2017
14 Mea na Tutupu i le Soifua Mai o Iesu
December 2017


14 Mea na Tutupu i le Soifua Mai o Iesu

Ata
14 events of the nativity 1
Ata
14 events of the nativity 2

Ua faamanatuina le soifua mai o Iesu Keriso i tausaga taitasi—tatou te usuina viiga, tatou te olioli i tu masani faaleaiga, ma tatou te manatua lo tatou Alii e ala i le faamamaluina o Lona Soifua Mai. Ae o a faamatalaga e uiga i le Soifua Mai ua tatou maua i tusitusiga paia?

Ua Valoia le Soifua Mai o Keriso

Ierusalema Anamua ma Amerika Anamua

Kenese 49:10; Isaia 7:14; 9:1–7; Mika 5:2; Mosaea 3:8; Alema 7:10; Helamana 14:2–5

I ni tausaga ae lei soifua mai le Faaola, na maua ai e perofeta faaaliga e uiga ia Iesu Keriso. O perofeta o le Feagaiga Tuai na saunoa e uiga i se tupu e tupuga mai le Tupu o Tavita lea o le a soifua mai i Peteleema—o se Mesia. E tusa ai ma le faaliliuga faaIutaia, o lenei Mesia o le a avea o se tupu lea o le a laveaiina Lona nuu, o tagata Iutaia, mai le nofopologa faalemalo ma pulea le lalolagi i le amiotonu.

E ui i lea, o le mea e lei faamoemoeina e sa Iutaia anamua, o se tupu lea o le a laveaiina Lona nuu mai le nofopologa faaleagaga. Nai lo o se faaolataga faaletino ma se malo faalelalolagi, na ofoina atu e Iesu Keriso se faaolataga e faavavau ma le malo o Lona Tama.

Ua Asiasi atu le Agelu o Kaperielu i Matua o Ioane le Papatiso

Iutaia

Mataio 17:12–13; Luka 1:5–25 (e faapitoa lava le fuaiupu 17); Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:7; Taiala i Tusitusiga Paia, “Elia”

O Ioane le Papatiso sa o se Elia, po o se tagata e muamua atu, ia Keriso. Na tau atu e le agelu o Kaperielu ia Sakaria, le tama o Ioane, e faapea o lona toalua, o Elisapeta, o le a mauaina se tama ma o lena tamaitiiti e tatau ona faaigoa ia Ioane. Na tali atu Sakaria ma le masalosalo, lea na mafua ai le taia o ia i le tutuli ma le gugu.

O Le Agelu o Kaperielu ua Faaali atu ia Maria

Nasareta ma Kalilaia

Mataio 1:18; Luka 1:26–38

O le isi asiasiga a Kaperielu o le ono masina mulimuli ane i le tausoga o Elisapeta o Maria. Na ia tau atu ia Maria faapea e ui lava o ia sa taupou, o le a ia mauaina se tamaitiiti e ala i le mana o le Agaga Paia ma o lena tamaitiiti o Iesu Keriso. Na taliaina ma le lotomaualalo e Maria lona valaauga o le avea ma tina o le Alo o le Atua. Na tau atu foi e le agelu ia te ia e faapea o lona tausoga o Elisapeta ua maitaga.

Ua Asiasi atu Maria ia Elisapeta

Iutaia

Luka 1:39–56

Ina ua mavae le asiasiga faaagelu ia Maria, na ia tuua loa Nasareta e asiasi atu i lona tausoga o Elisapeta i Iutaia mo le tolu masina. Ao i ai Maria iina, na maua e Elisapeta se molimau e ala i le Agaga Paia e faapea o le pepe a Maria o le Alo o le Atua. Na tuuina atu foi e Maria lana lava molimau i le Atua.

Ua Fanau Mai Ioane le Papatiso

Iutaia

Luka 1:57–80

Ina ua soifua mai Ioane le Papatiso, na uluai faaigoaina o ia o Sakaria, le igoa o lona tama. Na teena e Elisapeta lena igoa, ma tau atu i ana uo ma tuaoi o lona igoa o Ioane. Ina ua fesiligia e nei uo ma tuaoi Sakaria e uiga i le igoa, na ia ioeina faatasi ma Elisapeta. Ona sa mulimuli o ia i faatonuga a Kaperielu mo le faaigoaina o lona atalii, na matala le laulaufaiva o Sakaria, ma na ia faaaoga lana faalogo ma le tautala ua toe maua mai e viia ai le Atua.

Ua Faaali le Agelu o Kaperielu ia Iosefa

Nasareta

Mataio 1:18–23

Ina ua vaaia e Iosefa, le tagata na faufautane i ai Maria, le tulaga maitaga o Maria ina ua foi mai i Nasareta, na manatu e “faatea lemu ia te ia,” po o le faaleaogaina filemu o le la faamau. E ui i lea, na te lei faia lea mea, na faaali atu le agelu o Kaperielu ia te ia i se miti, ma molimau atu e faapea o le pepe a Maria o lana to mai le Agaga Paia ma o le pepe o se tasi lea o le a faaolaina Lona nuu mai a latou agasala. Nai lo le aluese mai ia Maria, na filifili Iosefa e faaipoipo ia te ia.

Ia Totogi Lafoga Uma le Lalolagi

O le Malo o Roma

Luka 2:1–4; James E. Talmage, Jesus the Christ (1916), 91–92

O le totogi lafoga na faia o se lafoga ma se tusigaigoa foi, lea na faamalosia e tagata Roma. E masani lava, na tusia e tagata Roma tagata e tusa ai ma le mea o loo nonofo ai, ae o le tu faaIutaia e tusia tagata e tusa ai ma o latou tupuaga o aiga. Ona o lenei mea, o Peteleema, o le tupuaga o le aiga o Iosefa, na faatumulia, ma na tutumu faletalimalo.

Ua Soifua Mai Iesu Keriso

Nasareta, Peteleema, ma Iutaia

O Peteleema o lona uiga o le “fale o falaoa” ma o le nofoaga na valoia e soifua mai ai le Mesia.

Luka 2:6–7

Na malaga Iosefa ma Maria i Peteleema ina ia totogi ia lafoga. Ina ua soifua mai Iesu, na fatuina e Maria se moega le tumau e ala i le faataotoina o Iesu i totonu o se faatanoa vao, po o se tanoa e fafaga ai manu. E le o taua mai ni manu na i ai.

Ua Oo mai Faailoga na Valoia i le Atu Amerika

O le Atu Amerika

Helamana 14:1–5; 3 Nifae 1:15–21

E pei ona valoia, i le aso e soifua mai ai Keriso, na i ai se aso ma se po ma se aso o le malamalama atoatoa i le konetineta o Amerika. Na faaali mai se fetu fou i le lagi.

Ua Faalogo Leoleo Mamoe i le Soifua Mai o Keriso

E Lata Ane i Peteleema

Luka 2:8–17

I lenei taimi o le tausaga, na tausia e leoleo mamoe a latou lafu i fafo i le ao ma le po. O le nofoaga lenei na i ai i latou ina ua faaali ane se agelu ia i latou, ma tau atu ia i latou le soifua mai o le Faaola. Na mulimuli mai i le faaaliga a le agelu, se au agelu na faaali mai, ma vivii atu i le Atua. Ina ua mavae le faalogo i lenei mea, na faanatinati atu loa leoleo mamoe i Peteleema e vaai ia Iesu. O le taimi lava na latou vaaia ai o Ia, na latou tuua ai Iosefa ma Maria ae molimau atu i isi i mea na latou vaaia.

Ua Peritomeina Iesu, Faaigoaina, ma Tuuina Atu i le Malumalu

Peteleema

Luka 2:21–38; James E. Talmage, Jesus the Christ, 95

Ina ua mavae aso e valu, na peritomeina Keriso ma faaigoaina, e pei o le tu a tagata Iutaia. Na faaigoina o Ia o Iesu, po o “Yeshua,” o lona uiga “Faaola” i le faaEperu.

O le tu faaIutaia e poloaiina ai se fafine e tatau ona faatali i aso e 40 pe a mavae ona fanauina se tamaitiiti, e ulu atu i le malumalu. Ina ua mavae aso e 40, na aumaia e Maria ma Iosefa Iesu ina ia tuuina atu i le malumalu. O iina na latou feiloai ai ma Simeona, lea na folafola atu i ai o le a ia vaai i le Keriso ae lei maliu. Na ia iloaina Keriso, si’i o Ia i ona lima, ma vivii atu i le Atua. Na ia valoia foi le misiona a Keriso i le lalolagi.

O Ana, o se perofeta fafine, na molimau foi ia Keriso i le malumalu. Na ia molimau atu foi i Lana misiona.

Ua Fesiligia e Makoi Herota e uiga ia Keriso

Ierusalema

Mataio 2:1–10

O se aofai e le o taua o Makoi “mai sasae” na o mai i Ierusalema e saili ia Keriso. Na latou vaaia se fetu fou i le lagi, lea na tau maia ua soifua mai Keriso. Na latou fesili atu i le Tupu o Herota, le tupu o Iutaia na tofia e Roma, po o fea e maua ai le tamaitiiti. Na faamatauina Herota i le ono tulai mai o se tupu fou, le Mesia, lea na ia manatu o le a faoa lona malo. E aunoa ma le tau atua i Makoi ona popolega, na ia fai atu ia i latou ia tau mai ia te ia po o fea latou te maua ai Keriso. Na ia fuafua e fasioti ia te Ia.

Ua Maua e Makoi Keriso ma Tuuina atu Meaalofa

Peteleema

Mataio 2:9–12; Bible Dictionary, “Magi”

Na iu lava ina maua e Makoi Keriso. Ua faamanino mai e Mataio e faapea na latou mauaina Iesu i lona fale o se “tama itiiti,” ua tau mai na latou o atu i le itiiti ifo ma se tausaga talu ona soifua mai Keriso. Na latou tuuina atu ia te Ia o le auro, pululipano, ma le pulu muro—o ni meaalofa taugata na e faailoaina le tulaga tautupu o Iesu. I se miti, na tau atu ai i Makoi e aua le tau atua ia Herota mea ua latou mauaina.

Ua Lapataiina Iosefa ia Sosola i Aikupito

Peteleema, Aikupito, ma Nasareta

Mataio 2:13–16, 19–23

E lei tau atua lava e Makoi ia Herota e pei ona latou fai atu o le a latou faia. Na tali atu Herota i le poloaiina e faapea ia fasiotia uma lava tamaiti e fananau i Peteleema mai le lua tausaga i lalo. Ina ua lapataiina i se faaaliga, na ave ai e Iosefa Maria ma Iesu i Aikupito. Na latou nonofo ai iina seia maliu Herota. I le maliu ai o Herota, na sau ai se agelu ia Iosefa i se faaaliga, ma tau atu ia te ia e faapea ua saogalemu e toe foi atu i Isaraelu. E ui i lea, i le faalogo ai e faapea o le atalii o Herota o le tupu lea ua i ai nei, na ave e Iosefa lona aiga i Nasareta i Kalilaia nai lo Iutaia, ma o lea na amata ai le soifuaga o Keriso o Iesu le Nasareta. I ni tausaga mulimuli ane o le a papatisoina o Ia, faia ni vavega, ma faauma Lana Togiola ofoofogia, e faavavau.

Lolomi