2015
Talanoa e uiga i Autu Faigata
Mati 2015


O Tatou Aiga, O Tatou Auaiga

Talanoa e uiga i Autu Faigata

E alala le tusitala i Aferika i Saute.

A feagai lau fanau ma luitau, e taua le talanoa ia i latou i auala o le a faamalosia ai lau mafutaga ma i latou.

Ata
A mother and daughter sitting together at a table in their home. They are seen through a window.

I le avea ai ma se matua, ua e iloa le taua o luitau ma tofotofoga i le tuputupu a’e o lau fanau, ae e faigata lava le vaai atu o tautiga mai lau fanau. Ae peitai, o nei tauiviga, e mafai ona avea ma se avanoa mo oe e atinae ai se sootaga mautu ma lau fanau a’o e faafaileleina se siosiomaga o le alofa i le aiga. Na uunaia e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) matua ia tuuina atu se siosiomaga faapena: “O la’u talosaga—ma maimau pe ana ou lelei tele i le faaleoina atu—o se talosaga ia laveai le fanau. Ua toatele naua i latou o loo savavali ma le tiga ma le fefe, i le tuua toatasi ma le atuatuvale. E manaomia le susulu o le la. Latou te manaomia le fiafia. Latou te manaomia le alofa ma le tausiga.”1

E tele faafitauli faigata e mafai ona fetaiai ma lau fanau, e pei o le faasaunoa, gagana le lelei, kopi i le aoga, tosina atu i le itupa e tasi, faafitauli i le soona ai, atuatuvale, ma mafaufauga pule i le ola, o ni faataitaiga ia. I le avea ai ma se matua o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ua e silafia ua “i ai sou tiute paia o le tausia o lau fanau i le alofa ma le amiotonu,”2 ae e faapefea ona e faia lena mea pe afai o tauivi lau fanau ma faafitauli faigata, po o i o latou lava olaga po o i olaga o a latou uo? O nisi nei o taiala:

Fai atu ni fesili e valaaulia ai se talanoaga. E mafai ona e fai atu se fesili e pei o lenei: “E foliga mai o loo iai se mea o faatalatala ia te oe. E te fia talanoa e uiga i ai?” O le fesili lenei e le gata ina faailoa atu ai ua e matauina se mea o faatalatala i lau tama, ae e tatalaina ai foi se faitotoa mo lau tama e faasoa mai po o le a lava le tele (po o le laitiiti) e pule ai lava o ia.

A uma ona faasoa mai e lau tama nisi o manatu e uiga i le faafitauli, o lau tali atu e mafai ona faapea: “Faafetai lava i lou faasoa mai ia te a’u, ma faafetai mo lou talitonuina o a’u i lenei faamatalaga. Ou te iloa lelei lava le lagona i lena mea. E mafai faapefea ona ou fesoasoani atu?”

O nei ituaiga o tali e tele ina matala ai le faitotoa i se talanoaga faifaipea. E taua le iloa e tamaiti o lou faamaoni. O se opo po o se pupula agalelei e mafai foi ona fesoasoani e faailoa atu ai le popole moni, ma mai i le loto.

Faalogo ia malamalama. Na saunoa mai Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: O tamaiti ua masani lava i le mananao e faasoa atu o latou aafiaga. … Afai latou te taumafai e faailoa atu lo latou le fiafia, pe mata e mafai ona tatou faalogo lelei atu i se aafiaga e le talitonuina e aunoa ma le tatou oo foi i se tulaga o le le talitonu? Pe mafai ona tatou faalogo e aunoa ma le faasalaveiina ma e aunoa ma le vave faia o ni faamasinoga lea e tapunia ai le faitotoa o le talanoaga? E mafai ona matala pea i le faamautinoaga malu tatou te talitonu ia i latou ma malamalama i o latou lagona. E le tatau i tagata matutua ona faafoliga e le’i tupu se mea ona e ese se mea e ono mananao i ai.”3

Faaali atu le faaaloalo. Ua tuuina mai e tusitusiga paia ni taiala sili ona lelei i le auala e fatufatu ai se siosiomaga o le alofa ma le faaaloalo. Matau nisi o upu autu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:41–42: faatauanau (e le o le fai faamalosi), tali-tiga (e le o le taimi lava lea, usitai faamalosi po o le le onosai), agamaualalo (ae le o le avaavau, soona fai, leo malosi), agamalu (e le o le faamaualuga po o tali faafiapule), agalelei (e le o le faiga faalealofa), ma le alofa faamaoni (faaalia moni ma faamaoni o le alofa). A o faalolotoina lo tatou liua, “o le auala tatou te faia ai isi e oo ina faateleina le faatumulia i le onosai, agalelei, ma se taliaina agavaivai, ma se manao ia faia se saofaga lelei i o latou olaga.”4

Aloese mai le faitio. O matua o le Au Paia o Aso e Gata Ai e taumafai e faataitai o latou olaga i le Faaola. O Ana fegalegaleaiga sa tumu i le alofa, agaga malamalama, ma le popole moni. E ui lava ina soli e tagata ia agasala matuia, sa Ia valaau atu e salamo ae sa le’i tausalaina (tagai i le Ioane 8:3–11). O le aloese mai le faitioina o lau fanau, lea e mafai ona oo atu ai i le leai o se taua o le tagata lava ia, ma le leai o se talitonu ia te ia lava; nai lo o le lena, ia sue ma faamamafa atu itu lelei o lau fanau taitoatasi.

Pulea lou ita. “E sili ona lelei o le ua gesegese i le ita i le ua malosi” (Faataoto 16:32), ma “o le agaga o finauga … ua mai le tiapolo ia, o le o le tama o le finauga, ma ua faaoso e ia loto o tagata ia fefinauai ma le ita” (3 Nifae 11:29). O le ita e tuli ese ai le Agaga ma e i ai le gafatia e faatamaia ai sootaga maaleale a le matua ma le tamaitiiti. I le konafesi aoao, na saunoa ai Peresitene Hinckley e faapea, “Ou te augani atu ia te outou ia pulea lo outou ita, ia tuu se ataata i o outou foliga, lea o le a tineia ese ai le ita; tautala atu i upu o le alofa ma le filemu, talisapaia ma le faaaloalo. Afai tou te faia lenei mea, o le a leai se faanoanoa i o outou olaga. O le a faasaoina a outou faaipoipoga ma sootaga faaleaiga. O le a sili atu ona outou fiafia.”5

Faamalosia le sootaga. O nei fautuaga uma e mafai ona aoga, ae afai e le mafai ona e manatua i latou pe a e i ai i le ogatotonu o se talanoaga faigata ma lau tama, ia e fesili ifo ia te oe lava, “E mafai faapefea ona ou faaaogaina lenei tulaga i la’u tama o se avanoa e faamalosia ai le ma sootaga?” Ona faalogologo lea i le, ma mulimuli i le musumusuga e te maua.

Taumafai pea. O le tulaga faamatua e mafai ona faigata tele, ae e mafai ona e faamanuiaina pe afai e te taumafai pea. Na fofogaina mai e Peresitene Howard W. Hunter (1907–95) upu nei o le faamalosiauga: “O se matua faamanuiaina o se tasi lea na alofaina, o se tasi lea na ositaulagaina, ma o se tasi na tausia, aoaoina, ma tali atu i manaoga o se tamaitiiti. Afai ua e faia nei mea uma ae o loo faalogogata pe faalelalolagi pea lau tama, e ui i lea o oe lava o se matua faamanuiaina.”6

Faamatalaga

  1. Gordon B. Hinckley, “Save the Children,” Ensign, Nov. 1994, 54.

  2. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 2010, 129.

  3. Russell M. Nelson, “Faalogo e Aoao,” Liahona, Me 1991, 25.

  4. Marvin J. Ashton, “E Mafai ona Avea le Laulaufaiva ma Pelu Maai,” Liahona, Iulai 1992, 20.

  5. Gordon B. Hinckley, “Ia Faagesegese ona Ita,” Liahona, Nov. 2007, 62.

  6. Howard W. Hunter, “Parents’ Concern for Children,” Ensign, Nov. 1983, 65.

Lolomi