2019
Faifai Pea Aʻu ki he Temipalé
Sune 2019


Fakakomipiuta Pē

Faifai Pea Aʻu ki he Temipalé

Naʻe hangē ʻa e nofo ko ia ʻi he kiʻi motu ʻi he ʻOtu Kalipiané he ʻikai malava ʻa e ʻalu ki he temipalé.

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Papatosi.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, ne teʻeki ai ke u fanongo ʻi he temipalé. Hili ʻeku ʻilo ʻa e Siasí ʻi he taʻu ʻe tolu kuohilí, ne hangē ʻa e temipalé ia ko ha meʻa muna pē ʻi he fakakaukau ʻa e ongo faifekaú. ʻI he kiʻi motu siʻisiʻi ko Papatosi ne u nofo ai ʻi he ʻOtu Kalipiané, ko e fakakaukau ko ia ki he temipalé naʻe hangē ha fanangá. Ko e hā ʻoku ʻikai ke tuʻu ai ʻi Papatosí kapau naʻe fuʻu mahuʻinga.

Hili ha taʻu ʻo ʻeku kau ki he Siasí, ne faifai pea mahino ange kiate au ʻa e fatongia ʻo e ngaahi temipalé ʻi heʻetau moʻuí ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi moʻoni ʻa e Tamai Hēvaní. Ne u maʻu ʻa e holi lahi ke ʻaʻahi ki ha temipale ne ofi taha ki hoku kiʻi motú—ko e Temipale Santo Domingo Dominican Republic.

Ngaahi Fakafeʻātungiá mo e Teuteú

Ne hulu atu ʻa e fakamole ki he tikite folau ki he Lepupelika Tominikaní ʻi he kiʻi paʻanga siʻisiʻi ʻi heʻeku ʻakauni pangikeé. Ne hoko ʻa e ngaahi fakafeʻātungiá ke u toe mamaʻo ange ai mei he taumuʻa ne ngali taʻemalava ko ia ke ʻalu ki temipalé. Ka naʻá ku anga ʻaki hono lau maʻuloto ʻa e kupuʻi lea ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927–2018): “Fakakaukau maʻu pē ki he temipalé. ʻOua naʻá ke fai ha meʻa te ne taʻofi koe mei haʻo hū atu ʻi hono ngaahi matapaá ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki toputapu mo taʻengata aí” (“Ko e Temipale Māʻoniʻoní—ko ha Maama ki he Māmaní,” Liahona, Mē 2011, 93).

Ko e taha ʻo e ngaahi fiefia lahi taha ʻi he moʻuí ni ko e fiefia ko ia ʻoku ʻomi ʻe he temipalé. Ne u kiʻi lotokovi ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ou fanongo ai ki he vahevahe ʻe he kau faifekaú ʻa e fiefia mo e nonga ʻoku nau maʻu ʻi heʻenau ʻalu ki he temipalé koeʻuhí neongo ʻeku kei tauhi ʻeku ngaahi fuakavá, naʻe ʻikai ke u maʻu ha paʻanga feʻunga hangē ko kinautolú, ʻo ʻikai lava ke u lue pe fakaʻuli ki he temipale ofi taha maí. Koeʻuhí ko e mamaʻo ʻa e temipale Lepupelika Tominikaní, ne kamata ke hangē he ʻikai pē ke u maʻu ʻa e tāpuaki ʻoku fakatatali mai ai kiate aú.

ʻI he taimi ko ia ne siva kotoa ai e ʻamanakí ki he malava ʻo ʻalu ki he temipalé, naʻe hoko ʻo moʻoni ʻeku fakaʻānaua ke ʻalu ki he temipalé ʻi ha fononga ʻa e kakai lalahi taautaha ʻo e Misiona Barbados Bridgetown ki he Lepupelika Tominikaní. Ko e meʻa mahuʻingá ʻa e mateuteú. ʻOku ʻikai ko ha meʻa siʻisiʻi mo taʻemahuʻinga ʻa e ʻalu ki he temipalé, ko ia ʻi he kamataʻanga ʻo e taʻú, ne u fai ha ngaahi liliu ke fakatupulaki fakalaumālie. Ne fakamātoato ange ʻeku maʻu ʻa e sākalamēnití, ne u tokanga ange lolotonga ʻa e houalotu sākalamēnití, ne u fai ʻeku fakamoʻoní ʻi he faingamālie kotoa pē, pea ne u taʻofi ʻa hono hohaʻasi au ʻe he tekinolosiá pea līʻoa hoku taimi ki hono kumi ha ngaahi founga lahi ange ke ongoʻi lahi ange ai ʻa e Laumālié.

Ko hono fakaʻosí …

ʻOku fakapapauʻi ʻe he mateuteu fakalaumālie mo e moʻui taau kimuʻa pea hū ki he temipalé te tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kuo teuteu ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolú. Hili ha ngaahi māhina faingataʻa, ngaahi ʻahiʻahi pea aʻu ki he pekia ʻeku kui fefiné, ʻoku ʻikai ha lea ke ne fakamatalaʻi lelei ʻa e ongo naʻá ku maʻu ʻi heʻeku fuofua tuʻu ko ia ʻi he kelekele ʻo e Temipale Dominican Republic. ʻI heʻeku tuʻu ai mo e loʻimataʻiá, naʻe makehe ʻeku ongoʻi ʻa e Laumālié mei ha toe taimi ki muʻa.

Lolotonga ʻeku ngaahi ʻaʻahi tuʻo lahi ki he temipalé ʻi he fononga ko iá, te u fakaava maʻu pē ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki ha potufolofola pau. Ko ha potufolofola ia ne u faʻa lau ki heʻeku kui fefiné, neongo naʻe ʻikai ke ne kau ki he Siasí kimuʻa peá ne pekiá. Naʻe maʻu ia ʻi he 1 Nīfai 3:7, ʻa ia ʻoku pehē, “Pea naʻe hoko ʻo pehē ko au, Nīfai, naʻá ku pehē ange ki heʻeku tamaí: Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí, he ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai tuku mai ʻe he ʻEikí ha fekau ki he fānau ʻa e tangatá kae ʻikai te ne teuteu ha hala maʻanautolu ke nau lava ai ʻo fai ʻa e meʻa kuó ne fekau kiate kinautolú.”

ʻOku ou ʻilo fakapapau naʻe teuteuʻi ʻe he Tamai Hēvaní ha hala maʻaku ke u aʻu ai ki he temipalé pea naʻe fakafou ʻi Heʻene tokoni fakalangí ne u malava ai ke aʻu ki he temipalé. ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ai ha fakafepaki pe fakafeʻātungia ʻi hotau hala fonongá, ʻe tofa ʻe he Tamai Hēvaní ha hala ke tau ʻunu atu ai ki muʻa, neongo kapau ʻoku ngali fakapoʻuli hotau halá. Ko ha feituʻu toputapu moʻoni ʻa e temipalé ʻa ia te tau malava ʻo ongoʻi ai ʻa e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolu ʻi he māmaní.

Paaki