2019
O i Matou o Molimau: O Aposetolo e Toasefululua i le Aso
Iulai 2019


O i Matou o Molimau: O Aposetolo e Toasefululua i le Aso

Ua faasoa mai e Aposetolo o aso nei o latou manatu i lo latou valaauga paia.

Ata
members of the Quorum of the Twelve Apostles

Ata na pueina e Busath Photography

I tausaga e 189 talu ona faavae Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e 102 alii na valaaulia e auauna atu o ni sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. E ui lava na taitaia e le Alii le tele o suiga i le Ekalesia talu mai lena taimi, o tiutetauave autu o se Aposetolo o loo tumau pea le tutusa.

Mai i lona ofisa latalata ane i le Lotoa o le Malumalu, o Peresitene M. Russell Ballard, le Sui Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, na saunoa i le valaauga faaleagaga ua tuuina atu i Aposetolo ina ia molimau atu i le Faaola i le salafa o le kelope, i le sootaga faapitoa latou te faasoa atu i faifeautalai, ma ni vaaiga sese masani e uiga i le avea “o se aposetolo, tagatavaai, ma se talifaaaliga.” Ina ua fesiligia pe i ai nisi o sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua na te fautuaina mai e talanoa i ai e uiga i la latou valaauga paia e avea o se vaega o lenei tusiga, na vave lava ona tali mai Peresitene Ballard, “Ioe. O i latou uma lava.”

Ia Ogatasi

E tele lava luitau o feagai ma Aposetolo o aso nei. Latou te auauna atu i aulotu i le lalolagi atoa na ua tofotofoina e faigata faalemalo, aiga malepe, vevesi faifaipea o agafesootai, ma faaletonu o tulaga tautupe. E taua mo Aposetolo le malamalama i luitau ma tulaga o loo feagai ma tagata lotu.

O ni taitai o le Ekalesia, e tatau i Aposetolo ona iloa tagata ma o latou tulaga ina ia mafai ona sili atu le auaunaga ia i latou.

“E tatau ona matou iloa mea o loo aafia ai olaga o tagata,” na saunoa ai Elder Ulisses Soares. “E manaomia e Aposetolo ona i ai i se faagasologa o le aoaoina, suesueina, ma mauaina musumusuga ma faaaliga.”

E pei lava ona taua le ogatusa ma mea o loo feagai ma tagata lotu, e sili atu foi le taua mo Aposetolo ona faalogo lelei i le siufofoga taiala a le Atua ma ia ogatusa ma le finagalo o le Alii, na saunoa ai Peresitene Ballard. “O le Ekalesia lenei a le Alii, ma o la matou luitau autu o le mautinoa o loo matou ogatusa ma le ala e finagalo ai o Ia ia i matou e taitai ai Lona malo iinei i le lalolagi,” na saunoa ai Peresitene Ballard.

Molimau Faapitoa

Ao saunoa Aposetolo taitasi e uiga i lona valaauga, e vave lava ona manino mai o mataupu faaletaitaiga e le o lo latou uluai popolega lena. O lo latou tiutetauave autu lava e tutusa lava e pei ona sa i ai—o i latou e avea o ni “molimau faapitoa o le suafa o Keriso i le lalolagi atoa” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:23).

O le faatonuga mulimuli a le Faaola i Ana Aposetolo (tagai Mataio 28:19–20) o le o atu ia “e aoao atu, e molimau atu, e papatiso, ma ia fausia ma faamalosia Lana Ekalesia,” na saunoa ai Peresitene Ballard.

E lei suia lava le valaauga o Aposetolo i le aso. “O le muamua lava ma le sili ona taua, i taimi uma, o i matou o molimau o le moni o le soifua o le Alii o Iesu Keriso,” na saunoa ai Elder David A. Bednar. “E le o matou o ni faatonu; o i matou o auauna o le talalelei a Iesu Keriso.”

Ua poloaiina Aposetolo “ia avea ma molimau femalagaai” e o atu “i le lalolagi uma,” na saunoa ai Elder Jeffrey R. Holland. “Matou te mananao e oo lava i le iunite e sili ona mamao o lenei Ekalesia, i faafanua, ia lagonaina o loo i ai se sootaga vavalalata lava i le va o i latou ma le perofeta a le Alii,” na ia saunoa ai. “E masani lava ona faapea, ‘O le Ekalesia ua faia se tamai lalolagi lava ia.’ I le tulaga o fesootaiga faa Aposetolo, matou te faamoemoe o le a faapea lava ona i ai.”

Ata
Christ appearing to His Apostles

Ia Outou o Atu e Fai Nuu Uma Lava ma Soo, saunia e Harry Anderson

Oo Atu i Siteki Uma

Na faamatala e Elder Quentin L. Cook faapea i le vaitau o le fa-tausaga, o siteki ma uarota uma lava, itu ma le paranesi, i le Ekalesia e i ai se sui o le Toasefululua e oo atu i ai ma feiloai ma ona taitai—ma aoaoina i latou i faamuamua faaperofeta.

“O konafesi faaletaitai ua faatagaina i matou e faataunuu lo matou tiute faaleaoaoga faavae o le ‘[fausiaina] o le ekalesia ma le [pulea] o mataupu uma o lea lava ekalesia i atunuu uma’ [Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:34] i lalo o le taitaiga a le Au Peresitene Sili,” na ia saunoa ai.

O se tuufaatasiga, o aafiaga taua, ma mamana a sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ua fesoasoani e taialaina nei taitai o le lotoifale ao latou faia filifiliga taua ia uunaia ai ma lagolago tagata e ala i o latou luitau, na saunoa ai Elder Bednar.

“Ao matou o atu i nofoaga eseese, matou te lagonaina le agalelei o tagata,” na saunoa ai Elder Gerrit W. Gong. “Matou te faalogo i aafiaga ma matou aoao ni mea na e fesoasoani ia i matou e malamalama ai ao matou fefautuaai faatasi o se korama e uiga i mea o loo tutupu i vaega eseese o le lalolagi ma i vaega eseese i totonu o le Ekalesia.”

O le malaga i konafesi faaletaitai “e tuuina mai ia i matou le avanoa e feoeoeai ai ma tagata ofoofogia, ma matagofie,” na saunoa ai Elder Cook. “Matou te o i o latou fale, ma matou te maua ai se avanoa e auauna atu ai ia i latou. … O le auaunaga i le Au Paia lena e sili ona mamana e pai mai i o matou loto. Matou te faia i le taitaiga a le Agaga Paia ma le Faaola faatasi ai ma le malamalama e aoaoina e ala i aafiaga, o nisi e paia tele e le mafai ona faasoa atu,” na ia saunoa ai.

Auaunaga i Tagata Taitoatasi

I le mavae ai o le 43 tausaga o se Pulega Aoao ma ua i ai nei i lona fasefulu tausaga o le auaunaga i le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o tiutetauave a Peresitene Ballard ua oo atu ai o ia i le tele o atunuu o le lalolagi, ma mafai ai ona ia auauna atu faafesagai ma tagata ma faifeautalai e le mafaitaulia. E faitau miliona ua mafai ona faalogologo i ana lauga o konafesi aoao ma faigalotu. Ae ui e i ai sona tiutetauave faavaomalo, e faatagaina o ia e le Agaga Paia ia fesootai atu ma faamanuia tagata taitoatasi. O lenei ala faigata o le ala a le Faaola, na ia saunoa ai. “O nisi taimi ou te maua se tusi mai se tasi ua faapea mai, ‘Sa ou i ai i se fonotaga, ma na e fai mai se mea na suia ai lou olaga.’ O le mana lena o le Agaga Paia. E popole le Alii i Lana Ekalesia e oo lava i tulaga laiti.”

O se “numera e le mafaitaulia o aafiaga matagofie, ma faatauvaa faatasi ma tagata o le Ekalesia i le lalolagi atoa” ua faamatalaina le auaunaga faaaposetolo, na saunoa ai Elder Bednar. “E auina atu e le Alii se sui o le Korama a le Toasefululua i nofoaga faapitoa i taimi faapitoa lea tatou te feiloai ai ma le Au Paia o Aso e Gata Ai faatuatua ma isi e masani ona tauivi pe o loo manaomia le faamafanafana ma le faamautinoaga. E fuafuaina e le Atua na feoeoeaiga,” na saunoa ai Elder Bednar.

Na saunoa mai Elder Ronald A. Rasband faapea ina ua mavae lona valaaulia i le au aposetolo, na ia iloaina na te manaomia e faaopoopo se isi taimi i gaoioiga uma lava i lona olaga ina ia mafai ai ona ia feiloai i tagata o le Ekalesia ma isi. “E le faatatau ia te au,” na ia saunoa ai. “E faatatau i le faaaloalo ma le mamalu o loo i ai i tagata o lenei Ekalesia mo le tofi aposetolo.”

Na saunoa mai Elder Rasband faapea i le taimi o lona faauuga i le tofi aposetolo, na faatonuina o ia, “’Ua matou tuua oe i se tofiga ia avea ma se molimau faapitoa o le suafa o Keriso i le lalolagi atoa … i taimi uma ma i tulaga uma lava.’ O na upu na aofia i lou faauuga: ‘i taimi uma ma tulaga uma.’”

Ata
President Ballard, Elder Holland, Elder Uchtdorf, Elder Bednar

Peresitene Ballard i Sepania

Elder Holland I Egelani

Elder Uchtdorf i Rusia

Elder Bednar i Peru

Atapue na saunia e Juan Antonio Rodriguez (Sepania), Simon Jones (Egelani), Luis Antonio Arroyo Abando (Peru), Christen Albo (Atenitina), Dalene Griffin (Mekisiko), Alexandre Borges (Pasila)

O Se Sootaga Taua

O Aposetolo ma faifeautalai e silia ma le 70,000 o le Ekalesia e faasoaina se sootaga paia, ma e fesootai lava.

O le upu aposetolo e sau mai le upu Eleni o lona uiga “ia auina atu,” na faamatalaina e Elder Dale G. Renlund. Mafaufau i le tofi taua a le Faaola i Ana Aposetolo anamua; “O atu ia outou i le lalolagi uma, ina talai atu ai le talalelei i tagata uma lava. O le faatuatua ma papatisoina e faaolaina ia” (Mareko 16:15–16).

I le mulimuli ai i lena poloaiga, ua “galulue ma le amiotonu” le Toasefululua i le galuega faafaifeautalai ma auina atu le savali o le talalelei, le saunoaga a Peresitene Ballard.

E pei o Paulo anamua, o Aposetolo o aso nei e faasafua atu ma le agaga tatalo o latou tiute ia faasoa atu ai le talalelei i isi. Ma, i se uiga faaaposetolo, ua auina atu ai faifeautalai i le salafa o le kelope e aoao atu le talalelei a Keriso. “O le Toasefululua lea, o loo faaaogaina ki o loo latou umia, e tofia i latou i misiona,” le saunoaga a Elder Bednar. “Ma ona matou auina atu ai lea o i latou.”

O loo tumau pea le Alii o le faatonu taiala o le galuega faafaifeautalai. Na te faatagaina Ana Aposetolo soifua, ua tofia i taimi eseese e auauna atu i le Aufono Faamaopoopo a Faifeautalai, e tau atu Ona faamoemoega i faifeautalai faamisiona o loo galulue i le galuega. O na tiutetauave faaletaitai e oo i tua atu na o le “faatautaia o le faalapotopotoga,” na saunoa ai Elder Bednar. O Aposetolo o loo umia ki o le perisitua mo le faapotopotoina o Isaraelu. “Ua matou saunia taitaiga faaleagaga ma le taitaiga ina ia faia ai le galuega i le ala e finagalo ai le Alii,” na ia saunoa ai.

E taitaia e Elder Dieter F. Uchtdorf le Aufono Faamaopoopo a Faifeautalai a le Ekalesia. O loo saofai i luga o lana kesi se tamai faatagata apamemea o se soa faifeautalai e faaalia ai ao viliina atu ma le malosi ni uila, atonu o loo topetope atu i le lesona na fuafuaina. Soo se taimi lava na te suesueina ai lena faatagata apamemea, na te manatua lava le sootaga e le mamotusia i le va o Aposetolo ma faifeautalai. “O faifeautalai uma lava e 70,000 o loo faia se auaunaga paia ma ua valaauina e le Alii i se tusi mai le perofeta a le Atua ia fai ma sui o le Faaola. O i latou o le aao faaloaloa o le Toasefululua.”

“Soo se taimi lava matou te maua ai se avanoa, matou te feiloai ai ma i latou,” na saunoa ai Peresitene Ballard. “Matou te tuu atu ia i latou e fai mai ni fesili. Matou te taumafai e fesoasoani ia i latou e saili, aoao atu, papatiso, ma faamalosia fanau uma a lo tatou Tama Faalelagi.”

O le galulue faatasi, o vaega uma e lua e auina atu e faasoa atu le tala fiafia o le talalelei i le lalolagi atoa. “Matou te vaai i faifeautalai faamisiona o a matou soa,” na saunoa ai Elder D. Todd Christofferson.

Manatu Sese

Ao manatu nisi tagata le lolotu faapea e taitaia le Ekalesia e pei o se faalapotopotoga, le tofi aposetolo “e le pei o se pule pisinisi; e matuai ese lava,” na saunoa ai Elder Gary E. Stevenson. “O le matafaioi a se Aposetolo a le Alii o Iesu Keriso o se auaunaga moni lava, se matafaioi faafaifeau.” O le matafaioi o le avea o se molimau a Iesu Keriso i le lalolagi “e aoaoina ma faamatalaina i matou.”

Na saunoa mai Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e leai ni faigavaega, faatosina, po o le fia pule. E i ai “le eseesega i manatu,” ae “leai ni manatu faapito.”

Ua tuuina e le Alii le tele o tagata faatasi mai ituaiga o galuega ma tulaga eseese, na saunoa ai Elder Andersen. Ae “e tutusa uma i latou i la latou molimau i le Faaola ma i lo latou lotomaualalo. Latou te le saili tulaga; latou te le taumafai ia avea ma tagata e sili ona poto i totonu o le potu. E mafai e le Alii ona galue i lena mea. Ou te lei vaai lava i se tasi [i le Toasefululua] o faaalia le ita, ma ou te lei vaai lava o faaleaga e se tasi se isi. ”

O le lotomaualalo e faamatalaina le tofi aposetolo, na saunoa ai Elder Uchtdorf. O a latou valaauga e iloa gofie ai i latou e toeitiiti lava i soo se mea latou te malaga i ai, “ae tatou te iloa e le faatatau ia i matou—e faatatau ia te Ia. Ua tatou suitulaga ia te Ia. … E faatatau i Lona silisiliese.”

Ata
Elder Cook, Elder Christofferson, Elder Andersen, Elder Rasband

Elder Cook i Atenitina

Elder Christofferson i Mekisiko

Elder Andersen i Pasila

Elder Rasband i Initia

Ua Valaauina i Tatou Uma e Auauna Atu

Ina ua mavae le maliu ma le Toetu o le Faaola, na Ia aoaoina Ona soo mo le 40 aso ona afio ae ai lea i le lagi. Na tuua faatasi ma se avanoa i le Korama a le Toasefululua—ona o le faalataina ma le maliu o Iuta le Sekara—na potopoto faatasi sui o le korama ma tatalo i le Alii.

E toalua alii, o Matatia ma Pasapa, na faailoa mai, ma na tatalo Aposetolo ia faaali mai e le Alii “po o ai so laua nei ua e filifilia, … ona faasaga ai lea o le vili ia Matatia; ua faitauina o ia faatasi ma le au aposetolo e toatinoagafulu ma le toatasi” (tagai Galuega 1:23–26).

O lena taimi ma le taimi nei, “o le valaaulia o se Aposetolo e le o se faataunuuina o se faamoemoe pe o se mea ua ausia,” na faamatalaina e Elder Renlund. “E le o se valaauga e galue i ai. O Matatia, i le Galuega mataupu 1, na filifilia e le Atua nai lo Pasapa. E lei tauina mai e le Atua pe aisea. Ae o le mea ia tatou iloaina e faapea o le molimau a Pasapa e faamamalu ai le Faaola ma Lona Toetu na tutusa lelei ma le molimau a Matatia. ”

Na filifilia e le Atua, na ia faamatalaina. “Afai e faataunuu e Pasapa soo se valaauga na ia te ia, o lona taui e leai se eseesega mai lena o le a maua e Matatia, pe afai na te faalauteleina lona valaauga.”

E pei lava ona tutusa le molimau a Pasapa ma le molimau a Matatia, o tagata uma o le Ekalesia e agavaa ma e mafai ona “atiae se sootaga faaaposetolo ma le Alii,” na saunoa ai Peresitene Ballard.

O le auaunaga i le Alii ma le Ekalesia “o se avanoa ma o se faamanuiaga. O se faamamaluga,” “E faaali mai e le Alii Lona alofa mo i tatou, ma e mafai ona tatou faaalia lo tatou alofa i le Alii e ala i le faia o soo se mea e finagalo o Ia tatou te faia.”

O Se Aafiaga Paia

O se vaega o se fautua maualuga femalagaai o se aafiaga paia, na saunoa ai Elder Andersen. “Pe a tatou tuu atu se molimau, o lena molimau e oo i le loto o tagata, o se vaega, ona o lo tatou faauuga.”

Na saunoa mai Elder Christofferson faapea i lona uluai taimi i le auaunaga faaaposetolo, na ia lagonaina le lofituina e ala i faamoemoega faivavale. Ae ina ua ia maua se savali faatauvaa mai le Alii: “Faagalo oe lava ma mea e ono manatu ai tagata ia te oe, pe latou te fiafia pe le fiafia pe soo se mea lava. Tau lava o le taulai atu i mea Ou te finagalo e tuuina atu ia i latou e ala atu ia te oe. Taulai i mea Ou te finagalo ia i latou e faalogo i ai e ala atu ia oe.”

I ni nai tausaga ua mavae, na asiasi ai Elder Christofferson i Merida, Venesuela, lea na i ai se tamaitiiti, masalo e 7 tausaga, na iloa mai o ia i se faamalama ma amata ona ee mai, “El Apostol, el Apostol!” (“Le Aposetolo, le Aposetolo!”).

“O se mea faatauvaa lava lena, ae ua faaalia ai ia te au le loloto o le taliaina e oo lava i tamaiti o le valaauga,” na ia saunoa ai. “E le faatatau i le tagata e umia le valaauga. Na aoaoina e lena tamaitiiti lena tulaga o le taliaina mo le valaauga ma le mea o loo ia sui tulaga ai.”

Ata
Elder Stevenson; Elder Renlund; Elder Gong; Elder Soares

Elder Rasband i Initia; Elder Stevenson i Hong Kong; Elder Renlund i Pasila; Elder Gong i Shanghai, Saina; Elder Soares i le Iunivesite o Polika Iaga

Atapue na saunia e Wendy Gibbs Keeler (Initia), Clebher Tex (Pasila), Monica Georgina Alvarado Zarate (Shanghai), Janae Bingham (BYU)

Lolomi