2019
Loto Vilitakí: Teunga Tau Fakalaumālie maʻá e Toʻu Tupu ʻo e ʻAho Ní
Sepitema 2019


Loto Vilitakí: Teunga Tau Fakalaumālie maʻá e Toʻu Tupu ʻo e ʻAho Ní

‘Oku malava ke tupulaki ʻa ʻetau fānaú ʻi heʻenau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ‘o e ʻaho ní. Ko hotau fatongia ia ko e mātuʻá, ke tau tokoni ke teuteuʻi kinautolu ke fetaulaki mo e ngaahi faingataʻá ʻo ʻikai ha manavahē.

ʻĪmisi
young man running hurdles

Laʻitā mei he Getty Images

ʻOku pehē ʻe he talanoá, lolotonga hono puleʻi fakakolonia ʻe Pilitānia ʻa Initiá, ne fuʻu tōtuʻa e lahi ʻo e ngata huhu kona ko ia ko e kopulā (cobras)naʻe nofo ʻi loto pea ʻi he takatakai ʻo Telihií. Ke tokoni ke fakaleleiʻi e palopalemá, naʻe kamata totongi ‘e he kau maʻu mafai fakalotofonuá ha meʻaʻofa ki ha fanga kopulaá kuo tamateʻi. Naʻe ola kovi e fakaleleí ni ʻi he kamata e kau pisinisi fakalotofonuá ke fakaili e fanga ngatá ni ke maʻu ha paʻanga. ‘I he tuku ʻa e totongi paʻangá ni, naʻe tukuange ʻe he kau fakailí e fanga ngatá ni ke nau ʻalu, ʻo toe fakalahi e palopalemá.

ʻOku ui ʻa e nunuʻa taʻeʻamanekina ʻo e faʻahinga tōʻonga ko ʻení ko e “nunuʻa ʻo e ngata huhu koná”, ʻa ia ʻokú ne fakatupu ʻi he taimi ʻe niʻihi ha fakatāmaki ʻoku lahi ange ʻi he ngaahi lelei naʻe ʻamanaki atu ki aí.1

Ko e Nunuʻa ‘o e Ngata Huhu Koná ʻi he Toʻu Tangata Kei Tupu Haké

Lolotonga ʻeku ʻaʻahi ki he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahoó ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 2017, naʻe talamai kiate au ʻe Henry J. Eyring, ko e Palesiteni foʻou ʻo e ʻapiakó, ʻa ʻene hohaʻa ʻaupito ki he tuʻunga māʻolunga ʻo e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku nau nofo mei he akó ʻi heʻenau taʻu ʻuluaki ʻi he ʻunivēsití. ʻOku mavahe ʻa e fānau akó mei he ʻunivēsití ʻi ha ngaahi ʻuhinga kehekehe pē, ka ko e masiva ʻi he loto vilitakí ko e taha ia ʻo e ʻuhinga lahi ʻoku foua ai ʻe he ngaahi ʻunivēsiti ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻa e faingataʻa tatau.2

Ko e loto vilitakí “ko ha malava ia ke fakaakeake pe liliu ngofua ki he tuʻutāmakí pe ko e liliu.”3 ʻI hono ‘iloʻi ko ia ʻe he Kau Tau Maluʻi Fonua ʻAmeliká ʻa e vaivai ʻo e loto vilitakí ʻi he kau hū foʻoú, ne nau kamata foaki leva ha Polokalama Ako Fakataukei ki he Loto Vilitakí ke maluʻi ʻaki ʻa e kau sōtiá mei he loto mafasiá, lahi ʻo e ngāué, mo e ngaahi faingataʻa ‘o e ngāue fakakautaú.4

ʻOku tau fehangahangai mo e hohaʻa tatau ʻi he Siasí ʻi he māʻolunga ko ia ʻo e pēseti ʻo e kau faifekau taimi kakato kuo nau foki vave ki ʻapi mei heʻenau ngāue fakafaifekaú ʻo laka ange ʻi ha toe toʻu tangata ange kimuʻa. ʻOku fehangahangai ha kau faifekau ʻe niʻihi mo e ngaahi faingataʻa fakamoʻui lelei lahi ʻa ia kuo pau ai ke tukuange vave kinautolu kimuʻa, ka ko e niʻihi ia mahalo pē ne teʻeki ai ke fakatupu ha mālohi feʻunga ia ʻo e loto vilitakí.

Ne fakatokangaʻi ʻe Lyle J. Burrup, ko ha tokotaha fai faleʻi ki he moʻui lelei fakaʻatamai ʻi he Potungāue Ngāue Fakafaifekau ʻo e Siasí, ko e tupuʻanga angamaheni ʻo e palopalema fakaelotó ʻoku fehangahangai mo e kau faifekaú ko e vaivai ʻo e loto vilitakí. Naʻá ne pehē, “ʻI ha ngaahi meʻa lahi, kuo teʻeki pē ke ʻiloʻi ia ʻe he faifekaú ʻa e founga ke tali lelei ai e ngaahi faingataʻá.”5

ʻOku ʻikai ke fakatupu ʻe he ngaahi ʻunivēsití, ngāue fakakau taú, mo e malaʻe ngāue fakafaifekaú ʻa e palopalemá; ka ʻoku nau fakahaaʻi ia. Ko e siʻi ange ko ia ʻa e loto vilitakí ʻi he lotolotonga ʻo e toʻu tupú ʻi he ngaahi ʻahó ní, ʻoku malava pē ke hoko ai ha nunuʻa taʻeʻamanekina—ko ha nunuʻa fakaeonopooni ʻo e ngata huhu koná—tupu mei he ngaahi meʻa hangē ko e:

  • Lahi ʻa e taimi tangutu noa ʻi he seá mo e ngaahi naunau fakaʻilekitulōniká taʻefai ha meʻá, pea ʻikai ke lahi ha ngaungaue mo ha ʻekitivitī fakatuʻasino ʻo hangē ko e ngaahi toʻu tangata kimuʻá.6

  • Fuʻu lahi hono fakaʻasi ki ha māmani fakangalingali mo taʻemoʻoni, ʻo tupu ai hono fakasiʻia ʻete vakai kiate kitá, loto hohaʻá, loto-mafasiá, mo siʻi ange hoto ngeia fakaekitá.7

  • ʻIkai faʻa tatali ʻi ha māmani ʻo e fakahōhōloto mo ha ngaahi tali ʻi he taimi pē ko iá ʻo hangē ko e vave ʻo e Google. (ʻI he taimi tatau, ko e konga lahi ʻo e loto vilitakí ʻoku tupu ia mei he taukei ʻi he faʻa kātakí.)

  • Malu mei he ngaahi tahi hoú. “ʻOku ʻikai ke hanga ʻe he ngaahi potutahi nongá ʻo teuteuʻi mai ha kau pōtoʻi faifolau.”8

  • Ko ha māmani mo e ngaahi fili taʻe fakangatangatá ʻokú ne tohoakiʻi, feʻauhi ki he ngaahi leʻo kehekehe ʻoku fakapuputuʻú, pea mo ha moʻui fakafiemālie ʻokú ne fakaongonoa ʻa e toʻu tupú mo e kakai lalahí mei he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié.

  • Lahi ange ʻa e taimi hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi meʻa fakaʻilekitulōniká kae siʻi ha taimi feʻunga ke feohi femātaaki, ʻo iku ai ʻa e ʻikai fakalakalaka ʻa e feohi lelei mo e niʻihi kehé.

Lahi ha ngaahi tohi kuo faʻu ke feau ʻa e faingataʻa fihi mo ikuʻingataʻa ko ení, ʻo kau ai ʻa e taha ko ʻení mo ha hingoa fakamānako iGen: Why Today’s Super-Connected Kids Are Growing Up Less Rebellious, More Tolerant, Less Happy—and Completely Unprepared for Adulthood. (iGen: Ko hono ʻuhinga ʻoku tupu hake ai ʻa e fānau ʻo e kuonga ko ení ʻoku fakavaveʻi mo fakafaingofuaʻi ai ʻa e fetuʻutaki mo ha kakai tokolahi ʻe he tekinolosiá ʻo fakasiʻisiʻi ʻa e loto ke mata talí, lahi ʻa e anga-faingofuá, siʻisiʻi ʻa e fiefiá pea ʻikai ʻaupito ke nau mateuteu ki he tuʻunga matuʻotuʻá.)

ʻOku liliu maʻu pē ʻa e māmaní. Kuo tuku fakatatali ʻe he ʻEikí ki he ʻahó ni ha ngaahi laumālie te nau lava ke tupulaki ʻi he fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá. Ko hotau fatongia ia ko e ngaahi mātuʻa ohi fānaú ke tau tokoni ʻi hono teuteuʻi kinautolu ke nau fetaulaki mo e ngaahi faingataʻa ko iá ʻo ʻikai manavahē, ʻaki hono tanumaki mo poupouʻi ʻenau loto vilitakí, tuí, mo e lototoʻá.

Te tau lava ʻo tokoniʻi ʻa e toʻu tupú ʻaki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mālohi ʻo e ongoongoleleí, ke fakamālohia ʻenau loto vilitakí, fakaivia ai kinautou ke nau hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí ʻo “tupulaki ʻa e poto [fakaʻatamai] mo e lahi [fakaesino mo e ʻatamai], pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá [fakalaumālie] mo e tangatá [fakasōsiale mo fakaeloto]” (Luke 2:52). ʻOku ou fie maʻu ke aleaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻe fā ʻo e ongoongoleleí: (1) moʻui fakafalala pē kiate kitá, (2) ko e fehangahangai ʻi he meʻa kotoa pē, (3) ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e (4) tauʻatāina ke filí.

1. Ohi ha Fānau ʻoku nau Moʻui Fakafalala pē Kiate Kinautolu: Sanitā Kolosi vs. Sikulusi

ʻI he ngaahi feinga ke tokoniʻi ʻa e faingatāʻiá, ʻoku tau feinga ke ʻiloʻi ʻa e potupotutatau totonu ʻi he vahaʻa ʻo e tefitoʻi moʻoni fetokoniʻaki ʻe ua: ko e ʻofa faka-Kalaisí mo e poupouʻi ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá. Ko e ʻofa faka-Kalaisi ʻo ʻikai ha poupouʻi ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá, ʻoku hangē ia ko Sanitā Kolosí. Ko hono poupouʻi ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻo ʻikai ha angaʻofá, ʻoku hangē ia ko Sikulusí.9 Ko ʻene tōtuʻa ange ha taha ʻiate kinauá ʻoku ʻikai ke palanisi ia.

ʻĪmisi
father and son fishing

Ko e ʻofa faka-Kalaisí (foaki ha ika maʻa ha taha) mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá (akoʻi ha taha he foungapoto ʻo e taumātaʻú) ʻoku toe ngāueʻaki pē ʻi he tauhi fānaú. Te tau lava ke fai ʻa e fili kotoa pē maʻa ʻetau fānaú, ka ʻoku fakapotopoto ange ke akoʻi kiate kinautolu ʻa e founga ʻo hono fai ha fili, pea mo tokoniʻi kinautolu ke nau hoko ʻo moʻui fakafalala pē kiate kinautolu fakaʻatamaí, fakalaumālie, fakasosiale pea fakaelotó foki.

ʻOku ʻi ai ha sīpinga fakalaumālie ʻoku maʻu ʻi he faiva mālie ko ia ko e The Miracle Worker, (Ko e Tokotaha Ngāue Maná) ko ha ngāue fakaofo mei he piokālafi ʻo Hēleni Kelá, naʻe puke ʻi heʻene kei valevalé ʻo tupu mei ai ʻene tuli mo e kui.10 ʻI heʻena founga hangē ko Sanita Kolosí ʻi hono ohi hake hona ʻōfefiné, naʻe lahi hono puleʻi fakaaoao mo maluʻi ʻe he ongomātuʻa ʻa Hēlení mo e vēkeveke ke fai ha meʻa pē maʻaná, pea iku ai hono taʻofi ʻa e tupulaki fakaʻatamai, fakalaumālie, fakasosiale mo e fakaeloto ʻa Hēlení.

ʻI he taimi tatau, naʻe fakatokangaʻi ʻe he faiako fakataautaha ʻa Hēleni ko Ane Sulivení ʻa e lahi ʻo e moʻui fiemālie ʻa Hēlení pea naʻe kamata leva hono tokoniʻi ʻo Hēleni ke ne fehangahangai mo ʻene ngaahi palopalemá pea ke hoko foki ʻo moʻui fakafalala lahi ange kiate ia pē. ʻI hono fakaʻosingá, naʻe tokoniʻi ʻe Ane Suliveni kae ʻikai ko e ongomātuʻa ʻo Hēlení ʻa Hēleni ke moʻui fakatatau mo e tuʻunga naʻe malava ke aʻu ki aí.

Koeʻuhi ko ʻetau ʻofa ʻi heʻetau fānaú, ʻoku tau fie maʻu ke tau mamata ʻoku nau lavameʻa. ʻE faʻa fakataueleʻi kitautolu ke tau toʻo ʻa e ngaahi faingataʻa kotoa pē mei honau halá. Pē fakasiʻisiʻi ʻa ʻenau loto mamahí mo ʻenau tōnounoú, ʻe ngali ʻahiʻahiʻi kitautolu ke fai ʻa e ngaahi ngāue faingataʻá maʻanautolu, ʻo hangē ko ia naʻe fakahoko ʻe he ongomātuʻa ʻa Hēlení. ʻI heʻetau fai iá, neongo ʻoku tau fakafaingataʻaʻiaʻi taʻe ʻilo ʻetau fānaú mei heʻenau fakatupulaki ʻenau loto vilitakí, ka ʻoku fie maʻu ke nau hoko ko ha kau ākonga loto-toʻa mo tauʻatāina ʻa Kalaisi.

Kae ʻoua muʻa ʻe tōtuʻa ʻetau maluʻi kinautolú mo talitali ʻenau fāsiʻá, ʻoku totonu ke tau fakakaukau ki he founga ʻo e Fakamoʻuí. ʻOkú Ne fakamālohia kitautolu ke tau lava ʻo “fua faingofua [ʻetau] ngaahi kavengá” Mōsaia 24:15) pea ʻikai ke faʻa fakahaofi vave kitautolu ʻo hangē ko ʻetau fie maʻú (vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:1–3).

2. Fehangahangaí: Ko e Tāpuaki ʻo e Ngaahi Meʻa Faingataʻá

Ko e taha ʻo e ngaahi founga naʻe ohi hake ʻaki kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní, ko ʻetau mātuʻa haohaoá ke tau loto vilitaki mo teuteuʻi kitautolu ki heʻetau fiefia ʻi he kahaʻú, ko hono ʻomi kitautolu ki ha māmani ʻe lava ke ʻahiʻahiʻi mo siviʻi ai ʻetau mālohi ke loto vilitakí, ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he ngaahi folofola koʻení:

  • ʻE “siviʻi [ʻakitautolu] ʻo hangē ko ʻĒpalahamé” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:4).

  • ʻE “foaki [kiate kitautolu ʻe he ʻahiʻahí] ʻa e poto, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate [kitautolu]” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:7).

  • “ʻOku ʻi ai ʻa e fehangahangai ʻi he meʻa kotoa pē” (2 Nīfai 2:11), ko ia ai ʻoku hanga ʻe he Tamai Hēvaní ʻo fakaʻatā kitautolu ke tau “ʻiloʻi ai ʻa e meʻa mahí, koeʻuhí ke [tau] ʻiloʻi hono fakamahuʻingaʻi ʻa e leleí” (Mōsese 6:55).

  • ʻOku ʻikai ke tau “maʻu ha fakamoʻoni kae ʻoua kuo hili hono ʻahiʻahiʻi [ʻetau] tuí” (ʻEta 12:6).

He ʻikai lava ke tau ako ke fakatupulaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi ʻo e tuí, faʻa kātakí, faivelengá, mo e loto vilitakí, pea mo e ngaahi ʻulungaanga kehé, taʻe kau ai ʻa e fehangahangaí pē ko e “afi ʻo e mamahí” (ʻĪsaia 48:10). Ko ia ai ʻoku fakaʻatā kitautolu ʻe heʻetau Tamai ʻi Hēvaní, ke tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá mo fai ha ngaahi meʻa ʻoku mamafa. ʻE anga fēfē nai haʻatau hoko ʻo hangē ko ʻetau Faʻifaʻitakiʻanga Māʻongoʻongá ʻo kapau ʻe ʻikai ke tau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi tatau ne ngaohi ai Ia ʻo hoko ko Iá?

Naʻá ku faʻa talaange ki he kau faifekaú, “ʻI he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú te ke lesisita ai ki ha ngaahi lēsoni māʻolunga: Faivelenga 501 pea mo e Faʻa Kātaki 505, mo ha ngaahi kalasi kehe foki. Ko e silapa ako levolo maʻolunga ange pē ko ʻení te ke ako ai ke hoko ko ha kau faifekau māʻongoʻongá pea hoko ko ha husepāniti mo e uaifi, tamai mo e faʻē tuʻukimuʻa. Kapau te ke maʻu ha ʻaho faingataʻa, fakafiefiaʻi ho faingataʻaʻiá ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he ʻAposetolo ko Pita mo Sioné, ʻi he hili hono puke pōpula mo tā kinauá, naʻá na ‘[fiefia] kuo nau ʻaonga ke kātakiʻi ʻa e fakamā koeʻuhí ko hono huafá’” (vakai Ngāue 5:18, 40–41; vakai foki 1 Pita 4:13; Kolose 2:8).

ʻOku fakatupulaki kitautolu ʻe he ngaahi faingataʻá, ngaahi fefaʻuhí, pea mo ngāue ʻo lahi ange ʻi he meʻa naʻá ke pehē te ke lavaʻí, ke fakatupulaki ʻa ʻetau loto vilitakí—ʻa e malava ko ia ke toe tuʻu hake ʻo hoko atu neongo ʻa e vaivai, pea hokohoko atu ʻi he hala hangatonu mo fasiʻí. ʻOku lahi tahifo mo tokakovi ʻa e halá, pea te tau humu kotoa mo foua ʻa e faingataʻá. ʻOku ngaohi ʻe he meʻafoaki taʻefakangatangata ko ia ʻo e ngaahi faingamālie mei he ʻEikí, ke tau laka atu kimuʻa ʻi he loto vilitaki.11

ʻĪmisi
people hiking

3. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní mo e Ngaahi Fili Fakalaumālié

ʻOku fie maʻu ke tupulaki ʻa e fānaú ʻi heʻenau founga fakahoko ʻenau filí kae ʻikai ko hono maʻu pē ha ngaahi tali faingofua. ʻOku lava ke tau ʻoatu ha fakahinohino ka ʻoku totonu ke tau tuku ke nau fakakaukau ʻiate kinautolu pē, pea ke nau kamata ke fai ha fanga kiʻi fili iiki ʻaupito.

Koeʻuhí ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ia ʻe lava ke maʻu ʻe he tangata fakamatelié,12 ko e meʻa mahuʻinga mo fakaivia taha ʻe lava ʻe ha mātuʻa ʻo akoʻi ki heʻene tamá, ko e ako ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e meʻa mahuʻinga taha te tau lava ʻo fai ke tau ohi hake ai ha fānau ʻoku moʻui fakafalala fakalaumālie kiate kinautolu pē ko hono akoʻi kinautolu ke nau moʻui taau ke maʻu ʻa e meʻafoaki ko ʻení mo maʻu ha fakahā fakataautaha.

ʻOku tau ako ha lēsoni mahuʻinga meia ʻŌliva Kautele, naʻá ne kole ʻi he lotu pea ʻikai maʻu. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kiate ia:

“Vakai, naʻe ʻikai mahino kiate koe; naʻá ke pehē te u foaki ia kiate koe, ka naʻe ʻikai te ke fai ha fakakaukau ki ai tuku kehe pē ke kole kiate au.

“Kae, vakai, ʻoku ou pehē kiate koe, kuo pau ke ke fakakaukauʻi ia ʻi ho ʻatamaí; pea kuo pau ke ke toki fehuʻi mai kiate au pe ʻoku totonu ia, pea kapau ʻoku totonu iá te u ngaohi ke māfana ʻa ho lotó ʻi loto ʻiate koe; ko ia, te ke ongoʻi ʻoku totonu ia” (vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:7–8).

ʻĪmisi
mother helping with schoolwork

Hangē ko ʻení, ʻi he taimi ʻoku omi ai ʻetau fānaú ʻo kole tokoni mai ki heʻenau ngāue fakaako mei ʻapí, ʻoku ʻikai ke tau fai ʻa e ngāué maʻanautolu. ʻOku tau ʻoange ha fakahinohino, pea hangē leva ko e folofola ʻa e ʻEikí kia ʻŌlivá, “Ko ʻeni, ʻalu ʻo ngāue ki ai, pea ʻi he ʻene ʻosí, foki mai pea te u vakaiʻi pe ʻokú ke maʻu ʻa e tali totonú.”

ʻOku tokoni hono akoʻi ʻa e fānaú ke ngāueʻi pea ikunaʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá, ke nau fakakaukau pē ʻiate kinautolu, solova ʻa e ngaahi palopalemá ʻi hono fakakaukauʻi lelei, pea mo fakatokangaʻi ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ngata pē ʻi he ʻenau aʻusia hono solova ʻo e ngaahi palopalemá ʻa e tupulaki ʻa e potó mo e fakakaukau leleí pea mo tupulaki ʻenau malava ko ia ke “fakakaukauʻi ia” pea maʻu ha fakahaá.

ʻOku ʻomi ʻe hono ʻikai akoʻi ko ia ʻetau fānaú ki he moʻui fakafalala pē kiate kita fakalaumālié pea mo e loto vilitakí ha fakatokanga matuʻaki mahuʻinga meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻI he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tataki, fakahinohino mo e ivi fakafiemālie, mo e tataki maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”13

4. Fakaʻapaʻapaʻi e Tauʻatāina ke Fili ʻi he Ngaahi Tuʻunga Faingataʻá

Kuó u fanongo ki hono vahevahe ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e talanoa fekauʻaki mo e haʻu hono ʻofefine taʻu 8 ʻo kole kiate ia ʻi ha ʻaho Sāpate ʻe taha pe ʻe lava ke ne ʻalu ʻo heka saliote sinou mo ha fāmili ʻi he ūotí. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai fakapotopoto ia ke u ʻoange ha tali ʻio pe ʻikai. Naʻá ma fakaava ʻa e Tohi Tapú ki he ʻEkesōtosi 31:13: ‘Ko e moʻoni te mou tauhi hoku ngaahi Sāpaté: he ko e fakaʻilonga ia ʻiate au mo kimoutolu ʻi homou ngaahi toʻu tangata kotoa pē.’ Pea u ʻeke ange leva pe ko e hā e ongo ʻokú ne maʻu ʻi he teu ke ʻalu ʻo heka saliote sinou ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻá ne pehē mai, ‘Tangataʻeiki, ʻoku ou fie fakahā ki he Tamai Hēvaní ʻeku ʻofa kiate Iá, ko ia ai he ʻikai te u ʻalu.’”

Naʻe hoko atu ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē: “Hili atu ha toʻu tangata pea kuo hoko hoku ʻofefine ko ení ko ha faʻē, ne u ʻi hono ʻapí ʻi ha taimi naʻe kole ngofua ai hono foha kei siʻí kiate ia ko ha fie maʻu pē. Naʻe fakafiemālie pea fakamānako kiate au ʻi heʻeku mamata atu ki heʻene fakaava ʻa e Tohi Tapú mo hoku mokopuna tangatá ʻo lau ʻa e veesi tatau ko iá.”

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻá ku lau fakafekauʻaki mo ha tamai naʻá ne fakaʻaaki hono fohá ʻi ha Sāpate ʻe taha ke teuteu ki he lotú. Naʻe tali ange ʻe he fohá, “He ʻikai te u lava ki he lotú he ʻahó ni.” ʻOku tokolahi e ngaahi mātuʻa ʻe ala ʻahiʻahiʻi kinautolu ʻi ha momeniti pehē ke nau pehē, “ʻOi, ʻio te ke ʻalu” pea tānaki atu leva mo ha fakamanamana. Naʻe toe fakapotopoto ange ʻa e tamai ko ení ʻi heʻene tali ʻo pehē, “Foha, ʻikai toe fie maʻu ia ke ke fakamatala ʻuhinga mai kiate au, koeʻuhí he ʻoku ʻikai ko ha Siasi eni ia ʻoʻoku. Ka ʻoku totonu ke ke lotu pea ʻo hake hoʻo ngaahi ʻuhingá ki hoʻo Tamai ʻi Hēvaní.”

Naʻe tuku leva ʻe he tamaí ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hono fohá ʻi heʻene ʻi he tuʻunga faingataʻá. ʻE lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo ueʻi ʻetau fānaú ʻo lelei ange ʻi haʻatau feinga ʻo kapau te tau falala ki he meʻafoaki maʻongoʻonga ko iá. “ʻOku ʻikai ha fakamoʻoni ʻe fakamanavahē ange pe talatalaaki ʻe mālohi ange, ka ko e konisēnisí.”14 ʻI ha ngaahi miniti siʻi mei ai, naʻe tuʻu leva ʻa e talavou kei siʻí ni ʻo teuteu ki he lotú. Mahalo kapau naʻe fakamālohiʻi ʻe he tamaí ʻa hono fohá ke ʻalu ki he lotú, naʻá ne mei tō ha tenga ʻo e taufehiʻá mo e fakafepakí, pea mo e ngaolo mai ʻa e nunuʻa ʻo e ngata huhu koná.

ʻOku ʻi ai ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻi hono fakaʻapaʻapaʻi ʻo e tauʻatāina ke fili ʻa ʻetau fānaú pea tukunoaʻi kinautolu ʻi he taimi ʻoku nau fai ai ha filí. ʻIkai naʻe toʻo ʻe heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻa e tuʻunga fakatuʻutāmaki tatau ʻi he moʻui ki muʻa ʻi he māmaní ʻo hoko ai ke mole ha vahe tolu ʻe taha ʻEne fānau fakalaumālié? Koeʻuhí naʻe fuʻu mahuʻinga ʻaupito ʻa e tokāteline ʻo e tauʻatāina ke filí ki he palani ʻo e fakamoʻuí, naʻe pau ke ʻi ai ha ngaahi faingataʻa neongo naʻe pehē ʻe Lusifā he ʻikai hoko ha meʻa pehē.

Kapau ʻe lava ke u fai ha kiʻi liliu siʻi e lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, te u fakamatala ʻi he founga ko ʻení kau ki he fānaú: “ʻOku mau akoʻi kinautolu ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú koeʻuhi neongo pē te tau saiʻia ai pe ʻikai, te nau kei puleʻi pē kinautolu.”15 ʻE hoko mai e ʻaho ʻe mavahe ai ʻetau fānaú mei ʻapi. Ko ʻetau ʻamanaki lelei pē ʻi heʻetau hoko ko e mātuʻá ko hono akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonu kau ki he palani ʻo e fakamoʻuí mo tokoniʻi kinautolu ke nau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi ueʻi ʻo e Laumālié ke tataki kinautolu ʻi he founga fakapotopoto ki hono ngāue ʻaki ʻenau tauʻatāina ke filí. Ka ʻikai, ʻe lava pē ke ʻikai ke nau maʻu ʻa e moʻui fakafalala fakalaumālie pē kiate kitá mo e loto vilitaki ke matatali ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi he kahaʻú, mo ha faingamālie ke lava ke nau mole meiate kitautolu.

ʻOku tau fakamoʻoni mo houngaʻia kotoa ʻo taʻengata koeʻuhí ko e sīpinga maʻongoʻonga taha ʻo e loto vilitakí ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní—ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe ʻikai sītuʻa ʻa e Fakamoʻuí mei Heʻene aʻusia ʻa e faingataʻa naʻe fie maʻu ke Ne fouá, neongo ʻa e taimi naʻá ne fehangahangai ai mo e faingataʻá mo e kulukia fakaʻatamaí ʻikai lava ke fakamatalaʻi.

ʻĪmisi
young woman praying

ʻOku lehilehiʻi ʻe he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo e moʻui fakafalala fakalaumālie pē kiate kitá ʻa e loto vilitaki fakalaumālié, ʻa ia ko e foʻi lea tatau mo e kātekiná. Pea ko kinautolu te nau faivelenga ʻo “kātaki ki he ngataʻangá … te [nau] maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:20).

ʻOfa ke faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ko e mātuʻá, ʻi hotau ngaahi fatongia mahuʻinga ko hono ohi fakaʻatamai, fakaesino, fakalaumālie, fakasōsiale, pea mo e vilitaki fakaeloto ʻa e fānaú.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ko Horst Siebert, ko ha tokotaha ʻekonōmika Siamane, ʻoku ʻiloa ʻi heʻene faʻu ʻa e kupuʻi lea “nunuʻa ʻo e ngata huhu koná,” ʻa ia naʻe hoko ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha solovaʻanga ki ha palopalema ke ne toe fakalahi ʻa e palopalema ko iá.

  2. Vakai Connie Matthiessen, “Why Are So Many College Students Returning Home?” 9 ʻo Sānuali, 2019, greatschools.org.

  3. Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11th ed. (2003), “resilience,” merriamwebster.com.

  4. Vakai “Master Resilience Training (MRT) in the U.S. Army: PowerPoint & Interview,” Positive Psychology Program, positivepsychologyprogram.com.

  5. Lyle J. Burrup, “Ngaahi Lēsoni ʻo e Loto Vilitakí mei he Kei Tupu Haké,” Liahona, Māʻasi 2013, 11.

  6. Vakai Meena Azzollini, “Declining Physical Activity Levels in Children and Teens,” WellBeing, 10 ʻo Siulai, 2017, wellbeing.com.au.

  7. Vakai Rachel Ehmke, “How Using Social Media Affects Teenagers,” Child Mind Institute, 6 ʻo Sune, 2016, childmind.org.

  8. Palōveape faka-ʻAfilika.

  9. Ko Sikulusí ko ha tokotaha lotomamahi ia ʻi he talanoa ʻa Charles Dickens ko e A Christmas Carol.

  10. Vakai, Helen Keller, The Story of My Life (1902).

  11. Vakai Lynn G. Robbins, “Kae Liunga Fitungofulu Lau ʻe Fitu,” Liahona, Mē, 2018, 21–23.

  12. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Uilifooti Utalafi 2004), 58

  13. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 96.

  14. Sometimes attributed to Polybius or Sophocles.

  15. Vakai Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 284.

Paaki