2016
Jutak āinwot rūm̧m̧an ded ro rekwojarjar ilo epepen in
October 2016


Jutak āinwot rūm̧m̧an ded ro rekwojarjar ilo epepen in

Jān juon nokon an rūm̧m̧an ded ro ipelaakin laļ in, “Erom Rūm̧m̧an Ded ro Rekwojarjar ilo Epepen in,” kar kōm̧m̧an ilo Brigham Young University—Hawaii ilo Jānwōde 10, 2016. N̄an likio in atōreej eo, etal n̄an broadcast.lds.org.

Kom ej ”juon epepen emōj kālet e,“ kar ekkapit in Anij n̄an kōm̧m̧ane juon jerbal eo eaorōk—n̄an jipan̄ kōpooj armej ro ilo lal in n̄an Itok eo Kein Karuo.

Pija
young adults carrying electronic devices

Kōmeļeļe ko jān Scotty Reifsnyder

Elōn̄ armej rej likūt etami āinwōt rūm̧m̧an ded ro ilo epepen in. Inaaj kwaļo̧k m̧ool bwe rietale ro rej likūt etami ilo aer kōjerbal naan in im kōmeļeļeiki ekkatak ko aer kōn kom—kōņaan im jab kōņaan ko ami, en̄jake im ļōmnak ko ami, ami kajoor im m̧ōjņo̧—Ijjab errā kake. Ewōr juon wāween aer kōjerbal naan in rūm̧m̧an ded ro ilo epepen in eo me ijjab m̧ōnōnō kake. Im ilo m̧ool, ejjab lukkuun itok limou kōn ta in rikatak rein rej ba kōn kom jān ta in Irooj ej ba n̄an eō kōn kom.

Ne ij jar kōn kom im kajjitōk ippān Irooj ta en̄jake ko An kōn kom, Ij en̄jake jon̄an an oktak jān ta ko rietale ro rej ba. Ij en̄jaki imwe ko an Jetōb kōn kom̧ ej tōl eō bwe in tōmak bwe naan in rūm̧m̧an ded ro ilo epepen in emaron̄ lukkuun jejjet n̄an kom̧—ak elap an oktak jān ta ko riekkatak ro remaron̄ meļeļe kake.

Naan in rūm̧m̧an ded ro ilo epepen in ejejjet n̄an kom̧ eļan̄n̄e naan in ej kakememej kom̧ kōn wōn lukkuun kom̧ im ta lukkuun unin mour ko ami. Rūm̧m̧an ded ro rekwojarjar ilo epepen in ro em̧ōj katakin er im ro em̧ōj katakin er kōn gospel eo an Jisōs Kraist ilo mour eo m̧okta im bujen ko raar kōm̧m̧ani ippān Jemedwōj Ilan̄ kōn men ko rekwojarjar—aeet ilo m̧ool men ko rekwojarjar—me kajojjo renaaj kōm̧m̧ane ilo aer pād ioon laļ in.

Rūm̧m̧an ded ro rekwojarjar ilo epepen in ej juon m̧aan ak kōrā eo me Anij eļap an lōke im eaar jilkintok ilo juon epepen eo ej make wōt ilo bwebwenatoon laļ in. Rūm̧m̧an ded ro rekwojarjar ilo epepen in ej juon m̧aan ak kōrā eo me ej mour kiiō n̄an jipan̄ kōpooj armej ro ilo laļin n̄an Itok eo Kein Karuo an Jisōs Kraist im Epepen eo An eo enaaj tōl e. Jab pok kōn men in—kwar itok n̄an laļin bwe kwōn erom̧ juon rūm̧m̧an ded eo ekwojarjar ilo epepen in.

Kajjitōk eo in ej “Ekōjkan ami maron̄ jutak im mour āinwōt juon rūm̧m̧an ded eo ekwojarjar ilo epepen in? Ewōr emān ļōmņak ko rem̧m̧an.

1. Ekkatak Wōn Lukkuun Kwe

Bōk iien n̄an Jar im Ļōmņak kōn m̧ool kein:

  • Kom̧ ro nejin Anij ro em̧ōj kalet ļaddik im leddik.

  • Kar kōm̧anm̧an kom̧ ilo nememein wōt E.

  • Em̧ōj katakin kom̧ ilo laļl eo an Jetōb n̄an kōpooj kom̧ n̄an jabdewōt men im aolep men ko kom̧ naaj iooni ilo m̧ōttan in ilo raan kein āliktata (lale K&B 138:56). Ta eo em̧ōj katakin eok enaaj pād wōt ippam!

Kwoj mour ilo “raan ko āliktata m̧okta jān Jepļaaktok eo an Irooj.” Irooj eaar kwaļo̧k bwe enin ej tōre eo āliktata Enaaj kūr rijerbal ro an n̄an Jikin An Kallib n̄an kakobaitok ro em̧ōj an kālet er jān kona ko emān ilo laļ in. (Lale K&B 33:3–6.) Im kar jilkintok kom̧ n̄an bōk koņaami n̄an kakobaiktok. Elōn̄ kottan aō lo kajoor in im̧we eo an rūm̧m̧an ded ro rekwojarjar ilo epepen in ilo aer bōktok ro jet n̄an jeļā kōn m̧ool eo. Enin ej mōttan kadkadimi im unin ami mour āinwōt ro ineen Ebream (lale Galatia 3:26–29)

Jet allōn̄ ko rem̧ootļo̧k kōrā eo ippa, Wendy, im n̄a ekar wōr juon am̧ro en̄jake em̧m̧an ilo jikin ko rettolok ilo Siberia. Ilubwiljin rikkake ro ippamro ilo raan in kopopo eo ilo Irkutsk ekar mijen būreejtōn eo, Gregory S. Brinton; kora eo ippan, Sally; im laddik eo nejier me ej kab moj an mijen, Sam, eo emoj an kadedelok mijen eo an ilo Russia. Kōm̧ kar lo̧ļo̧k juon Reva aiboojoj etan Baikal im juon jikin wia ilo parijet in Reva eo.

Ke kom̧ kar jepļaak n̄an wa eo waam̧, kōm̧ kar kile ke Sam ekar jako. Alkin jidik iien eaar jedetok, ippān tok juon kora ej kekemooj wōt etan Valentina. Ilo kajin eo an make armej in Russian, Valentina ekar itok limoun ilo an ba, “Ikonaan ioon jinen ļaddik in. Elukkun em̧m̧an mm̧wilin, ekapeeļ, im jouj! Ikōņaan ioone jinen!” Valentina ekar bwilōn̄ kōn an peran Sam, im paatokin eaar obrak kōn meram.

Sam eaar kwaļo̧k kadkadin Valentina n̄an jinen im jemān, im kar katakin e kōn Rilo̧o̧mo̧r, im kar karōke bwe mijinede ro ren kab loļo̧k. Ke mijinede ro rej jeplaakļo̧k kōn juon kape in Bok in Mormon, rekar kallim̧uri bwe en kab riiti. Jet iaan kōrā ro me rej jerbal ilo jikin wia eo raar lukkuun itok limoier kōn bok kāāl in me Valentina eaar bōke. Kōm̧ ar jab jeļā kōn jem̧ļo̧kin bwebwenato in, ak kōnke Sam eaar romaak kōn meram, Valentina im jet iaan kōrā ro mōttan raar barāinwōt kōņaan katak kōn gospel in.

Rūm̧m̧an ded ro rekwojarjar ilo epepen in āinwōt Sam rejeļā lukkuun wōn er. Rej rikaļoor ro an Jisōs Kraist ro rej pukōt aolep iien em̧m̧an n̄an jipan̄ er make im ro jet kōpooj er n̄an epepen eo an Rilo̧mo̧o̧r n̄e enaaj tōl kōj.

Kōn menin, ļōmņak eo jinointata ej n̄an ekkatak kōn kwe make im wōn lukkuun kwe. Kajjitōk ippān Jemedwōj Ilan ilo etan Jisōs Kraist ta en̄jake eo An kōn kwe im ta mijen eo am ilo laļ in. Eļan̄n̄e kwonaaj kajjitōk kōn bōro em̧ool, elōn̄ iien Jetōb enaaj unoojdikdik n̄an eok kōn m̧ool eo me enaaj ukōt mour eo am. Rekoot e en̄jake kein, etali aolep iien, im ļo̧o̧ri ilo jejjet.

Ij kallim̧ur n̄an eok bwe n̄e kwoj jino en̄jake jidikin an Jemedwōj Ilan̄ kalimjōk tok eok im ta eo Ej kōņaan bwe kwōn kōm̧m̧ane n̄an E, mour eo am enaaj oktak!

2. Ijjelokin—im Kōpooj—n̄an Kōttōbar men ko Reppen.

Pija
woman on computer

Anij aolep iien ej kajjitōk ippān ro Nejin bwe ren kōm̧m̧ani men ko reppen. Kōnke kom̧ ro nejin ļaddik im leddik ro im rej kōjparok bujen ko aer ro rej mour ilo mōttan eo āliktata ilo raan ko āliktata, Irooj enaaj kajjitōk ippāmi n̄an kōm̧m̧ani men ko reppen. Kwon lukkuun lale bwe men in en bōk jikin—armej kar mālijon̄ er jon̄an wōt an kar mālijon̄ eo an Ebream (lale K&B 101:4–5).

Ijeļā jon̄an an kalulu n̄e rej kajjitōkin eok n̄an kōm̧m̧ane juon men eļapļo̧kk jen jon̄an maron̄ eo am. Ilakar membōr in Doulul eo an Jon̄oulruo Rijilōk ro iumin 19 allōn̄ ke Būreejtōn Spencer W. Kimball (1895–1985) eaar jako. Ilo kweilo̧k eo jinointata Būreejtōnji eo Kein Kajuon im Doulul eo an Rijilōk ro Jon̄oulruo raar ekkapit ippān Būreejtōn Ezra Taft Benson (1899–1994), eaar leļo̧k eddo ko kajjojo n̄an Jon̄oulruo ro. Katak ko an n̄an eō rekitbuuj naan kein: “Elder Nelson, kwoj pojak in kōpelļo̧k laļ ko ilo Tueon in Europe n̄an kajeded gospel eo.”

Ilo kar 1985. Ilo kar tōre ko me kien eaar jab lukkuun em̧m̧an im abilon̄lon̄ ko ikōtaan Riamedka im Rirussia rekar ijjino, ejjab kar kōjepel wōt wall eo an būkwōn in Berlin, ak aolepān Tueon in Europe ekar barāinwōt pād iumwin kien an communist. Aolep kabun̄ raar kilōk, im wāween kabun̄jar ekar lukkuun mo.

Ilo aolepān mour eo aō iaar jerbal āinwōt juon rim̧wijm̧wij menono n̄an dāpij mour an armej, ak ekar ejjeļo̧k aō en̄jake eo me enaaj kar letok kōjatdikdik ke inkar maron̄ kar kōpelļo̧k laļ ko n̄an kajeded gospel. Im aeet, rikanaan eo eaar letok aō eddo, kōn menin iaar kālet bwe in kōm̧m̧ane men ko reppen.

Jen jinoin, iaar ioon apan̄ ko im̧aan aoō iaļ. Iaar tōparļo̧k ilo elōn̄ laļ ko ilo aō jab jeļā eo ij etal ie ļo̧k. Men̄e ijeļ kajjien jet iaan rikien ro, ekkā an kweilo̧k ko am jab bōk jikin ilo an jidimkij ak rej karumujļo̧k. Ilo juon lal, ke appointment eo eaar rumujļo̧k ruo raan tokālik, iaar ioon eļapļo̧k mālijjon̄ ko im̧aan aō iaļ rej mālijjon̄ e tōmak eo ao—ekitbuuj wia im wia kake men ko em̧ōj kamo̧iki im m̧akūtkūt ko jet em̧ōj kamo̧iki. Ilo bar juon iien, juon kweilo̧k ekar kōm̧m̧an im rekar kajjitōk bwe in diwōj jān kweilo̧k eo!

Ak Irooj emaron̄ make kōm̧m̧ane jerbal eo An (lale 2 Nipai 27:20–21), im ekar utiej būruō ke ij lo menin kabwilōn̄lōn̄ ko rej waļo̧k—aolep iien, im alkin, wot ao lukkun kojerbal lomnak eo emmantata, kijejeto ko ao remman tata, im jar ko ao aolep iien.

Kabun̄ in eaar maron̄ bōk mālim jān jet iaan laļ ko m̧okta jān aer kar kakkure Wall eo ilo Berlin. Tokālik Kabun̄ in eaar maron̄ bōk mālim jān bar laļ ko jet. Ilo 1992, iaar maron̄ ripo̧o̧tļo̧k n̄an Būreejtōn Benson bwe Kabun̄ in eaar ejaak ilo aolepān laļ ko ilo Tueon in Europe!

Āinwōt juon rūm̧m̧an ded eo ekwojarjar ilo epepen in me Irooj eaar kōmāne kake, kom̧ naaj barāinwōt kōm̧m̧an bwebwenato! Naaj kajjitokin eok n̄an bōk eddo ko reppen im erom juon kein jerbal ilubwiden pein Irooj. Im Enaaj kōmaron̄ eok n̄an tōpar kōttōbar ko reppen.

Ekōjkan ami naaj tōpar kōttōbar ko reppen? Ilo ami kōm̧m̧ani jabdewōt men ko renaaj kōkajoor tōmak eo am ilo Jisōs Kraist, ilo an kōļapļo̧k eo am im am meļeļe kōn katak ko kar katakin ilo gospel eo An me em̧ōj an jepļaaktok, im ilo am jab bōjrak am̧ pukot eo. N̄e renaaj kajjitok ippāmi n̄an kōm̧m̧ani men ko reppen, kom̧—āinwōt juon rūm̧m̧an ded ro rekwojarjar ilo epepen in eo ej emjak kōn katak ko rem̧ool—enaaj maron̄ bōk eddo kōn tōmak im dim kōn m̧ōņōņō n̄an aolep men kōn ami kajoor n̄an kakūrm̧ool kōttōbar ko an Irooj (lale K&B 123:17).

Enaaj wōr jet iien ko kwonaaj en̄jake am inepata. Kōn menin ij jar kōn peran bwe in jab ebweer! Kwonaaj aikuji kajoor in kōnke elukkuun pen erom juon iaan armej ro rekwojarjar. Kabōrom̧ōjm̧ōj, jet ro me kwoj ļōmņak rej ro m̧ōttam̧ ak renaaj liakeļo̧k eok. Jet men ilo kalimjōkļo̧k ej jet men ko rejjab em̧m̧an aer kōm̧m̧ani ilo jejjet.

Ijoke, ij kallim̧ur n̄an kom̧ bwe ilo ami ļoor Jisōs Kraist, kom̧ naaj lo aenōm̧m̧an im lan̄lōn̄ eo em̧ool. Ilo ami kōjparok bujen ko ami ilo jejjetin, im ilo ami jojomar e Kabun̄ in im Aelōn̄ in Kiin̄ eo an Anij ilo laļ in rainin, Irooj enaaj kōjeraam̧m̧an kom̧ kōn kajoor im māletlet n̄an tōpar kōttōbar ko reppen.

3. Ekkatak Ekōjkan Bok Kajoor jan Lan̄

Kajjojo iaad ewōr ad kajjitōk. Pukōt n̄an ekkatak, meļeļe, im kile m̧ool ej m̧ōttan eo eaorōk ilo en̄jake ko am ilo mour in. Ilo aolepān mour e aō eļap wōt aō kōm̧m̧ane jerbal in etale ko. Kom̧ barāinwōt naaj ekkatak ilo ami kōjerbal kajjitōk ko reim̧we.

Ilo tōre in elōn̄ jet iaami rej apan̄ wōt ilo ami kōņaan jeļā ta eo komij ej aikuj kōm̧m̧ane ilo mour ko ami. Ro jet remaron̄ ļōmņak eļan̄n̄e emōj am jeorļo̧k am bōd. Elōn̄ iaami rej ļōmņak wōn eo enej m̧ōttāer n̄an indeeo im ia eo epād ie—im ro jet me rejjab ļōmņak rot in rej aikuj.

Jet remaron̄ kajjitōk etke Kabun̄ in ej kōm̧m̧ani men ko ej kōm̧m̧ani. Bōlen elōn̄ iaami rejjab jeļā wāween ami bōk uwaak in jar ko aer.

Jemedwōj Ilan̄ im Nejin repojak n̄an uwaaki kajjitōk ko ami kōn jerbal in jipan̄ eo an Jetōb Kwojarjar. Ak am pepe n̄an ekkatak wāween n̄an ami maron̄ tōpari im bōk uwaak ko.

Ia eo komaron̄ jino jene? Jino ilo ami joļo̧k eļap ami iien ilo jikin ko rekwojarjar. Tampeļ eo ej juon jikin ekkwojarjar. Barāinwōt m̧ōnjar ko, ijo kwoj kōkāāli bujen ko ami kajjojo Jabōt ilo ami bōk kwojkwoj eo. Ij barāinwōt kūr kom̧ n̄an kōm̧m̧an bwe abaatmen ko ami, toom̧, m̧ōko m̧ōmi, im ami ruum̧ bwe en juon jikin ekwojarjar ijo komaron̄ jokane jān nan ko an laļ in.

Jar ej juon kii. Jar n̄an jeļā ta eo kwoj aikuj kabōjrake im ta eo kwoj aikuj jinoe. Jar n̄an jeļā ta eo kwoj aikuj kakobaiki ilo jukjukinpād eo ami im ta eo kwoj aikuj joļo̧k e bwe Jetōb eo en maron̄ ļapļo̧k an pād ippāmi.

Kajjitōk ippān Irooj kōn menin letok eo an jeļā kālet em̧m̧an jān nana. Innām mour im jerbal bwe kwon erreo n̄an bōk menin letok eo bwe eļan̄n̄e elōn̄ menin boktak ko ilo laļ in, kwojeļā kadede ilo jejjet ta eo em̧ool im ta eo ejjab (lale 2 Nipai 31:13).

Pija
young adult walking with elderly man

Jerbal ilo iakwe. Jerbal ilo iakwe n̄an ro jet ro emōj aer jebwābwe jān iaļ ko aer ak rej kinejnej ilo jetōb ekopelļo̧k būruōm̧ n̄an bōk revelesōn ko am make.

Kōm̧aat am iien—eļap iien—ilo jikin ko ijo Jetōb ej pād ie. Meļeļein eļapļo̧k am iien ippān ro m̧ōttam̧ ro rej kappukot bwe Jetōb eo en pād ippāer. Joļo̧k eļap iien im bukwelōlō im jar, eļap iien ilo jeje ko rekwojarjar, eļap iien ilo menmenbwij ko an baam̧le, eļap iien ilo tampel. Ij kallim̧uri eok bwe ilo am leļo̧k iien ko am̧ n̄an Irooj, Enaaj kōtļo̧k bwe kwon tōpar eļapļo̧k kōttōbar ko ilo mour eo am.

Jej rejtake 15 em̧m̧aan ro ro em̧ōj kapit er āinwōt rikanaan ro, rilolo ro, kab rikwaļo̧k revelesōn ro. N̄e poktak ko rej waļo̧k—im rej lo an ļapļo̧k wōt kajjojo raan—em̧m̧aan rein 15 rej kate er ilo en̄taan kōn apan̄ in, kajjieon̄ pukot mājļan ilo elōn̄ wāween ko, im rej kapāāl ilo aer kappukot n̄an ron̄jake ainikien Irooj. Alkin ao jitlo̧k, jar, ekkatak, ļōmņak kake, im bōk kapilōk jān Em̧m̧aan rein kōn eddo kein reaorōk, ejeja aō ruj in bon̄ kōn wōt im̧we ko reļļap ikkijeen apan̄ in me eļap ad ļōmņak kake. Im Em̧m̧aan rein rej en̄jake ejja en̄jake in wōt.

Būreejtōnji eo Kein Kajuon im Doulul eo an Jon̄oulruo Rijilōk ro rej kapilōk ippān doon im kwaļo̧k aolep ta ko emōj an Irooj tōl kōj kaki n̄an meļeļe im n̄an en̄jake kōn kajjojo im aolep. Innām jej lo an Irooj jerbal ippān Būreejtōn eo an Kabun̄ in n̄an kwaļo̧k ankilaan Irooj.

Kanaan in ej wōnm̧aanļo̧k wōt ilo 2012 kōn oktakin in iio ko an mijinede ro im bar jikin oktak ko ilo Bok in Bōk Meļeļe eo an Kabun̄ in, ekkar n̄an kakien eo kōn m̧are eo ikōtaan em̧m̧aan n̄an em̧m̧aan im kōrā n̄an kōrā ilo laļ ko jet. Obrak kōn tūriam̧o̧ n̄an aolep, im eļaptata aolep ajri, jej lukkuun kate kōj kōn jon̄an eo n̄an meļeļe kōn kilaan Irooj ilo jekjek in aorōk.

Lukkuun ļōmņak kōn Karōk in Lo̧mo̧o̧r eo an Anij im An kōjatdikdik kōn mour indeeo n̄an kōj kajjojo ro Nejin, jej ļōmņak ejjeļo̧k jon̄an ukoktak ko im kobain elōn̄ jekjek ko rej waļo̧k. Elōn̄ alen jej ioon doon ilo tampeļ ilo ad jitlo̧k im jar im pukot eļapļo̧k tōl im im̧we an Jetōb. Innām, n̄e Irooj ej im̧we rikanaan eo An, Būreejtōn Thomas S. Monson, n̄an kwaļo̧k ļōmņak im ankilaan Irooj, kajjojo iaad ilo tōre eo ekwojarjar raar en̄jake kapen eo an ilo Jetōb. Ekkar ad eddo āinwōt juon Rijilōk n̄an rejtake ta eo emōj an waļo̧k n̄an Būreejtōn Monson. Revelesōn jān Irooj n̄an Rikarejaran ej juon jerbal eo ekwojarjar, im barāinwōt eddo eo am n̄an bōk revelesōn ko am make.

Ro jeiu im jatu rejitōn bōro, komaron̄ tōpar eļapļo̧k ļōmņak ko im ankilaan Irooj kōn mour eo am make āinwōt kōm̧ Rijilōk ro n̄an Kabun̄ in An. Āinwōt an Irooj kajjitōk im kōņaan n̄an kōj n̄an kappukot im ļōmņak kake, jitlo̧k im jar, im ekkatak im pukot kilen kōn kajjitōk ko reppen, Ej kajjitōk im ekōņaan bwe kwon kōm̧m̧ane ejja men eo wōt ke kwoj kappukot uwaak ko an kajjitōk ko am make.

Komaron̄ ekkatak n̄an ron̄jake ainikien Irooj kōn unoojdikdik an Jetob Kwojarjar.1 Lukkuun ļap an jipan̄ āinwōt Google, Twitter, im Facebook ilo am kalimjekļo̧k, rejjab lukkuun jipan̄ letok uwaak ko n̄an kajjitōk ko ami me relukkuun aorōk!

Ro m̧ōtta rejitōn bōro, komaron̄ jeļā ļōmņak im ankilaan Irooj ilo mour eo am make. Kwoj jab ļōmņak eļan̄n̄e kopād ijo Irooj ej aikuj ie ak eļan̄n̄e kwoj kōm̧m̧ane ta eo Ej aikuji eok bwe kwon kōm̧m̧ane. Komaron̄ jeļā! Im Jetōb Kwojarjar “enaaj jiron kom aolep men ko komij aikuj kommani” (2 Nipai 32:3).

4. Ļoor Rikanaan Ro

Pija
young adult watching general conference

Ilo 1979, ke iaar jerbal āinwōt juon Būreejtōn eo Eutiej an Jabōt Jikuuļ, kar kūr eō n̄an pād ilo juon Kweilo̧k eo Būreejtōn Kimball eaar kwaļo̧k juon katak eo eim̧we kōj kōn kōppeļļo̧k laļ ko n̄an kajedeek gospel rekar jan̄in kōtlo̧k Kabun̄ in, āinwōt ilo China. Ej kōņaan bwe jen aolep kajjieon̄ ekkatak kajin Mandarin bwe jen maron̄ jipan̄ er kōn kapāāl ko jetijem̧ļo̧k kaki n̄an jipan̄ armej in China.

Jen n̄a make, menin Būreejtōn Kimball eaar kōņaan bwe jen kōm̧m̧ane ekar juon kanaan. Ilo ejja bon̄ eo wōt iaar kajjitōk ippān kōrā eo pāleeō emōj an jako, Dantzel, eļan̄n̄e enkar m̧ōņōņō in ekkatak kajin Mandarin ippa. Ekar errā, im kōm̧ kar lo juon rijipan̄ n̄an jipan̄ er. Aaet kōm̧ kar jab lukkuun jeļā kajin Mandarin, ak kōm̧ kar ekkatak ebwe bwe renļo̧k kar bar kūr eō iiō eo tokālik (kōn elōn̄ m̧akūtkūt ko me rej bōk jikin ilo am jab jeļā) n̄an etal n̄an China āinwōt juon ritijemļo̧k eo ej loļo̧k ijeņ n̄an katakin kilen m̧wijm̧wij menono, ekar ļapļo̧k aō pojak n̄an bōk kūr in.

Ļalem iiō tokālik 1985, iiō eo ālkin aō kar kūr eō n̄an Doulul eo an Rijilōk ro Jon̄oulruo. Juon raan rekar kajjitōk tok bwe in etal n̄an China n̄an kōm̧m̧ane jerbal in m̧wijm̧wij menono n̄an juon iaan ribun̄bun̄ ro, ekkar n̄an China ej juon eo elukkuun utiej. Iaar kōmeļeļeik bwe eddo eo aō ilo Kabun̄ in ekar dāpij itok in aō, ak taktō ro ilo China raar akweļap n̄an eō bwe in itok juon kōttan bwe in kōm̧m̧an jerbal in m̧wijm̧wij n̄an kōmour armej.

Iaar kōnono kōn menin aorōk n̄an būreejtōn eo an doulul eo aō im Būreejtōnji eo Kein Kajuon. Raar bwilōn̄ bwe, āinwōt juon jipan̄ n̄an armej in China, ij aikuj kōm̧m̧ane juon aō tūrāāp im kōm̧m̧an jerbal in m̧wijm̧wij ijeņ.

Innām iaar kōm̧m̧ane. Iaar kam̧m̧oolol bwe jerbal in m̧wijm̧wij eo eaar lukkuun em̧m̧an! Kar jide, bwe en kar jerbal in m̧wijm̧wij menono ikar maron̄ kōm̧m̧ane āliktata. Ilo karJinan, China, ilo Maaj 4, 1985.

Bwebwenato in eaar wōnm̧aanļo̧k wōt, n̄an kiiō Oktoba 2015. Wendy im n̄a rekar kūr kōm̧ n̄an etal n̄an Shandong University School of Medicine ilo Jinan. Kōm̧ kar bwilōn̄ ke rekar karuwaineneik eō āinwōt kar “juon m̧ōttāer jem̧aan” jān China im kōm̧ kar ippān doon ippān jet iaan rim̧wijm̧wij ro iaar katakin er 35 iiō ko rem̧ootļo̧k. Men eo em̧m̧an ilo kar iien loļo̧k eo am, ekar ilo am kar ioone ļaddik ro nejin im ro ļaddik ro jibūn armej in me ebun̄bun̄. Aolepān en̄jake kein rem̧m̧an raar n̄an juon wōt un: Iaar eo̧ron̄ naan in kapilōk an juon rikanaan bwe in ekkatak kajin Mandarin!

Rikanaan ro rej lo ta ko im̧aan. Rej lo menin kauwōtata ko me rinana eo ej likūt im̧aad ak enaaj likūt im̧aan ad iaļ. Rikanaan ro rej barāinwōt lo iien ko rem̧m̧an im eddo ko me repojak n̄an ro rej ron̄jake kōn ikdeleel n̄an pokake. Ijeļā menin em̧ool! Em̧ōj aō kar en̄jake ippa make elōn̄ kōttan.

Irooj eaar kallim̧uri kōj bwe Ej jāmin kōtļo̧k an rikanaan ro bōjrak aer kōjebwabweik kōj. Būreejtōn Harold B. Lee (1899–1973) eaar ba: “Kwomaron jab konaan ta ko rej itok jan ritol ro reutiej an Kabun in. Emaron̄ in kowaan iiaio eo am. Emaron̄ in kowaan iiaio eo am. Emaron̄ kakkure jet iaan itok limo ko am. Ak eļan̄n̄e kwoj ron̄jake men kein, āinwōt aer itok jen Irooj make, kōn kijenmej im tōmak, kallim̧ur in ej bwe ‘kōjām ko an Hedis re jāmin anjo̧ ioom̧; … im bwe Irooj Anij enaaj kōm̧m̧an bwe kajoor ko an marok ren jako jen eok, im kōm̧m̧an bwe lan̄ ko ren m̧akūtkūn̄ kōn em̧m̧an eo am̧ im etan eaiboojoj’ (K&B 21:6).”2

Komaron̄ jab meļeļe kōn aolep men ko rikanaan eo emour ej ba. N̄e kwojeļā ke juon rikanaan em̧ool, komaron̄ jar n̄an Irooj ilo ettā im tōmak im kajjitōk bwe en lewaj kam̧ool kon ta ko Rikanaan eo ej kwaļo̧k kake.

Iturinļo̧k 40 M.K. elōn̄ RiNipai ro raar kobatok ilo Kabun̄ in, im Kabun̄ in ekar eddōkļo̧k. Rekar jino kanejnej ilo ittino, im elōn̄ iaan ritōl ro aer renana rekar kitileek ilubwiljin armej ro im epen aer kile er. Ke armej ro rekar jino an ļapļo̧k an utiej būruweer, elōn̄ iaan RiNipai ro raar kajirere kōn men ko rekwojarjar, im kariab jetōb in kanaan im revelesōn” (Hilamōn 4:12).

Ejja kauwōtata kein wōt rej pād ilubwiljid rainin. Lukkuun m̧ool eo ej bwe “rikarejeran Setan” (K&B 10:5) rej pad im itilekeek ilubwiljid woj kajjojo. Mejmej karuo ilo wōn eo kom̧ ej ļoor katak ko an (lale Hilamōn 12:23).

Ro jeiū im jatū rejitōn bōro, kom̧ ar itok n̄an laļ in bwe kom̧ en erom juon rūm̧m̧an ded ro rekwojarjar ilo epepen in. Kom ej “juon epepen emōj kālet e” (1 Pita 2:9), kar ekkapit in Anij n̄an kōm̧m̧ane juon jerbal eo eaorōk—n̄an jipan̄ kōpooj armej ro ilo laļ in n̄an Itok eo Kein Karuo.

Kakeememej ko

  1. Ilo Pāpode 1847, epaake jilu iiō ālkin aer kar m̧an Rikanaan Josep Smith, eaar waļo̧k n̄an Būreejtōn Brigham Young im leļo̧k n̄an e ennaan in: “Ba n̄an armej ro bwe ren ettā im tiljek im kanooj mejmej karuo n̄an dāpij wōt Jetōb eo im enaaj tōl er ilo jim̧we. Kanooj mejmej karuo im jab eļļo̧k jān ainikien eo edik; enaaj katakin kom̧ ta eo n̄an kōm̧m̧ane im ia eo n̄an etal ie ļo̧k” (in Teachings of Presidents of the Church: Josep Smith [2007], 98).

  2. Teachings of Presidents of the Church: Harold B. Lee (2000), 84–85.

Būriin