2022
O Lo‘u Tama ma le Malumalu
Iuni 2022


“O Lo‘u Tama ma le Malumalu,” Liahona, Iuni 2022.

Sau, Mulimuli Mai ia te A’u

1 Tupu 8:12–61

O Lo‘u Tama ma le Malumalu

O le miti a lou tama i se fale paepae matagofie ua faamanatu mai ai ia te au e tatau ona avea pea le malumalu ma taulaiga o o matou olaga.

Ata
alii i lalo o se laau o loo tilotilo agai atu i se malumalu

Ata na tusia e David Green

Sa auai lou aiga i le Ekalesia a o ou laitiiti. I ni nai vaiaso talu ona uma le matou papatisoga, sa fai ai se miti a lo‘u tama. Sa savali o ia i se auala matagofie. I se mea mamao sa ia vaaia ai se fale paepae matagofie. Na te lei vaai lava i se fale musuia faapena.

Sa ia faasoa mai lana miti i lo matou aiga i le taeao na sosoo ai. Sa ia faasoa atu foi i le ulugalii faifeautalai matutua o e sa aoaoina lo matou aiga i le talalelei. Sa ta‘u atu e faifeautalai matutua ia te ia o le fale i lana miti o se faatusa. Sa tu mo le malumalu.

Sa la faaali atu ia te ia ata o nisi o malumalu o le Ekalesia i le salafa o le lalolagi. Sa la fai mai o le a i ai se aso o le a fausia ai se malumalu i le mea sa matou nonofo ai, i le Ripapelika Temokarasi o Congo. Mo aso na totoe o lona soifua, sa tatalo lo‘u tama ina ia iai se malumalu i lo matou atunuu.

Na Taunuu Le Miti

Ina ua mavae le 25 tausaga, sa taunuu le miti. I le konafesi aoao ia Oketopa 2011, sa fofogaina mai ai e Peresitene Thomas S. Monson ni fuafuaga e fausia le Malumalu o Kinshasa Ripapelika Temokarasi o Congo. O le faasilasilaga na avea ai lo‘u tama ma tagata sili ona fiafia i le lalolagi! Sa matuai fiafia lava o ia ina ua i ai i le aso 12 Fepuari, 2016, ina ua pulefaamalumalu Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le sauniga o le suatiaina o le eleele.

Ae paga lea, na maliu lou tama ia Tesema 2016, a o lei faamaeaina le malumalu. Ia Iuni 2018, sa ou i ai i le Aai o Sate Leki, Iuta, ISA. I le Malumalu o Jordan River Iuta sa mafai ai ona ou faatinoina sauniga paia o le malumalu e fai ma sui o lo‘u tama. O lena po, na asiasi mai ai lou tama ia te au i se miti. Sa susulu o ia i le malamalama. Sa ou iloaina sa ia taliaina le mea sa ou faia mo ia.

Sa matou mafaufau ma le alofa i lo‘u tama ina ua faapaiaina e Elder Dale G. Renlund o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le malumalu ua maea o Kinshasa i le aso 14 Aperila, 2019. I se taimi puupuu mulimuli ane, sa faia ai e lo‘u aiga ni sauniga e faamau ai lo’u tama ma lo‘u tina i le tasi ma le isi. Ona faamauina ai lea o le la fanau ia i laua. O le a manatua e lo matou aiga lena aso e faavavau. Sa maligi loimata o le olioli. Na matou iloa afai matou te usiusitai i tulafono ma poloaiga a le Atua ma ola faamaoni i a matou feagaiga, e mafai ona faatasia lo matou aiga e faavavau.

O le miti a lou tama i se fale paepae matagofie ua faamanatu mai ai ia te au e tatau ona avea pea le malumalu ma taulaiga o o matou olaga. O nisi ua malaga mamao atu ma faia ni osigataulaga maoae e o atu ai i le maota o le Alii. Ae tusa lava pe le mafai ona tatou o i le malumalu ona o le mamao, pe o loo tatou faatalitali ao fausia se malumalu, pe ua tatou olioli ona ua lata mai se malumalu, e tatau ona i ai pea le malumalu i o tatou mafaufau ma o tatou loto.

Ata
o se alii o loo faia se miti e aofia ai se malumalu ma se alii o loo laei papae

Pogai o le I Ai o Tatou Malumalu

Na aoao mai le perofeta o Isaia, “O mai ia, tatou o ae ia i le mauga o Ieova, o le fale o le Atua o Iakopo; e aoao mai foi o ia ia te i tatou ona ala, ona tatou savavali ai lea i ona ala” (Isaia 2:3).

I le avea ai ma tagata o le Ekalesia, e tatau ona tatou manatua pea le vaaiga e faavavau o loo aoaoina i le malumalu—po o ai i tatou ma pe aisea ua tatou i ai iinei i le lalolagi. E tatau ona tatou manatua o la tatou sini o le toe foi atu lea i lo tatou Tama Faalelagi, ia mau faatasi ma Ia i le faavavau atoa. O le mafuaaga lena ua fausia ai malumalu. O se nofoaga mo i tatou, o Ona atalii ma afafine, e aoao atili ai e uiga i lo tatou Tama Faalelagi ma Lona Alo, o Iesu Keriso. O se nofoaga e mafai ona tatou aoao ai i mea e tatau ona tatou faia e toe nonofo faatasi ai ma i Laua.

O le i ai o le malumalu o se faailoga lea o le alofa o le Atua mo i tatou. O le malumalu o se nofoaga paia lea e mafai ai e tagata taitoatasi ma aiga ona maua sauniga sili ona paia o le talalelei mo lo latou lava faaolataga ma le faaeaga. O le malumalu o se nofoaga foi e mafai ona latou faatinoina ai sauniga paia e fai ai ma sui o o latou tuaa ma isi o e sa nonofo iinei i le lalolagi e aunoa ma le avanoa e maua ai na sauniga. O lea ua tatou saunia ai mo i latou o i le isi itu o le veli le avanoa e maua ai mea latou te lei mauaina i lenei olaga. (Tagai Eperu 11:40; Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:15.)

Malumalu ma le Faapotopotoina o Isaraelu

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson:

“O nei aso e moni lava o aso e gata ai, ma ua faanatinati e le Alii Lana galuega e faapotopoto Isaraelu. O lena faapotopotoina o le mea aupito sili lea ona taua o loo tupu i le lalolagi i le taimi nei. …

Pe a tatou talanoa i le faapotopotoina, ua na ona tatou fai atu lava o lenei upumoni faavae: o tagata uma o fanau a lo tatou Tama Faalelagi, i itu uma o le veli, e tatau ona faalogo i le savali o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. Latou te filifili mo i latou lava pe latou te mananao e iloa atili. …

E tatau i fanau uma a lo tatou Tama Faalelagi ona maua le avanoa e filifili ai e mulimuli ia Iesu Keriso, ia talia ma maua Lana talalelei ma ona faamanuiaga uma”1

I le avea ai ma tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, i le avea ai ma Isaraelu o le feagaiga o aso e gata ai, ua ia i tatou le tiutetauave e fesoasoani i le Tama Faalelagi i lenei galuega taua tele. O faapefea ona tatou faia?

Na tali e Peresitene Nelson lenei fesili ina ua ia faapea mai: “Pe a tatou talanoa e uiga i le faapotopotoina o Isaraelu i itu uma e lua o le veli, o le mea moni o loo tatou faasino atu i le galuega faafaifeautalai, malumalu, ma talafaasolopito o aiga. O loo tatou faasino atu foi i le fausiaina o le faatuatua ma le molimau i loto o i latou o loo tatou ola faatasi, galulue, ma auauna i ai. Soo se taimi tatou te faia ai soo se mea e fesoasoani ai i soo se tasi—po o le fea lava itu o le veli—i le osia ma le tausia o feagaiga ma le Atua, ua tatou fesoasoani i le faapotopotoina o Isaraelu”2

I se isi faaupuga, tatou te sailia e amiotonu, i latou o e o le a “faamuamua le Atua”3 i o latou olaga, ma tatou lagolagoina i latou a o taialaina i latou e le Agaga i le ala o feagaiga, i le malumalu, ma i le ola e faavavau.

Malumalu ma le Toefuataiga

E pei foi o Solomona anamua na “faia foi le fale mo le suafa o Ieova le Atua o Isaraelu” (1 Tupu 8:20), mai uluai aso o le Toefuataiga na poloaiina ai tagata o le Ekalesia e fausia se malumalu (tagai, mo se faataitaiga, Mataupu Faavae ma Feagaiga 57:3; 84:3–5; 124:31). O se vaega lenei o le faataunuuina o le miti na faamatalaina e Tanielu, lea na ia vaai ai o le a faatuina e le Atua se malo o aso e gata ai lea o le a le faaumatiaina lava. O le a tuputupu ae le malo, salalau, ma manuia seia tumu ai le lalolagi atoa. (Tagai i le Tanielu 2:35, 44–45.) Na valoia e Iosefa Samita, “O lenei Ekalesia o le a faatumulia ai Amerika i Matu ma Saute—o le a faatumulia ai le lalolagi”4

Na faamatalaina e le Alii o tatou aso o “se tisipenisione o le talalelei mo taimi mulimuli; ma mo le atoaga o taimi, lea o le a Ou faapotopoto faatasi ai mea uma i le mea e tasi, o mea o i le lagi, atoa ma mea o i luga o le lalolagi” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:13). O vaega taua o lena faapotopotoina o mea i le lagi ma le lalolagi e tutupu i totonu o le malumalu.

O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le malo lea o le Atua i le lalolagi i aso nei. O le faamoemoega o le Ekalesia o le saunia lea o tagata ia ola e faavavau i le malo selesitila. (Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 65.) E faavaeina le Ekalesia pe a i ai molimau a atalii ma afafine o le Atua o e e i ai molimau o le talalelei a Iesu Keriso:

  • Ua papatiso ma faamauina.

  • Maua sauniga o le malumalu.

  • Tausi a latou feagaiga.

  • Faaali atu o le a latou tumau faamaoni ma usiusitai i lalo o tulaga uma ma o le a auai i le faatinoga o le galuega tele o aso e gata ai. (Tagai 1 Samuelu 13:8–14; Mataupu Faavae ma Feagaiga 98:14–15.)

O lenei tisipenisione o le atoaga o taimi ua faatuina ina ia mafai ai ona faapotopoto Isaraelu ua faataapeapeina, o se faatomuaga i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.

Ou te iloa ua faatuina le malo o le Atua i le lalolagi e fesoasoani ia i tatou e aoao ma malamalama i le fuafuaga ofoofogia o loo i ai i lo tatou Tama Faalelagi mo i tatou. E fesoasoani le talalelei ma le malumalu tatou te manatua ai po o ai i tatou, aisea ua tatou i ai iinei i le olaga faitino, ma le mea o le a tatou o i ai pe a mavae lenei olaga. Ou te iloa o sauniga paia ma feagaiga o le malumalu o le a fesoasoani ia i tatou e agavaa ai mo le ola e faavavau ma le faaeaga pe afai tatou te tumau faamaoni i feagaiga tatou te osia. O le a latou faamalosia a tatou faaipoipoga ma aiga, ma o le a latou fesoasoani ia i tatou e faateleina lo tatou gafatia patino e tetee atu ai i osofaiga a le fili a o tatou saunia i aso taitasi e feiloai ma lo tatou Foafoa.

Lolomi