2019
Liliu e Lotó, Liliu e Ngaahi Kaungāmeʻá
Sune 2019


Liliu e Lotó, Liliu e Ngaahi Kaungāmeʻá

ʻOku ʻikai fakahā ʻa e hingoá

Kalefōnia, USA

ʻĪmisi
boy at party

Tā fakatātaaʻi ʻe Greg Stevenson

Naʻá ku fuʻu angatuʻu ʻaupito ʻi heʻeku taʻu hongofulu tupú, pea naʻá ku fakahoko ha ngaahi tōʻonga naʻe ʻikai fenāpasi mo e founga naʻe ohi ʻaki aú. Naʻá ku kamata maʻu kava mālohi ʻi hoku taʻu 13, pea ʻi hoku taʻu fakaʻosi ʻi he ako māʻolungá, naʻá ku konā ʻi he fakaʻosinga kotoa pē ʻo e uiké.

Naʻe tātaaitaha pē ʻeku maʻu lotú ke fakasiʻisiʻi e fakakikihi mo ʻeku ongomātuʻá, ka te u mohe ʻi he houalotu sākalamēnití kotoa peá u ʻalu ki he matātahí kimuʻa he Lautohi Faka-Sāpaté. Ne fuʻu loto mamahi ʻaupito ʻeku ongomātuʻá ʻi hoku ʻulungāngá. Ka ʻoku ou fakamālōʻia, he naʻá na fakaʻapaʻapaʻi ʻeku tauʻatāina ke filí lolotonga ʻena feinga ke poupouʻi au ke u moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Ka naʻe ʻikai pē haʻaku taumuʻa ke mālohi ʻi he Siasí, pea naʻe ʻikai ke u fakakaukau atu ke ngāue fakafaifekau ʻi he kahaʻú.

Hili e ako māʻolungá, naʻá ku hū ki ha ʻunivēsiti fakalotofonua pea hokohoko atu ʻeku angatuʻú. Ka ʻi he tuʻuapoó ʻi ha pō ʻe taha, ʻoku ou manatuʻi ʻeku tokoto ʻi ha sea ʻo fifili kau ki hoku kahaʻú. Ko e hā nai ha faʻahinga fefine te u mali mo ia? Kapau te u tafoki mei he ʻEikí, te u toe lava nai ʻo foki mai? Neongo e mahuʻinga ʻa e ngaahi fili ko ʻení, naʻe ʻikai ke nau fakaʻaiʻai au ke u liliu.

Hili ha kiʻi taimi nounou, naʻá ku kau atu ki ha paati ʻi he ʻapi ʻo haku kaungāmeʻa mo e kava mālohi mo ha afi ulo lahi. Hili haʻaku fakakata mo hoku ngaahi kaungāmeʻá, naʻá ku kiʻi mavahe ʻi ha taimi nounou ʻo kuikui hoku matá.

ʻI heʻeku toe ʻāʻaá, ne hā mahino kiate au hoku tūkungá. Naʻá ku mamata ki he tōʻonga fakavalevale hoku ngaahi kaungāmeʻá pea ʻikai ke u toe ongoʻi ʻoku ou kau atu ki he kulupu ko iá. Naʻá ku mavahe peá u fakakaukau ke taʻofi ʻeku konaá mo e ʻalu ki he pātí. Ne mahino mai kuo pau ke liliu hoku ngaahi kaungāmeʻá, pea naʻe ʻikai faingofua. Ka naʻá ku fakahoko ia.

Kuo tāpuekina au ʻe he ngaahi fili ko iá. Ne faifai pē peá u ngāue fakafaifekau peá u fua ha ngaahi fatongia lahi. Ka ko e meʻa mahuʻinga tahá, ko ʻeku mali mo ha fefine fakaʻofoʻofa ʻi he temipalé. Kuo iku eni ki he ngaahi tāpuaki fungani taha ʻo ʻeku moʻuí.

Naʻá ku toki lau ki muí ni kau ki he fakaului ʻa ʻAlamā mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá (vakai, Mōsaia 27) mo e founga naʻa nau aʻusia ai ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó (vakai, ʻAlamā 5:12–14), ʻa ia naʻe hoko hano konga koeʻuhi ko e ngaahi lotu faivelenga ʻa e tamai ʻa ʻAlamaá. Peá u fakakaukau leva ki heʻeku ongomātuʻá mo fakatokangaʻi, hili ha taʻu ʻe 30, ko ʻeku aʻusia he pātí, ko ha ola tonu ia ʻo ʻena ngaahi lotú.

Ko ʻeni, ʻi heʻeku hoko ko ha mātuʻa ki ha tamasiʻi ʻokú ne tōmohumú, ʻoku ou tuʻu ʻi ha tuʻunga tatau mo e tamai ʻa ʻAlamaá mo ʻeku ongomātuʻá. Ka ʻi heʻeku fakatatau kiate au e folofolá, ʻoku ou maʻu e tui mo e ʻamanaki ʻe aʻusia foki ʻe hoku fohá ha liliu ʻo e lotó.

Paaki