2017
Iosefa Samita: Malosiaga Mai i Vaivaiga
December 2017


Iosefa Samita: Malosiaga Mai i Vaivaiga

Mai i se lauga, “Out of Weakness He Shall Be Made Strong,” na tuuina atu i le Faigalotu Lona 70 o le Annual Joseph Smith Memorial i Logan, Iuta, ISA, i le aso 10 Fepuari, 2013.

Afai tatou te iloaina o tatou vaivaiga, e pei o Iosefa Samita, ma liliu atu i le faatuatua i le Alii, o le a faia foi i tatou ia malolosi.

Ata
young Joseph Smith

Faamatalaga mai The Purpose of Life, saunia e Joseph Brickey

I le tele o afe o tausaga talu ai, na vavalo mai ai Iosefa o anamua, “Ua faapea ona fetalai mai o le Alii ia te aʼu: O le a Ou faatu mai se tagatavāai filifilia mai le fua o ou sulugatiti; … ma o ia o le a Ou tuu atu i ai le mana e aumai ai laʼu upu … ma o le a faamalosia o ia mai le vaivai” (2 Nifae 3:7, 11, 13).

Ua faagaeetia ma musuia au e lenei valoaga e faapea “o le a faamalosia o ia mai le vaivai.” Atonu e foliga mai e le talafeagai le faapea o le a valaaulia e le Alii tagata vaivai e faataunuu ai se galuega tele. Ae peitai o i latou e iloaina o latou vaivaiga e mafai ona uunaia e lena lava vaivaiga e saili le malosi o le Alii. O i latou e faapena ona faalotomaualaloina i latou lava i le faatuatua o le a faamalosia e Ia o le e i ai le malosi uma i le lagi ma le lalolagi (tagai Mataio 28:18; Mosaea 4:9).1

Mai le taimi o lona talavou, na alu atu ai Iosefa Samita i le Alii i nei tulaga. I lona 15 tausaga o Iosefa, na ia naunau ai mo le faamagaloga o agasala ma na naunau e aoao po o fea le lotu sa sao. Na ia tusia, “E ui ina sa loloto o’u mafaufauga ma malosi i le tele o taimi, … sa le mafai e se tagata talavou e pei ona sa ou i ai, ma le lē masani tele i tagata ma mea, ona maua se faaiuga mautinoa po o ai ua saʼo ma o ai foi ua sese” (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:8).

I le mautinoa atoatoa i lenei vaivaiga, na ia alu atu ai i le Vao Paia ia aoao po o fea e mafai ona ia maua ai le Lotu a le Atua. Na ia fesili ina ia mafai ona ia faia se mea e uiga i ai, ina ia mafai ona ia auai i lena lotu (tagai i le Iosefa Samita-Talafaasolopito 1:18). I le tali i lana olega lotomaualalo, ma faamaoni, na faaali mai ai ia Iosefa le Atua le Tama ma Lona Alo, o Iesu Keriso. I le faia o lea mea, na La laveaiina o ia mai le mana o le tiapolo ma saunia le ala mo le Toefuataiga (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:14–19).

E lei finau mai Iosefa Samita e faapea o ia o se tasi o “mea vaivai o le lalolagi” (MF&F 1:19; 35:13). I ni tausaga mulimuli ane na taua ai o ia i lenei ala: “Ona o le faamoemoe lea na Ou faatu mai ai oe, ina ia Ou faailoa atu loʼu poto e ala i mea vaivai o le lalolagi” (MF&F 124:1).

O se Tama Le Lauiloa

Na faamatalaina e Iosefa o ia lava “o se tama le lauiloa … o se sa faamalosia i le tatau ai ona maua o ni nai mea iti e ola ai i ana galuega i aso taitasi,” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:23). Na fanau mai o ia i se tulaga maualalo o le olaga ma se tulaga faaleaoaoga e faatapulaa lava. O lana taumafaiga muamua e tusitusi lana talafaasolopito ua faamamafaina ai le tulaga vaivai lea na valaauina mai ai o ia i le galuega.

Ata
entry from Joseph Smith 1832 history written in his own hand

“Sa ou fanau i le taulaga o Charon [Sharon] i le Setete o Vermont i Amerika i Matu i le aso luasefulu tolu o Tesema TA 1805 i ni Matua lelei o e na galulue malosi i le aoaoina o au i le lotu kerisiano. I le pe a ma le sefulu tausaga na malaga atu ai lou Tama o Iosefa le Matua i Palmyra Ontario County i le Setete o Niu Ioka ma i le i ai i le tulaga mativa na manaomia ai le galulue malosi mo le tausia o se Aiga tele e i ai tamaiti e toaiva ma ona sa manaomia ai taumafaiga o i latou uma na mafai ona tuuina atu le fesoasoani mo le tausia o le Aiga o le mea lea na matou le maua ai le avanoa o se aoaoga ae na ona faapea atu sa na ona aoaoina o au i le faitau tusitusi ma tulafono autu o le Numera.”2

Na lagona tele e Iosefa le le lava o le aoga lea na ia aue ai i se taimi i le maileia ai i totonu “o le tamai falepuipui vaapiapi e toetoe lava a atoatoa le pogisa o le pepa peni ma le vaitusi ma se gagana afaafa e salalau ma le le atoatoa.”3 E ui lava i lea, na valaaulia o ia e le Alii e faaliliu le Tusi a Mamona—laupepa uma e 588 o le tusi e pei ona uluai lolomiina—lea na ia faia i le itiiti ifo ma le 90 aso.

Soo se tagata lava e mafaufau manino o le a faia se faaiuga faapea e le mafai mo Iosefa e vaivai le aoaoga ona faataunuuina lea ituaiga mea e na o ia lava, ma o faamatalaga ua fatuina e nisi e sili atu le faigata ona talitonuina nai lo le faamatalaga moni: o ia o se perofeta lea na faaliliuina e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua.

Molimau a Ema

Ata
Emma scribing

Na faamatalaina e Ema Samita, i le matua o lona soifua, faapea i le taimi na faaliliu ai e lona toalua papatusi auro, na ia “le mafaia ona tusia pe faalau atu se tusi talafeagai ma lelei le faaupuina; ae le taua ai le faalauina atu o se tusi e pei o le Tusi a Mamona. Ma, e ui o au sa auai i taimi uma lava i mea sa tutupu, e ofoofogia ia te au, ‘o se vavega taua ma le ofoofogia,’ e pei lava ona o le a i ai i soo se tasi.”4

Faatasi ai ma le anotusi o lenei talafaasolopito, e malie le vaai i le itulau e tasi o le api talaaga muamua a Iosefa, aso 27 o Novema, 1832 (faaalia i le taumatau) Na ia tusia lenei tusiga i le tolu lava ma le afa tausaga ina ua uma ona ia faaiuina le faaliliuina o le Tusi a Mamona. Matauina lea ua ia tusia ona toe kolosi ese lea o upu nei:

Ata
Joseph Smith journal

“Iosefa Samita Laitiiti—Tusi o Talaaga Faatau e tusi ai tulaga laiti uma na oo mai i lalo o lau vaaiga.”

Ao ou uuina lenei api talaaga ma faitauina nei upu ua kolosi ese, na ou vaai faalemafaufau ia Iosefa o nofo i se nofoa elea i le tuaoi o Amerika, ma tusia le fuaiupu muamua ona mafaufau lea, “Leai, e le sao lelei lava lena; sei ou toe taumafai.” O lea ua ia toe kolosi ese ai le fuaiupu ma tusia, “Iosefa Samita Laitiiti Tusi mo Faamaumauga Faatau i le aso 27 o Novema 1832 mo le faamoemoe e tausia ai se tala itiiti o mea uma na oo mai i lalo o lau vaaiga &c— —”

Mulimuli lava, atonu i le le faamalieina atoatoa i se gagana e ese, taumotumotu lea faatoa ia tusia, ua ia tusia loa, “Oi tau ina ia tuuina mai e le Atua ina ia mafai ona taialaina au i ou mafaufauga uma Oi faamanuia mai lau Auauna Amene.”5 Ou te lagonaina i lenei fuaiupu na lagonaina e Iosefa lona le atoatoa ma le vaivai, ma i le valaau atu i le Atua i le faatuatua e taitaia o ia i mea uma na te faia.

O lenei, faatusatusa lena tusiga i le api talaaga ma se kopi o le uluai itulau o le pepa o le Tusi a Mamona na tusia i se taimi i le va o Aperila ma Iuni 1829 (faaalia i le isi itulau).

Ata
Book of Mormon manuscript page

Ata o le Tusi a Mamona muamua ma laupepa faaaloaloga o le Faletusi o le Talafaasolopito o le Ekalesia

Matauina le tusiga lenei—e aunoa ma ni faailoga, e aunoa ma ni kolosi ese. O lenei mea e le o se galuega a se tusitala. Na faalau atu e Iosefa lenei tusi upu i le upu ao ia vaai atu i totonu o meafaigaluega na saunia e le Alii mo ia, e aofia ai le Urima ma le Tumema ma i nisi taimi o se maa faaliliu, e faaaoga ai se pulou e puipuia ai ona mata mai le malamalama le talafeagai ina ia vaai manino atu ai i upu ao faaalia mai (tagai 2 Nifae 27:6, 19–22; Mosaea 28:13). E pei ona e vaaia, e i ai se eseesega tele lava i le va o le faaliliuga o le Tusi a Mamona ma le tusiga i le api talaaga: o le tasi o le galuega a Iosefa Samita, le perofeta, le tagatavaai, le talifaaaliga; o le isi o le galuega a Iosefa Samita, le tagata. Afai e te vaai faalatalata i lenei uluai laupepa o le faaliliuga, o le a e faitau ai i upu na atonu na faamalosiau ia Iosefa:

“Ma ua oo ina fai atu a’u o Nifae i lo’u tama: Ou te alu atu ma fai ia mea ua poloaiina e le Atua, aua ua ou iloa, e le aumai e le Atua ni poloaiga i le fanauga a tagata, sei iloga na te saunia le ala mo i latou ia mafai ai i latou ona fai le mea ua ia poloaiina ai i latou.” (1 Nifae 3:7).

E toeitiiti lava oo i nei upu, na ia faaliliuina ai lenei vaega: “Ae faauta, o a’u o Nifae, o le a ou faaali atu ia te outou le i ai o le alofa mutimutivale agamalu o le Alii i luga o i latou uma o e ua ia filifilia, ona o lo latou faatuatua, e faamalolosi tele ai i latou e oo lava i le mana e laveaiina ai” (1 Nifae 1:20).

Ioe, o se autu o le Tusi a Mamona—ma le olaga o le Perofeta o Iosefa—e faapea o le vaivai e sailia ma le lotomaualalo le Alii i le faatuatua e faia ia malolosi, e oo lava i le malolosi tele, i le galuega a le Alii. O lenei faamalolosiga o le a tupu e oo lava i mea e foliga mai e laiti.

Ata
Joseph and Oliver working on translation of Book of Mormon

Mo se faataitaiga, o Iosefa, o se tagata e leaga le sipela, na faasaoina le sipelaga o le igoa Coriantumr (tagai Helamana 1:15) e lana tusiupu, o Oliva Kaotui. O le taimi muamua na faalau atu ai e Iosefa le igoa ia Oliva, na tusia e Oliva Corianttummer. E talafeagai lenei mea aua e leai se upu Igilisi e faaiu i le “mr.” Ae ui i lea, o Iosefa—o le tagata sa lava le vaivai i le sipela na taliaina le sipelaga na tuuina atu e le Alii ia te ia—na faasaoina le sipelaga i le taimi o le faaliliuga. Ua tatou iloa nei e faapea ao avea lenei sipelaga o se sipelaga le masani ai i le Igilisi, e atoatoa lava le lelei i le sipelaga faaAikupito ma e fetaui lelei i le tulaga o le Lalolagi Tuai. Semanu e le iloa e Iosefa lenei mea ae ala mai le faaaliga.6

E Mafai ona Faia i Tatou ia Malolosi

O le vavega o le faaliliuga o le Tusi a Mamona o se tasi o faataitaiga pe faapefea ona faia Iosefa, ia malosi, mai le vaivai. O loo i ai se isi lesona, e sili atu le patino: afai o i tatou e pei o Iosefa, o le a iloaina o tatou vaivaiga ma liliu atu i le faatuatua i le Alii ma o tatou loto atoa, ma naunau e faia Lona finagalo, o i tatou foi o le a faia ia malolosi mai i vaivaiga. E le faapea la e aveesea le vaivaiga i le faaletino—ae o lona uiga e faapea o sea ituaiga o tagata o le a faia ia malosi e le Atua.

Na taliaina ma le lotomaualalo e Iosefa ona le atoatoa. Na ia taua faapea i lona taimi o talavou na ia “faaalia vaivaiga o le talavou, ma sese o uiga faalenatura o le tagata” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:28). Mulimuli ane i le olaga na ia tau atu i le Au Paia i Navu e faapea o ia “ua na o se tagata lava, ma e le tatau ona latou manatu o a’u e atoatoa ona lelei; … ae afai latou te onosaia [ona] vaivaiga ma vaivaiga o le au uso, e faapena foi ona [ia] onosaia o latou vaivaiga.”7

E lei faafoliga lava Iosefa faapea e atoatoa pe le pona, ae na ia faailoaina le mana o le Atua na faaalia e ala mai ia te ia pe a galue o se perofeta: “Pe a ou tautala o se tagata ua na o Iosefa lena o loo tautala. Ae afai e fetalai le Alii e ala mai ia te au, e le o Iosefa Samita lena o loo tautala; ae o le Atua.”8

O lea, mai le vaivaiga, na faia Iosefa ia malosi—lava le malosi e faia ai le “tele atu mea na ia faia, vagana ai lava Iesu mo le faaolataga o tagata” (MF&F 135:3) nai lo se isi lava perofeta i le talafaasolopito atoa lava.

O lo tatou Atua e le fesuisuiai o le a faapena foi ona faia oe ma au ia malolosi mai vaivaiga—pe afai tatou te liliu atu ia te Ia i le faatuatua ma le faamoemoe atoa o le loto, e pei ona faia e Iosefa.

Tatalo ma le Lotomaualalo

E tusa ai ma Lana fuafuaga faaselesitila, ua tuuina mai e le Alii ia i tatou vaivaiga e mafaia ai lo tatou avea ma e malolosi i le ala lava e tasi lena e taua i le taimi ma le faavavau—e ala mai ia te Ia. Ua ia fetalai mai: “Ma afai e o mai tagata ia te au o le a ou faaali atu ia te i latou o latou vaivaiga. Ou te avatu i tagata ia vaivaiga ina ia faalotomaualalalo ai i latou; ma ua lava lou alofa tunoa mo tagata uma o e e latou te faalotomaualalaloina i latou lava i ou luma; aua afai latou te faalotomaualalaloina i latou lava i ou luma, ma faatuatua mai ia te au, ona ou faia lea o mea vaivai ia avea ma mea malolosi ia te i latou” (Eteru 12:27).

E tusa ai ma lenei mau, ua tuuina mai ia i tatou vaivaiga ina ia mafai ai ona tatou lotomaualalalo. O i latou e filifili e faalotomaulalalo i latou lava ma faaaoga le faatuatua ia te Ia o le a faia ia malolosi. O lo tatou lotomaualalo la, i luma o le Atua, o se auala taua lea mo le malosi ma le mana o le Atua ia faaalia ai i o tatou olaga.

E i ai i latou e “manatu ua popoto i latou, ma latou lē faalogologo ai i le fautuaga a le Atua, ona ua latou tuueseina, i le manatu ua latou iloa mo i latou lava, o le mea lea, o lo latou poto o le valea lea, ma o le a lē aoga ia te i latou” (2 Nifae 9:28). O le vaifofo i lenei faamaualuga o le “ manatu o i [tatou] o ni vale i luma o le Atua, ma o ifo i lalo i le loloto o le lotomaualalo,” (2 Nifae 9:42).

Mai le taimi o lona talavou, na malamalama Iosefa faapea o se ki sili i le atiina ae o le lotomaualalo o le saili atu i lo tatou Tama Faalelagi i le tatalo faamaoni, ma le loloto. O Daniel Tyler, o se tagata o le Ekalesia anamua, na faamatalaina se taimi i Katelani lea na fulitua ai le toatele agai i le Perofeta. O Brother Tyler, na i ai i se fonotaga lea na tatalo ai le Perofeta faatasi ma le aulotu mo le fesoasoani a le Alii, na faamatalaina le aafiaga i nei upu:

“Sa ou faalogo i alii ma tamaitai o tatalo … , ae ou te lei faalogo muamua lava seia oo mai i le taimi lea i se tagata ua faalagiina lona Mataisau e pei lava o loo Ia i ai ma faalogo mai e pei o se tama agaalofa ona faalogo i faanoanoaga o se tamaitiiti faaaloalo. O Iosefa i lena taimi sa lei aoaoina, ae o lena tatalo, lea na oo lava i le tulaga lautele mo i latou o e na tuuaia o ia ua se ese … , na mauaina le aoaoina ma le gagana faalelagi. … Na foliga mai ia te au e pei, pe a aveesea le veli, o le a mafai ona ou vaai atu i le Alii o tulai faasaga i Lana auauna e sili ona lotomaualalo i auauna uma lava ua ou vaai i ai.”9

Mai le Vaivai, o le Malosi

Ina ua 17 tausaga o Iosefa, na tau atu e Moronae ia te ia e faapea “o i ai i le Atua se galuega mo a’u ou te faia; ma e faapea o lo’u igoa o le a tauleleia ma tauleagaina i totonu o atunuu uma, ituaiga, ma gagana, po o le a tauleleia ma tauleagaina i totonu o nuu uma.” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:33).

Ou te mautinoa i lena taimi, e toatele na manatu faapea o lea ituaiga o faamatalaga o se faamaoniga o le faaseseina o se tulaga maualuga; ae peitai i le lalolagi o aso nei faatasi ai ma le initoneti, o le igoa o lena tama faifaatoaga le lauiloa ua lauiloa i le salafa o le kelope, ma o loo tauleleia ma tauleagaina foi o ia.

Ata
early Book of Mormon

Ao toeitiiti lava maliliu Iosefa ma Ailama Samita i Karefasi, Ilinoi, na faitau leotele atu e Ailama ia Iosefa ma isi na faatasi ma i laua i le potu o le falepuipui ona toe gaugau ai lea o le itulau o loo i ai upu nei:

“Ma sa oo ina ou tatalo atu i le Alii ia ona avatu i Nuuese le alofa tunoa, ina ia latou maua le alofa mama.

“Ma sa oo ina fetalai mai le Alii ia te au: Afai e le i ai ia i latou le alofa mama e le afaina i lea mea ia te oe, sa e faamaoni; o le mea lea, o le a faamamaina ou ofu. Ma ona ua e vaai i lou vaivai o le a faamalosia oe, e oo lava i le nofo i lalo i le nofoaga ua ou saunia i maota o loʼu Tamā” (Eteru 12:36–37).

I se tulaga moni lava o le vaivai lena na faia Iosefa ia malosi. Na uunaia i ni taimi e lona vaivai, na ia saili atu ai le fesoasoani a le Atua i le faatuatua, i le naunau e faia e tusa ai ma Lona finagalo. Na ia alu atu i lo tatou Tama i le Lagi i nei tuutuuga i lona olaga atoa. O se taunuuga, na ia aafia ai i le Uluai Faaaliga, faaliliuina o le Tusi a Mamona, mauaina o ki o le perisitua, faatulagaina o le Ekalesia toefuataiina a Keriso, ma aumaia i le lalolagi le atoatoa o le talalelei a Iesu Keriso. Na tuputupu ae le Perofeta o Iosefa i le malosi; e lei faia o ia ia maoae i se minute. Na oo mai ia te ia, ma o le a oo mai ia te oe ma au, “lea fasifuaitau i lea fasifuaitau, o lea mataupu i lea mataupu; o si mea itiiti i ‘i, ma si mea itiiti i ‘o” (MF&F 128:21; tagai foi Isaia 28:10; 2 Nifae 28:30).

O lea aua le lotovaivai; o le faagasologa o le faia ia malosi e faasolosolo ma e manaomia ai le onosai ma se naunau tumau ia mulimuli i le Faaola ma ola ai i Lona finagalo, e tusa lava po o le a le mea e oo mai.

Ua Toe Foi Mai le Meaalofa

O William Tyndale, lea na faaliliuina ma lolomi le Tusi Paia i le Igilisi i le seneturi e 16, na fai atu i se alii aoaoina na tetee i le tuuina atu o le Tusi Paia i lima o tagata lautele, “Afai e faasaoina e le Atua lou ola, iinei i ni tausaga se tele o le a ou faia se tama lea e aveina le palau o le a sili atu mea e iloaina i tusitusiga paia nai lo oe.”10

I se tulaga faapena i le 300 tausaga mulimuli ane, na asiasi atu ai Nancy Towle, o se failauga femalagaai tautaua i le 1830, i Katelani ina ia matauina e ia lava ia tagata “Mamona.” I le talanoaga ma Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia, na ia faitiona ai ma le mateletele le Ekalesia.

E tusa ai ma faamaumauga a Towle, e lei faia e Iosefa se upu seia faliu atu o ia [Towle] ia te ia ma faatonuina o ia ia tauto mai faapea na faaali atu e se agelu ia te ia le mea e maua ai papatusi auro. Na ia tali atu ma le fiafia e faapea e lei tauto lava muamua o ia! Ina ua toilalo e faaita o ia, na ia taumafai loa e tauleaga o ia. “Pe e te le maasiasi, i na ituaiga o pepelo?” “O oe, e le sili atu nai lo se tama ave palau le aoaoina o lo tatou nuu!”

Na tali filemu atu Iosefa, “Ua toe foi mai, le meaalofa, e pei o taimi muamua, i faifaiva e lei aoaoina.”11

O lea la o upu a Tyndale o se valoaga: o se tama ave palau na tupu ae ia iloa mea e sili atu o tusitusiga paia nai lo soo se tagata lava na soifua, sei vagana ai le Faaola.

E moni lava, o le Ekalesia toefuataiina ma le talalelei a Iesu Keriso e le o ni galuega a Iosefa Samita, o se “tama ave-palau” o tuaoi o Amerika. Nai lo lena, o le galuega a le Alii o Iesu Keriso na toefuataiina e ala mai ia Iosefa Samita, le Perofeta. Ao ia mafaufau i lona olaga, atonu na ia lagonaina upu a Iakopo e faapea “A e ui i lea, ua faailoa mai ia te i matou e le Alii le Atua lo matou vaivai, ina ia matou iloa o lona alofa tunoa ma lona faamaualalo tele i le fanauga a tagata ua matou maua ai le mana e fai ai nei mea.” (Iakopo 4:7).

Ou te iloa o Iosefa Samita sa avea ma o se perofeta a le Atua, na faia ia malosi i mea vaivai. Na saunoa mai Peresitene Polika Iaga (1801–77): “Ou te lagonaina lo’u alaga Aleluia, i taimi uma, pe a ou mafaufau ua leva ona ou iloaina Iosefa Samita, le Perofeta.”12 E ui ou te lei mauaina le avanoa i le olaga faitino, ou te maua le filemu i le folafolaga mafana e faapea e “tele e toe vaai ia ‘Iosefa’ ia.”13 Ou te matuai faafetai lava mo le Perofeta ma lona lotomaualalo i luma o le Atua, lea na faia o ia ia malosi. Ua uunaia foi au e lana talafaasolopito ma le aoaoga faavae e faapea o le a faia e le Alii i tatou taitoatasi ia malolosi mai i o tatou vaivaiga pe afai tatou te faapena ona faamaulalo i tatou lava i Ona luma ma faaaoga lo tatou faatuatua ia te Ia ma le naunau tumau e faia Lona finagalo.

Faamatalaga

  1. Ou te faafetai i au uo faigaluega, ae maise lava Richard E. Turley Jr. ma Jed Woodworth i le Matagaluega o Talafaasolopito o le Ekalesia, mo le la sao agalelei.

  2. Iosefa Samita, i le The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: 1832–1844, lo. Karen Lynn Davidson ma isi(2012), 11.

  3. Iosefa Samita, “Letter to William W. Phelps, 27 Novema 1832,” 4, josephsmithpapers.org.

  4. Ema Samita, i le “Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, Oke. 1, 1879, 290; faatulagaina sipelaga; tagai foi Russell M. Nelson, “A Treasured Testament,” Ensign, Iulai 1993, 62–63.

  5. Iosefa Samita, i le The Joseph Smith Papers, Journals, Volume 1: 1832–1839, ed. Dean C. Jessee ma isi (2008), 9.

  6. I le “Coriantumr” ma le sipelaga o igoa sao, tagai Royal Skousen, i le Book of Mormon Authorship Revisited: The Evidence for Ancient Origins, ed. Noel B. Reynolds (1997), 61–93. I le faaaogaina o faamaoniga mai uluai laupepa, ua faaalia e Skousen e faapea o le taimi muamua lava na vaaia ai igoa sao i le tusiga, na sao lo latou sipelaga. I isi taimi na vaaia ai atonu na le sao ona sipelaina, na fautuaina e faapea na sipela atu e Iosefa Samita igoa taitasi i le taimi muamua ae na faalagolago i le manatua a le tusiupu mulimuli ane.

  7. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 555.

  8. Edward Stevenson, i le Hyrum L. Andrus ma Helen Mae Andrus, comps., They Knew the Prophet (1974), 87.

  9. Daniel Tyler, i le “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, Fep. 15, 1892, 127; tagai foi Aoaoga: Iosefa Samita, 127.

  10. William Tyndale, i le S. Michael Wilcox, Fire in the Bones: William Tyndale—Martyr, Father of the English Bible (2004), 47.

  11. Vicissitudes Illustrated, in the Experience of Nancy Towle, in Europe and America (1833), 156, 157.

  12. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Polika Iaga (1997), 349.

  13. “Viia Le na Fetaia’i ma Ieova ,” Viiga, nu.15.

Lolomi