2022
E Mafai Faapefea Ona Tatou Faatoilaloina se Lalolagi ua Tumu i le Tuinanau
Iuni 2022


“E Mafai Faapefea Ona Tatou Faatoilaloina se Lalolagi ua Tumu i le Tuinanau,” Liahona, Iuni 2022.

E Mafai Faapefea Ona Tatou Faatoilaloina se Lalolagi ua Tumu i le Tuinanau

Ata
alii o loo tilotilo i fafo o se faamalama

O Dan (ua suia le igoa) sa sau ia te au mo fautuaga faapolofesa. “Ou te taumafai e ola i poloaiga,” na ia fai mai ai, “ae e faaosoosoina lava au i taimi uma i tuinanau faaletino. Ou te faamalosi pea ae o nisi taimi ou te vaivai ai ma iu ai ina faavaivaia au. Ou te le o matamata i saite o ponokalafi, ae ou te mafaufau i ata le talafeagai ia e foliga mai o loo i soo se mea lava. Ua tiga lou toalua, ma ua ou lelavā taumafai.”

Atonu na e lagonaina se mea talitutusa. O le tauiviga a Dan e taatele. O le toatele o i tatou e ola i aganuu ua tumu i feusuaiga ma ua faatumulia i vaaiga, leo, ma manatu e faaseseina ai le paia o le tino ma faamoemoega paia o feusuaiga (tagai 1 Korinito 6:19). Ona o le initoneti, ua faatupulaia ai le faaogaina o ponokalafi mai lea taimi i lea taimi ma le faaaoga faamalosi o ponokalafi,1 faapea foi ma luitau e fesootai ma le amio mama.

I le avea ai ma se fomai o le mafaufau, sa ou galue faatasi ma le toatele o e sa tauivi e manumalo mai faaosoosoga o mafaufauga tuinanau, faataugaina o isi pei o ni meafaitino, ala o faasalalauga leaga, po o ni vaega eseese o mea ua ta‘ua e tusitusiga paia o le “mataaitu” (Iakopo 3:12; 4 Nifae 1:16). E ui ina faiifo le lilifa o le lalolagi, ae ua poloaiina e le Alii Ona soo ia ola i tulaga faatonuina o le amiosa‘o (tagai i le 3 Nifae 12:27–29; Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:23).

E faapefea ona tatou tauivi mo se tulaga faatonuina maualuga a o faatautaia nei luitau? E faapefea ona tatou faaitiitia le lotovaivai ma faateleina le tuuto?

Faaosoosoga, Maasiasi, ma le Faamataaitu

Mo Dan, sa fesoasoani le iloa o faaosoosoga mai le agasala, malamalama i le maasiasi ma le mana o le faitalia, ma aoao e faalagolago atili i le alofa tunoa o le Faaola.

Sa i ai manaoga amiotonu o Dan, ae sa ia lagona e pei ua toilalo o ia. Sa maasiasi o ia, o se vaega ona o ana faaosoosoga faifai pea. E pei o le toatele, sa ia manatu ona sa ia gauai atu i nisi o faaosoosoga, o lea na tatau ai ona ia lafoaia.2 E ui o le tausalaina o se lagona taua lea e faaosofia ai i tatou ia salamo, o le maasiasi e mafai ona i ai le aafiaga faafeagai, ma taitai atu ai i tatou ia fiu. E faapitoa lava le matautia o lenei mea pe a tatou talitonu sese i faaosoosoga o se faailoga o le vaivai.

E le o se agasala le faaosoosoina pe oo i lagona faaletino.3 O lagona feusuai o se meaalofa paia4 e faapea, pe a faaaogaina ma le talafeagai i le faaipoipoga, e aumaia ai le fiafia ma le sootaga o le tane ma le ava.5 O nei tali faaletino e malolosi, o nisi taimi e faaosofia e ituaiga po o amioga a le tino. I le natura ua ta‘ua lenei mea o se amio faanatura (ethological reflex), lea e avea ai se amioga po o foliga faaalia e afua ai ona otometi le tali atu. Pe a pasia e se tasi ia ni tagata i luga o le ala, mo se faataitaiga, o se pupula faafefe e faaoso ai se tali faaletino ese nai lo se ataata faafeiloai. O ata tuinanau e mafai foi ona tutupu ai lagona malolosi. O nei lagona ma le faaosoosoga e faatinoina e le o ni agasala, ma afai e le amanaiaina la latou valaaulia, o le a iu lava ina mavae atu ia lagona. Peitai, afai e tosina atu i nei mea, o le a faamalosia lagona.

Ata
Ua ofoina atu e Iesu le faamagaloga i le fafine na molia i le mulilua

Ou Te Le Tausalaina Foi Oe, saunia e Eva Koleva Timothy

E tupu le agasala pe a tatou filifili e faafiafia, atiina ae, pe faatino le faaosoosoga e fai se mea ua tatou iloa e le tatau ona tatou faia. Ona o le filifiliga saoloto, e mafai ai ona tatou filifili e le faatinoina faaosoosoga, e tusa lava pe faigata. O le mea lenei sa faatonuina e Alema lona atalii e fai ina ua ia fai atu ia te ia e “aua e te toe alu e tusa ma tuinanau o ou mata, ae ia e faafiti oe lava” (Alema 39:9). Sa mafai e le Tupu o Tavita ona filifili e liliu ese ina ua ia vaai atu ia Patesepa, ae nai lo lena sa ia tumau pea i luga o le faaosoosoga ona faateteleina ai lea o ana amioga le mama (tagai 2 Samuelu 11:1–16). E oo lava ia Iesu sa faaosoosoina (tagai Eperu 4:15), ae sa Ia “le gauai atu” i faaosoosoga (Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:22). E pei o se faaupuga anamua, atonu e le mafai ona e taofia se manulele mai le tulaueleele i luga o lou ulu, ae e mafai ona e taofia mai le fausiaina o se faamoega.

Faatasi ai ma le fesoasoani, sa aoao ai Dan e aua le popole pe a faaosoosoina ae ia faailoa atu ona lagona, ona filifili lea e agai atu i amioga maloloina.

O Le Leaga o Agasala o Amioga

Ua aotele e le Alii le leaga o le faamataaitu, na fetalai ai, “O ia o lē e vaai atu i se fafine i le manao i ai, pe afai e mulilulua ni isi i o latou loto, o le a latou lē maua le Agaga, ae o le a latou faafitia le faatuatuaga ma o le a matataʼu” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:16). O le taulai atu masani i le lalolagi e mafua ai le “tauaso” faaleagaga (1 Nifae 15:24), o se faamatalaga lelei lea o le ala e oo ai ina vaivai le faamasinoga a o tulitulimatagauina tuinanau. Afai e faaauau pea lenei mea, e atiae e le tino ni mausa e mafai ona avea ma “maea malolosi” (2 Nifae 26:22) ia e faigata ona motusia ona o le fiafia ua tauia ma le mapusaga mai tuinanau.6

O le fafagaina o tuinanau faaletino e lofituina ai sane faaleagaga ma matelaina ai le faatuatua. O soo o e ua faafia ona pauu atu i le faamataaitu e masani ona fefefe ua latou le agavaa e auauna atu ma leai se talitonuga faaleagaga (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:45). O le tuinanau mo le lalolagi e mafai foi ona tafiesea ai le alofa moni ma tuua ai se toalua ua lagonaina le faaaogaina po o le tuulafoaiina.

Filifili e Gaoioi Loa Nai lo le Tau Faatonu e Gaoioi

Faatasi ai ma le fesoasoani a le Agaga, e mafai ai ona tatou vave iloa mea matautia ma filifili siosiomaga ma amioga e ogatusa ma tulaga faatauaina o feagaiga (tagai i le 2 Nifae 2:14; 4:18). Na fautuaina e Elder Jeffery R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i latou o loo tauivi ma le tuinanau e “amata i lou aluese mai i tagata, tusi ma tulaga o le a faatamaia ai oe. E pei ona silafia e i latou o loo tauivi ma mausa o le inu ava malosi, e matautia tele le malosi o faatosinaga o le latalata atu i le faaosoosoga. E faapena foi i tulaga o amioga mama.”7

Sa amata ona aloese Dan mai le faaaogaina o masini eletonika ina ua aafia o ia i faaosoosoga, e pei o le taimi na tuua ai na o ia, lelavā, po o le atuatuvale. Sa ia lafoai le matamata i le TV ma isi faafiafiaga ae faaalu se taimi e fesootai ai ma isi. Sa ia faamalosia lona agaga e ala i le faaaluina o le tele o le taimi i tusitusiga paia, api talaaga, faaleleia o lana moe, ma le faamalositino (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:124).8 O nei mataupu faavae taua e mafai ona fesoasoani ia i tatou taitoatasi e faaitiitia ai faaosoosoga ma faateleina ai le malosi, aemaise lava pe a faatinoina e le aunoa i le aluga o taimi.

Faamalologa ma le Alofa Tunoa Faaleagaga

O le galuega o le avea ma soo e mafai ona faigata, ma e oo lava i se naunautaiga malosi e mafai ona pa e pei o se puta pe a taia i faatosinaga faalelalolagi. Pe a toe foi i tua se tagata, e fesoasoani le toe foi i luga o le ala nai lo le tumau ai i le lotovaivai.

E tele le alofa mutimutivale o le Alii, ma ua Ia folafola mai e faamagalo atu “i le tele o taimi e salamo ai [Lona] nuu” (Mosaea 26:30). Sa faamatala e Elder Dale G. Renlund o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le aafiaga vave o le liliu atu i le Alii: “E tusa lava foi pe tatou te faia ma le mautinoa le agasala pe feagai soo foi ma le toilalo ma le le fiafia, ae o le taimi lava tatou te filifili ai e toe taumafai, o le a mafai ona fesoasoani mai le Togiola a Keriso ia i tatou.”9

E finagalo le Alii e fesoasoani ia i tatou uma i lenei faagasologa o le “fanauina i le Atua, ma suia mai [lo tatou] tulaga faaletino ma pa‘ū, i se tulaga o le amiotonu” (Mosaea 27:25). Na folafola mai e Peresitene Russell M. Nelson:

“[O] Iesu Keriso, o lē tu mai ma aao mafola, ma le faamoemoe ma le naunautai e faamalolo, faamagalo, faamama, faamalosia, ma faapaia i tatou. …

“E leai se mea e sili atu ona saoloto, sili atu ona malualii, pe sili atu ona taua i lo tatou alualu i luma faaletagata lava ia nai lo se taulaiga masani i aso taitasi i le salamo. O le salamo e le o se mea e faa-tasi ona tupu; ae o se faagasologa. O le ki i le fiafia ma le filemu o le mafaufau.”10

Ata
Ua tuu e Iesu Ona aao i luga o mata o se tagata tauaso

Now I See, saunia e Eva Koleva Timothy

E ala i le o mai i le Faaola ma le faia o le galuega o le avea ma soo, e mafai ai e le Au Paia ona manumalo i le lalolagi ma ona luitau o le amio mama.

Faamatalaga

  1. Tagai Brian Willoughby, Nathan Leonhardt, and Rachel Augustus, “Untangling the Porn Web: Creating an Organizing Framework for Pornography Research among Couples,” Journal of Sex Research, vol. 57, no. 6 (2020), 709–21.

  2. E ui o le toatele o tagata e aafia i mafaufauga ma amioga feusuai malolosi, o le toatele o alii ma tamaitai o e matamata i ponokalafi e le ausia ni tuutuuga mo vaisu (tagai Joshua B. Grubbs and others, “Sexual Addiction 25 Years On: A Systematic and Methodological Review of Empirical Literature and an Agenda for Future Research,” Clinical Psychology Review, vol. 82 [December 2020]). Mai se vaaiga faatino ma faaleagaga, e aoga le iloa o le eseesega i le va o tikeri o nei amioga (tagai Dallin H. Oaks, “Faamaloloina Mai le Mailei o Ponokalafi,” Liahona, Oke. 2015, 50–55).

  3. Tagai Wendy Ulrich, “E le o se Agasala le Augavaivai,” Liahona,Ape. 2015, 20-25.

  4. Tagai “Fostering a Positive Perspective of Sexuality,” Liahona, Aok. 2020, 44–47.

  5. Tagai Jeffrey R. Holland, “Of Souls, Symbols, and Sacraments” (Brigham Young University devotional, Jan. 12, 1988), speeches.byu.edu; tagai foi Dale G. Renlund ma Ruth Lybbert Renlund, “O Faamoemoega Paia o sootagaVavalalata Faalefeusuaiga,” Liahona, Aok. 2020, 12–17.

  6. Ua ta‘ua lenei mea o le “lagona malosi” i tusitusiga o vaisu, ma ua faamatalaina ai le uunaiga malosi e tulitulimatagauina se mea e faaosofia ai le tuinanau. Pe a tupu lenei mea, e suia le faamasinoga ma o le maua o le tuinanau e avea ma mea e sili ona taua. Sa faamatala e Peteru lenei mea i faaupuga faaleagaga, e faatatau ia i latou e “tumu mata i le mulilua” o e “le mafai ona mapu mai le agasala” (2 Peteru 2:14).

  7. Jeffrey R. Holland, “Ia Lē Toe Ulu Mai I Lo’u Agaga Lē Ita Mai ia te Au,” Liahona, Me 2010, 45.

  8. I polokalama o vaisu, o se vaega lenei o le toe faaleleia, lea e atiina ae ai mausa lelei e fafaga ai le agaga ma taulima ai manaoga faalelagona talafeagai i ni auala maloloina.

  9. Dale G. Renlund, “Le Au Paia o Aso e Gata Ai, Taumafai Pea,” Liahona, Me 2015, 57.

  10. Russell M. Nelson, “E Mafai Ona Tatou Faia ia Lelei Atu ma Ia Tatou Lelei Atu,” Liahona, Me 2019, 67.

Lolomi