2019
Tepi Koli—Lenisita, ʻAilani
Sepitema 2019


Ngaahi Fakatātā ʻo e Tuí

Tepi Koli

Lenisita, ʻAilani

ʻĪmisi
Debbie Cole

Naʻe fakamālohiʻi fakasekisuale ʻa Tepi ʻi he 1989, ʻi hono taʻu 19. ʻI he fakapapauʻi ʻe Tepi he ʻikai uesia ʻene moʻuí he meʻa naʻe hokó, kuó ne (hā ʻi he taá mo ʻene tama fefiné) falala ki heʻene tuí ʻi heʻene ngāue fie tokoni ʻi hono tokoniʻi e niʻihi kehe ne fakamālohiʻi fakasekisualé pea mo kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī ke poupou ki he laó ke tokoni ke maluʻi e niʻihi kehé mei he kau fakamālohi fakasekisualé.

Lesilī Nilisoni, tokotaha faitaá

Ko e ʻaho hili e fakamālohí, ne ʻeke mai ʻe ha niʻihi ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá pe te u fiemaʻu ha kava mālohi ke tokoni ke u ikunaʻi e tūkungá. Ne laka siʻi hake pē he taʻu ʻe tahá ʻeku kau mai ki he Siasí pea ne u māmālohi pē ʻi he taimi ko iá. Ka naʻá ku ʻiloʻi ʻi hoku lotó, ko e hā pē ha faʻahinga lahi ʻo e kava mālohí te u inú, te u fakafalala ki ai.

Ne haʻu e fakakaukau leleí hili ha ngaahi ʻaho siʻi, naʻá ku fakapapauʻi ko e fakamālohi ko ʻení ko ha momeniti pē ia ʻo ʻeku moʻuí, ka he ʻikai ke ne uesia ʻeku moʻuí. Naʻá ku ʻalu ki he hopo he fakamaauʻangá. ʻOku ou manatuʻi kimuʻa pē pea hilifaki e tauteá, naʻe talamai ʻe he kakaí ko e tangata naʻá ne fakamālohiʻi aú ko ha tangata lelei ia mei ha fāmili ne fakaʻapaʻapaʻi, pea ne ʻikai fenāpasi e fakamālohi ko ʻení mo hono ʻulungāngá. Naʻa nau pehē naʻá ne fai ha fehalaaki tupu mei he inu kava mālohí, pea naʻá ne fakatomala moʻoni ʻo ʻikai ke ne mei lava ke moʻui mo e meʻa naʻá ne fakahokó. Ne nau fakalotoʻi au ke u kole ki he fakamāú ke angaʻofa kiate ia.

ʻI he ʻaho ne hilifaki ai e tauteá, naʻá ku fakamatala ki hoku mamahí pea fakahā ki he fakamāú naʻe fai ʻe he tangatá ha fehalaaki lolotonga ʻene huʻakavaʻiá pea ʻoku ou tui ʻoku totonu ke ne maʻu ha tokoni fakaʻatamai kae ʻikai ko ha taʻu ngāue pōpula. Naʻe fakamālō mai ʻa e fakamāú pea koeʻuhí ko ʻeku fakamatalá, naʻá ne tautea ʻa e tangatá ke ngāue pōpula taʻu pē ʻe ono. Hili e meʻá ni, ne u feinga ke hoko atu ‘eku moʻuí. Naʻá ku mali pea maʻu mo ha fānau.

ʻI ha taimi ʻi he 1997 pe 1998, ne u maʻu ai ha fetuʻutaki telefoni ʻo fakahā mai naʻe toe hā ʻa e tangatá ʻi he ongoongó. Naʻe ʻosi tukuange ia mei pilīsone pea naʻá ne fakamālohiʻi mo ha kakai fefine kehe ʻe toko tolu. Naʻe toe fakamanatu mai ʻe he ongoongó ni ʻa e meʻa kotoa pē. Naʻá ku ongoʻi haʻisia ki ai koeʻuhí naʻá ku taukapoʻi ia.

Naʻe fakatupu ʻe he halaia ne u ongoʻí ke u faingataʻaʻia ai ʻi he loto-mafasiá. Naʻá ku mālohi ʻi he Siasí ʻi he taimi ko iá, ka naʻe kei faingataʻa pē. Naʻe puputuʻu ʻeku fakakaukaú ʻo ʻikai ai ke u faʻa fanongo ki he kihiʻi leʻo siʻí. Naʻe tokoniʻi au ʻe he ngaahi tāpuaki lakanga fakataulaʻeikí koeʻuhí naʻe malava ke mahino lelei ange kiate au ʻa e meʻa ne finangalo ʻeku Tamai Hēvaní ke u ʻiloʻi ʻi he taimi ko iá. ʻOku ou ʻilo naʻá ku malava ke foua e meʻá ni koeʻuhí naʻá ku maʻu ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻeku moʻuí.

Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, ʻi he taimi ne taonakita ai haku kaungāmeʻa lelei, naʻá ku fakakaukau ai ke fai ha feinga paʻanga maʻa ha kulupu mamahi koeʻuhí ko e taonakitá. ʻI ha ʻaho ʻe taha ne u maʻu ai ha fetuʻutaki telefoni mei ha taha ʻi he kau kouʻotineita ʻo e kulupú. Naʻá ne pehē naʻe ʻi ai ha faingamālie ngāue tokoni ʻe taha pea ko hoku hingoá pē naʻe fakakaukau ki aí.

Naʻá ne kole mai pe te u fie ngāue tokoni ko ha tokotaha ngāue poupou ki ha senitā ki he faingataʻa ʻo e tohotoho fakamālohí. ‘I heʻeku hoko ko e tokotaha ngāue poupoú, te u fetaulaki mo kinautolu ʻoku mamahí, talanoa mo kinautolu fekauʻaki mo e meʻa ʻe hokó, mo talaange ʻa e mahuʻinga ʻo e faleʻí. Te u hoko foki ko ha poupou kiate kinautolu mo honau fāmilí. Naʻá ku talaange ki he fefiné naʻá ku ongoʻi ko e ʻuhinga naʻá ne fakakaukau ai ki hoku hingoá koeʻuhí ko e meʻa naʻá ku fouá. Naʻe fakataukeiʻi au peá u ngāue ko ha tokotaha tokoni ʻi ha ngaahi taʻu lahi.

Naʻe hoko ʻeni ko ha aʻusia lelei moʻoni kiate au. ʻI he taimi kotoa pē ʻe ui ai au ki he senitā ʻo e faingataʻá, naʻá ku fai maʻu pē ha lotu. Te u pehē, “Tamai Hēvani, ʻokú Ke ʻafioʻi e tokotahá ni, ʻokú Ke ʻafioʻi e meʻa kuó ne fouá, pea ʻokú Ke ʻafioʻi e meʻa ʻoku fie maʻu ke ne fanongo ki aí. Kātaki ʻo tuku ke u hoko ko ha meʻangāue ʻi Ho toʻukupú ke tokoniʻi kinautolu ke nau fanongo ki he meʻa ʻoku nau fie fanongo ki aí.”

ʻI heʻeku tokoniʻi ʻa kinautolu naʻe uesiá ʻi heʻenau fakaakeaké, te nau lava ʻo fakahoko ha fili. Te u talaange, “Te ke nofo ai pē ko ha tokotaha naʻe uesia pe te ke hoko ko ha tokotaha naʻe hao moʻui? ʻE ʻi ai ha ngaahi ʻaho te ke ongoʻi ai ʻoku mole e mālohi ko iá meiate koe, ka te ke toe lava ʻo maʻu e mālohí mo e pulé ʻaki haʻo fakafisi ke tuku hoʻo manatu fekauʻaki mo e meʻa ne hokó ke ne uesia koe. Ko e founga ia ʻokú ke hoko ai ko ha tokotaha ne hao moʻuí.”

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai mateuteu ʻa kinautolu ne uesiá ke ʻalu ki he vaʻa faleʻí ʻo fuʻu fuoloa, ka te u poupouʻi maʻu pē kinautolu mo talaange ʻoku fuʻu mahuʻinga ke nau ʻalu ʻi heʻenau mateuteú. Naʻá ku feinga maʻu pē ke fakapapauʻi ko e tokotaha ko ia naʻe haʻu naʻe uesiá, ʻokú ne hū ki tuʻa ko ha tokotaha naʻe hao moʻui. ʻI heʻeku foki ki ʻapí, naʻá ku fakamālō maʻu pē ki he Tamai Hēvaní ʻi hono fakaʻatā ke u fai ha tokoni ki he niʻihi kehé. Naʻá ku maʻu heni ʻa e mālohi ke u laka ki muʻa ʻi heʻeku moʻuí.

Hili ha vahaʻataimi, naʻá ku fanongo kuo toe tukuange mei pilīsone e tangata naʻá ne fakamālohiʻi aú pea naʻá ne toe fakamālohiʻi ha fefine ʻe taha. Naʻá ku fakakaukau, “ʻOku ʻikai fie maʻu ke kei hokohoko atu pē ʻeni.” Naʻá ku fakakaukau ke u feinga ke liliu e laó ke mamafa ange e tautea ki he kau fakamālohi fakasekisuale ʻoku nau toutou fakahokó. Naʻá ku fai ha fokotuʻu ke fakahoko ʻe he minisitā ʻo ʻAilani ki he fakamaau totonú. Naʻe ʻikai tali ʻe he kau ngāue mei he ʻōfisi ʻa e minisitaá ʻeku fokotuʻú. Ne nau pehē naʻe feʻunga pe ʻa e ngaahi lao ʻi he taimi ko iá.

Naʻá ku fakakaukau ke kamata ha kemipeini ʻi he mītiá ke maʻu ha poupou ki heʻeku fokotuʻú. ʻOku ou houngaʻia ʻi he taʻu ʻe 30 kuohilí ʻo ʻeku kau ki he Siasí koeʻuhí kuó u fai ha ngaahi lea mo ha ngaahi lēsoni lahi, ʻa ia naʻá ku maʻu ai e taukei ke lea ki he kakaí mo e loto-falala ke fai ha ngaahi ʻīmeili, fetuʻutaki telefoni, mo tukituki ʻi ha ngaahi matapā ki he kemipeiní. Naʻá ku ngāue mo e kau faiongoongó ʻi he televīsoné, letioó, mo e nusipepá. Naʻa nau lelei ʻaupito. Ne nau vahevahe e talanoá pea fakahoko lelei ia. Ne nau tauhi pau ki he talanoá pea ki he kemipeiní, pea naʻe tohoakiʻi heni e tokanga ʻa e kakaí ki he palopalemá.

Naʻá ku ngāue foki mo ha tokotaha fakapolitikale fakalotofonua ʻa ia naʻá ne tokoniʻi au ke u faʻu ha fokotuʻu ʻe taha ʻa ia naʻe lava ʻo maʻu ai ha poupou feʻunga. Hili ha ngāue lahi, ne faifai pea fakapaasi ʻa e fokotuʻú ʻi he ʻaho 16 ʻo Sānuali 2019.

Lolotonga ʻeku kemipeini ki he lao foʻou ko ʻení, naʻá ku ongosia fakaeloto ʻi ha ngaahi taimi. Naʻe pau ke u toutou vahevahe ʻeku talanoá ʻi ha ngaahi taimi lahi pea feinga ke toʻa lolotonga e ngaahi ʻinitaviu ʻi he TV, letioó, mo e nusipepá. Ne u ongoʻi lōmekina ai, pea lava ke u ongoʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi e mafatukituki ʻo e ngaahi meʻá kotoa. Naʻá ku lava ʻo ongoʻi ha faʻahinga fakapoʻuli naʻá ne ʻākilotoa au pea naʻá ku maʻu ha ngaahi fakakaukau fakapoʻuli. Naʻá ku ongoʻi he ʻikai ke u lava ʻo fakahoko ha faikehekehe pea naʻá ku faʻa fehuʻi loto he taimi ʻe niʻihi pe ko e hā koā ʻoku ou kei feinga aí. ʻI he ngaahi taimi ko iá, naʻe tokoniʻi lahi au ʻe he lotú, lau folofolá, mo e ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé. ʻOku ou maʻu ha fakamoʻoni mālohi ʻoku moʻoni ʻa e lotú. Ka naʻe taʻeʻoua e lotú, kuo fuoloa haʻaku uesia fakaʻatamai. Naʻá ku ʻalu foki ki heʻeku palesiteni fakakoló ke maʻu ha ngaahi tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki. ʻOku ou houngaʻia he Tamai Hēvaní ʻi hono tataki au ki he kakai totonu ke nau tokoniʻi aú.

Naʻá ku maʻu ha fakafiemālie lahi ʻi heʻeku ʻalu ki he temipalé pea hoko ko ha tokotaha ngāue ouaú. ʻOku tokoni ʻeni ke u ongoʻi e ʻofa ʻoku maʻu ʻe hotau Fakamoʻuí ki Hono Kāingalotú ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí. Kuó u ako foki ʻi he taʻu ʻe valu kuohilí, ʻi he taimi ʻokú ke maʻu ai ha ueʻi, ʻoua te ke toe momou ke ngāue ki ai. Ko w potufolofola kuó ne tokoniʻi lahi taha au ʻi he moʻuí ko e 1 Nīfai 3:7: “Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí …” Kuo tāpuekina moʻoni ʻeku moʻuí ʻi he talangofua ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

ʻE feinga ʻa e filí ke fakalotoʻi kitautolu ʻoku ʻikai ke tau lelei pe poto feʻunga, ka ʻi he tokoni ʻa ʻetau Tamai Hēvani ʻofá mo hotau Fakamoʻuí, ʻoku tau lelei, pea ʻoku tau poto feʻunga. ʻOku ou ʻiloʻi ko e hā pē ha meʻa te u fehangahangai mo ia, he ʻikai ke Na tuku ke u ikunaʻi tokotaha ia.

ʻOku fuʻu faingataʻa ke feinga ke fakamatalaʻi pe ʻoku fēfē e aʻusia ʻo e fakamamahi fakasekisualé ki ha taha kuo teʻeki ke ne foua e faingataʻa ko iá. Te ke manatua maʻu pē e ngaahi aʻusia pehení—he ʻikai teitei mole ia. ʻE ʻi ai ha ngaahi ʻaho ʻe fakalanga manatu ai ha meʻa pea te ke ongoʻi ʻoku mole meiate koe ho mālohí, loto-falalá, mo hoʻo malú.

‘I he ngaahi taimi ko iá, ko e meʻa pē ʻoku ou lava ʻo faí ko ʻeku tūʻulutui pea fakataufolofola ki heʻeku Tamai Hēvaní. ʻOku ou ʻiloʻi taʻetoe veiveiua ʻokú Ne ongoʻi mo tali mai ʻeku ngaahi lotú. ʻOku ʻi ai hoku tukufakaholo fakalangi, pea ʻokú ne ʻomi ʻa e mālohi ke u kei hokohoko atu ai ʻi he taimi ʻoku faingataʻa ai e moʻuí.

ʻOku ou ʻiloʻi foki ʻoku ʻofa hoku Fakamoʻuí ʻiate au mo ʻomi ha ʻamanaki lelei mo ha taumuʻa. ʻOku ou fakaʻofoʻofaʻia ʻi he meʻa kuo lea ʻaki ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “He ʻikai malava ke taʻeaʻu atu kiate koe e maama taʻengata ko ia ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí” (“Ko e Kau Ngāue ʻi he Ngoue Vainé,” Liahona, Mē 2012, 33). ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí neongo pe ko e fē feituʻu ʻoku tau ʻi aí mo e meʻa ʻoku tau fouá. ʻOku ou hanga kiate Ia ki ha sīpinga ʻo e meʻa ke fai ʻi he ngaahi taimi faingataʻá.

Ko ha ngāue lahi ia ʻoku fie maʻu ka te fakalakalaka hili ha meʻa fakamamahi, ka ʻoku malava ia koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi. ʻOku ou houngaʻia ʻiate Ia mo ʻEne ongoongoleleí. Kuo tāpuekina ʻeku moʻuí ʻi ha ngaahi founga lahi ʻaupito.

ʻĪmisi
Debbie with her daughter

Ko Tepi mo ʻene tama fefine ko ʻAsaliá. Kuo maʻu ʻe Tepi ha mālohi ʻi he lotú. Kuó ne ongoʻi e poupou ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi hono ngaahi faingataʻaʻiá mo e feinga ke fakaleleiʻi e ngaahi lao ʻi ʻAilaní.

ʻĪmisi
Debbie with daughter in their kitchen

Kuo faitāpuekina ʻe he ongoongoleleí e moʻui ʻa Tepí ʻi ha ngaahi founga lahi. ʻOkú ne houngaʻia he faingamālie ʻokú ne maʻu ke vahevahe ai ʻene fakamoʻoní mo hono fāmilí. ʻOku pehē ʻe Tepi, “ʻE lava ʻa e Fakamoʻuí ʻo tokoniʻi kitautolu neongo pe ko e fē feituʻu ʻoku tau ʻi aí mo e meʻa ʻoku tau fouá.”

ʻĪmisi
Debbie with daughter on the couch

Kuo maʻu ʻe Tepi ʻa e mālohi ke hoko ai ko ha poupou lahi ki hono fāmilí, kau mēmipa ʻo e Kolo Mulingá, mo ha kakai tokolahi ʻi hono koló ʻo fakafou ʻi hono vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní pea mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí,.

Paaki