamaualalo (ae le o le avaavau, soona fai, leo malosi), agamalu (e le o le faamaualuga po o tali faafiapule), agalelei (e le o le faiga faalealofa), ma le alofa faamaoni (faaalia moni ma faamaoni o le alofa). A o faalolotoina lo tatou liua, “o le auala tatou te faia ai isi e oo ina faateleina le faatumulia i le onosai, agalelei, ma se taliaina agavaivai, ma se manao ia faia se saofaga lelei i o latou olaga.”4
Aloese mai le faitio. O matua o le Au Paia o Aso e Gata Ai e taumafai e faataitai o latou olaga i le Faaola. O Ana fegalegaleaiga sa tumu i le alofa, agaga malamalama, ma le popole moni. E ui lava ina soli e tagata ia agasala matuia, sa Ia valaau atu e salamo ae sa le’i tausalaina (tagai i le Ioane 8:3–11). O le aloese mai le faitioina o lau fanau, lea e mafai ona oo atu ai i le leai o se taua o le tagata lava ia, ma le leai o se talitonu ia te ia lava; nai lo o le lena, ia sue ma faamamafa atu itu lelei o lau fanau taitoatasi.
Pulea lou ita. “E sili ona lelei o le ua gesegese i le ita i le ua malosi” (Faataoto 16:32), ma “o le agaga o finauga … ua mai le tiapolo ia, o le o le tama o le finauga, ma ua faaoso e ia loto o tagata ia fefinauai ma le ita” (3 Nifae 11:29). O le ita e tuli ese ai le Agaga ma e i ai le gafatia e faatamaia ai sootaga maaleale a le matua ma le tamaitiiti. I le konafesi aoao, na saunoa ai Peresitene Hinckley e faapea, “Ou te augani atu ia te outou ia pulea lo outou ita, ia tuu se ataata i o outou foliga, lea o le a tineia ese ai le ita; tautala atu i upu o le alofa ma le filemu, talisapaia ma le faaaloalo. Afai tou te faia lenei mea, o le a leai se faanoanoa i o outou olaga. O le a faasaoina a outou faaipoipoga ma sootaga faaleaiga. O le a sili atu ona outou fiafia.”5
Faamalosia le sootaga. O nei fautuaga uma e mafai ona aoga, ae afai e le mafai ona e manatua i latou pe a e i ai i le ogatotonu o se talanoaga faigata ma lau tama, ia e fesili ifo ia te oe lava, “E mafai faapefea ona ou faaaogaina lenei tulaga i la’u tama o se avanoa e faamalosia ai le ma sootaga?” Ona faalogologo lea i le, ma mulimuli i le musumusuga e te maua.
Taumafai pea. O le tulaga faamatua e mafai ona faigata tele, ae e mafai ona e faamanuiaina pe afai e te taumafai pea. Na fofogaina mai e Peresitene Howard W. Hunter (1907–95) upu nei o le faamalosiauga: “O se matua faamanuiaina o se tasi lea na alofaina, o se tasi lea na ositaulagaina, ma o se tasi na tausia, aoaoina, ma tali atu i manaoga o se tamaitiiti. Afai ua e faia nei mea uma ae o loo faalogogata pe faalelalolagi pea lau tama, e ui i lea o oe lava o se matua faamanuiaina.”6