“Manga Unikakin Koraan te Onimaki,” Riaona, Maati 2024.

Manga Unikakin Koraan te Onimaki

Iroun Betsy VanDenBerghe

Reirei mairouia ake a oki nakon te onimaki.

N te aonaaba ae kaotaki iai n taainako karakin buan te onimaki, te mwananga n okirikaaki nakon te onimaki ae aki rangi ni taetaekinaki a konaa n aki rangi n taraaki. Ma karakinan te manga rairaki e kamataata aroia taari ao mwaane n te euangkerio n tokanikai man aia nanououa i mwiin kitanakin te Ekaretia. Karakinaia e kamataataki n ana reirei Aramwa n taekan unikakin te koraa. E kabwarabwara waakin te onimaki Aramwa bwa e aki ti ibuobuoki ni kakorakoraia ake a keiaki n karikirakea aia onimaki ma e buokiia naba ake a korakai ma titiraki ao raraoma.

Te moan, ti riai n oota bwa “te onimaki bon tiaki karekean te ataibwai ae kororaoi ibukin bwaai nako” (Aramwa 32:21).
Ngkanne ti “kamwakura teutana te onimaki ke tao n “tangiria bwa kam ti kan kakoaua” (kibu 27).
Ti unika te koraa—ae ana taeka te Atua—i nanora (taraa kiibu 28).
I nanon kawaira, ti kamwarakea wakaa n tamnei ma te taotaonannano ao ni butimwaei ibuobuoki mairouia raao i nanon te euangkerio n karikirakea te aroka ae e unikaki i nanon Kristo, ae bwebwerake nakon te maiu ae aki totoki” (kibu 41).

“Te onimaki bon tiaki karekean te ataibwai ae kororaoi ibukin bwaai nako; ngaia are ngkana iai am onimaki ko kantaningai bwaai aika aki nooraki, aika a koaua” (Aramwa 32:21).

Alba Lucia Fonseca, kaain te Ekaretia man te United States, e noora te rongorongo i aonraain ae e kariki raraoma ibukin taekan ana koaua, ao e rootaki ao n bua ana koaua. N te moantai, e karenakoa koraan te onimaki man ana nanououa, ma imwiina e a moana maroorona ma te membwa ae ibuobuoki ao n ataibwai ao n karekea ataakina bwa ana aki kakoaua e karekei naba titiraki.

“Ootau n ana reirei te euangkerio ao rongorongon te Ekaretia e aki rangi ni bati n aron au katautau,” e kabwarabwaraa. “Nanou n tataonannano e a tia ni buokai n karekea i nanou bwa e bati riki bwaai aika I riai n reiakinna ao bwa e aki roko te onimaki n karekean titiraki aika a kaekaaki.” E karekea n ana iango Alba bwa “bwaai tabeua aika a boongana n te maiu—n aron te utu, te reirei, te mwakuri—a irekereke ma kangaanga, anga nano, aki koaua raoi, ao te kekeiaki mwaaka i nanon te maiu. I okira te Ekaretia ao ni konaa ni kamatoaa bwa kateimatoaan te onimaki e bon rangi ni manena n te aekaki ni korakora aio.”

E reirei Beretitenti Russell M. Nelson, “E aki kainnanoa te onimaki ae kororaoi te Uea ibukira bwa ti aonga ni karekea kororaoin mwaakana.” Ma e katerea naba, bwa ara onimaki, e kainanoa te korakora ae reitinako ibukin reitinakon te rikirake.¹ Ngkai e bon nakoraoi aan te Salt Lake Tembora n te maan ae raka iaon tebubua te ririki, e a kainanoa ngkai te onobwai ae bubura, E kabwarabwara Beretitenti Nelson. Ngaira naba n taai tabetai ti riai ni kamatoa aan tamneira “n tei ni korakora ni kaitarai rokon kangaanga nako.”² Ngkai ti kaitarai kangaanga n tabetai n aron ae reke iroun Alba, nanora ae matoa e konaa ni kairiira nako man te koaua ae bebete nakon te aki kakoaua ae bon tau, ao n kabuai korakoraara aika a riai ni kakorakorai ao ni kamatoai aan tamneira.

A kunea koraki ake a kamatebwaia karakin manga okin te onimaki bwa e ibuobuoki taraan te onimaki i nanon te maiu, n te mwananga ae bati kawaina.³ Ti konaa ni moanna ma te koaua ae tau n aron te ataei, ma n taai tabetai te onimaki n aron are iroun te ataei a kaitarai titiraki ma raraoma. Ngke tao a riki ara onimaki aika a aki tau bwa aan tamneira, ti a riai ngkai ni mwaing man ara onimaki teuana nakon te onimaki ae korakora bwa e na kaaitarai kangaanga n taai aika a na roko.⁴ E taraa ni bebete kitanan te onimaki, kanga karekean te rau, ma kaniwanga aika a bati a airi irouia ake a rairaki n nakon te Atua ao ni kateimatoa kanakoraoan koraan aia onimaki.

E moa kataan ana onimaki Tamuera Hoglund mai Sweden ngke a tabeki titiraki ana utu. E rinanon te tai n „“karekean kaekaan teuana te titiraki ngke ti a manga karekea riki teuana,” e kabwarabwara. E aki matoa au onimaki man te aoa teuana nakon teuana, ni karokoa I kunea aei ao karekean te kamatoa e aki nakoraoi.” Irarikin ae na kataia ni kaekaaki titiraki ni kabane, e baireia Samuel bwa e na kamatei titiraki aika a kakawaki—ake a kakawaki nakon kamatoaan aan te onimaki iroun Iesu Kristo. N raonaki ma te tataro ao kamatebwaian booki aika tabu, e kakae Samuel, n ai aron Alba, e reiakinna mwaitin ae riai n reiakina ao ni karekea nakoina ana koaua ae tau. “E kakorakoraaki au onimaki n te bwai ae I rinanona,” e taku,“ao n reiakinai naba bwa ko na ukeuke mwaaka bwa ko aonga ni kunea.”

“Ngkana kam kauti matami ma ni kamwakuri ami konabwai, ma ni kakatai iaon au taeka, ma ni kamwakura teutana te onimaki, eng, e ngae ngke akea te bwai ae kam tangiria bwa kam ti kan kakoaua, kamwakura te nano aio inanomi” (Aramwa 32:27).

“E konaa n kangaanga kammwakuran te onimaki,” e kaotia Beretitenti Nelson. “N tabetai ti titiraki bwa ti kona ni karekea te onimaki ae tau ni karekei kakabwaia ake ti rangi ni kainnanoi.”⁵ Ma rangata aika a uarereke n te onimaki, moanaki ma “te onimaki teutana,” e konaa ni “mwakuri i nanom” ao ni moana te manga bungiaki n tamnei.

I mwiin tionakona ni maiun tamneina ngke e mena n te reirei e moana tatarona Amanda Freeman man te United States, are e kairia n iriira te wirikiriki bwa e na kawara rarikin te tembora n ana tabo. “Namakinan te tamnei mai ikanne e a kauekea au onimaki,” e taku. E kananoaki ana onimaki n okiran te Ekaretia ao butimwaean te wewete nakoina n tia reirei n te Moanrinan, ao e karikirakea arona n karokoa okin arona n te euangkerio. I nanon te tai, e noria Amanda, “I kunei kaeka nakon titiraki ae I rangi ni kainanoia.”

N te tai teuana, Dan Ellsworth, ae kaain te United States naba, e aki koaua ngkana iai nikiran ana onimaki ae na kammwakuria. Arona ni moan karekean te rabakau ao n ataakin te O Tetemanti e kameemerea ana onimaki n te Baibara ao n roota ana koaua n koroboki aika a tabu ni kabane. E teimatoa n nanakon te Taromauri Dan ao e baireia ni moana ana kakatai iaon te tataro, aki mamatam, ao ni beku n te Ekaretia ibukin onoua namwakaina. N tabetai, e tuangiia natina aine bwa a na tataro naba ibukin ana onimaki tamaia.

I mwiin te tai ae aki maan, e moanna ni karekei taneiai ni maiuna n tamnei Dan ao ni kunei kaeka nakon tabeua titiraki ake a katabetabea ana iango riki. N te bong teuana, ngke e mena n te tabo ni boki, e karekea te namakin bwa e na nori booki ake n te karinan mai inano ao n anaa teuana. N te boki anne, e karekea te atatai are e kauntaba nakon te boki are e kamaamara ana koaua n te Baibara. E ngae ngke te bwai ae riki aei e aki kaekai ni kabane titiraki, Dan e reiakin tabeua reirei aika a kakawaki: “Te moan, “I riai n nanorinano bwa mwaitira ae I ataia i bon irou. Ao te kauoua, bon iai kawai tabeua ni kunean te koaua, ni ikotaki ma bukina: namakin n taamnei, bwaai aika a tamaroa man uaan te tamnei, ao iango ake a kakorakoraa rootakin te iango, aikai ni kabane ake a karekea te mataata ae korakora ao te onimaki nakon are I a tia ni karekea mai i mwaaina.”

Ibukin Zac Marshall mai i Engiran, matakuakinan te witeo n reirei ibukin ana Boki Moomon e kauka ana iango nakon karekeana bwa e koaua te boki. “I a tia ni warekia n tain te kamatebwai n te utu mai i mwaina ao i bon irou n akea raoi nanou,” e kabwarabwara. “Ma I aki rangi ni kakaonimaki n te Ekaretia ngke te kairake ngkai, ma ngaia are te kakoaua are I nooria n te witeo e karekea nakoiu bwa N na wareka ana Boki Moomon ma nanou raoi te moan tai.” I mwiin mwakurian ana taeka te Atua, e moana oneanimwiin te nanououa nakon te onimaki Zac. E taku ngkai, “Te Ekaretia are I a tia n nooria mai i mwaina bwa e matoa ni karaoan bwaai tabeua I a nooria ngkai bwa kainaomata n aron are e taekinna Iesu, ‘E na kainaomataingkami te koaua’ [Ioane 8:32].”

“Ma ngkana ko mwanuokina te kai, man aki iangoa kamwarakeana, nooria e na bon aki reke wakaana” (Aramwa 32:38).

Ngkai ti waaki inanon mwaneka aika uarereke ni karikirakea te onimaki, ti riai naba n atai arora n iango ake a na tuuka ao n totokoa te onimaki. Ni kamatebwaian karaki n okiran te onimaki irouia membwa n te Ekaretia n aaba aika a kakaokoro, bwakuaku man te kuura n reirei ae Brigham Young University–Idaho, aika Eric ao Sarah d’Evegnée, a taekinna bwa “arora ni iango e konaa naba n rangi ni bongana n aron ae tera ae ti iangoia.” Te katooto, iangoana bwa te kakaonimaki n taromauri e na kamanoira man kangaangan te maiu aika a aki karau ao ni kauruaki nano e bon aki koaua ao ni karikii katautau aika a aki koaua. E berita Iesu Kristo n aki kitaniira ma e kauringiira bwa “ara bwai i aon te aba te rawawata” (Ioane 16:33). Ma iroun Sarah, kangaangan te maiu e konaa, “ni kairiira bwa ti na noora te euangkerio n ae aki tamaroa. N tabetai ti kaaki aika a kaakawaki ngkana ti kaaitaraaki ma te bwai ae e aki rangi ni kaakawaki.”

Te tia koro rongorongo n rongorongo nikawai ae Don Bradly man te United States e kaaitarai titiraki ibukin rongorongon te Ekaretia n te tai, are e kabwarabwara, “I bon aki kukurei ao n reke n te nanououa. Kabuakakaan temanna e na roota te reitaki n te aro ae aki tamaroa, ao I kabuaa au onimaki ao reitakiu ma te Atua.” Ririki imwiina, e moana wakirakena Dan ni karekean te kaantaninga ao te kakaitau ni maiuna.

E moana naba ukoran taian kamatebwai iaon marurungin te iango ao te rabwata ae uaana man te bootaki n aro. “I aki kona ni kakewei kamatebwai akanne,” e ururing Don. Teutana i mwiin teuana, I kunea ae I a tia n onea mwiin te nanououa nakon te konaa n rinanoi koauan bwaai, ao ni karekean te kaantaninga riki nakon te maiu, e oki au onimaki iroun te Atua ao Iesu Kristo.” E okirikaaki Don nakon rongorongon kawai are e a tia ni ikakorakora ma ngaia, ma ngkai te rongorongo anne e a tia ni kairia nakon ataakina bwa Iotebwa Timiti bon ana burabeti te Atua.

“Ma ngkana kam kamwarakea te taeka, eng, kamwarakea te kai ngkana e waaki ni maiu, … kam na ataa kanuangan ami onimaki, ma ami botumwaaka, ma ami taotaonannano, ma taonan nanomi n te tai ae maan” (Alma 32:41, 43).

Ao tao kukureimi ni mwakuriia ana taeka te Atua ao ni karekea te kaantaninga n ami iango, okirikaaki nakon te onimaki ao iriiran te taromauri bon te bwai ae e konaa ni kakamaaku, n taoniko n te rawawata. E aki ti kainnanoa te taotaonakinnano, te ninikoria, ao te nanorinano ma e kainnanoa naba aia tangira raao ao kaain te utu. Butimwaean aia ibuobuoki n tangira raao e karikirakea te koraa ao ni karika waakana bwa e naaki nimaonnon.

Ngke e moan kaaitara ma titiraki ibukin rongorongon te Ekaretia Leo Winegar man te United States, e reiakina boonganan aia nanoanga raoraona. “E rai au kakoaua,” e kabwarabwara, ngkai e rinanon te tai ae “kamaroaa ao ni kabwara nano ngke I korakai n tataro.” N te bong teuana e karekea te ungannano Leo bwa e na reitaki ma te tia rabakau n rongorongon te Ekaretia. E aki ti kaungaa Leo bwa e na iangoa riki nanououana ma e riki naba bwa raoraona ni koaua. E oki teutana i mwiin teutana ana koaua Leo ma a na buoka ana tia kaunganano ao mwaitin ana ririki ni kamatebwai ma te kaantaninga. I nanon taina, e kunei kaeka nakon titiraki aika a mwaiti. “E onrake nanou n te kakaaitau nakon au tia Kamaiu ae Iesu Kristo ibukin kairakiu ni kaokaki,” e kabwarabwaraa, “ao ibukiia rao ake a tei i Bukina.”

“Ngkana arona bwa raao ao utu … a keerikaki man te Ekaretia, teimatoa n tangiriia, ana kauring Beretitenti Nelson. “Tiaki am bwai bwa kona motiki taekan ana rinerine temanna n aron naba ae ngkoe ko kantaningaia ibukin tikum ma te kakaonimaki.”⁶

Maakakin te kabuakaakaki e tuuka Letitia Rule, te membwa mai i Engiran, man te euangkeio n te maan ae 20 te ririki. E bati ana tai ae kan oki iai, ma e “maaku n rinnako, namakina taekinana ao n aron ae kangaa I aki maiuna ae eeti.” Bon ti man tuoana n te aoraki ae kakamaaku ae anganna te ninikoria bwa e na karaoa te mwaneka ae kangaanga anne. A kaitiboo ma ngaia membwa ma te tangira, buokia ni manga irii waaki riki n te euangkerio.

“Kam na unika te taeka aio inanomi, ao ngkana e moanna n riki rake kamwarakea n ami onimaki. Ao nooria, e na riki bwa te kai, ae bwebwe rake i nanomi nakon te maiu are aki totoki.” (Alma 33:23).

N banen ana reirei Aramwa, e kamataata bwa ngkai e kaakawaki ribanaan te koraa, tiaki ti koraa. Ma ngkana e aki, ao a na taratara nako matami “ao moanna ni kakoaua Natin te Atua, bwa e na roko ni kabooia ana botanaomata, ao bwa e na maraki ma ni mate bwa e na karaoa te mwakuri ni kamaiu ibukin aia bure” (Alma 33:22).

E reiakina te reirei ae kakawaaki Michael Auras mai Tiaman iaon moanibwaian te euangkerio imwin mwainginakona ngke te kairake ngaia. “A bati bwaai aika a raraoi n aron te reitaki inanon te euangkerio, ma ti te onimaki iroun Iesu Kristo ae na kateimatoai ara kakoaua,” e kabwarabwara. “Ngai ma tamau a bua ara koaua tabeua te tai ma titiraki aika a kakaokoro ma ti oki ngke ti kabotoa ara onimaki iroun Iesu Kristo i aon bwaai riki tabeua.”

E kamatoaa nakoira Beretitenti Nelson, “E bon rani ni kaan nakoim te Tia Kamaiu ngkana ko kaaitaraa tamwarakean te maunga ma te onimaki.”⁷ E berita Iesu, “I a memena naba iroumi n taainako, ni karokoa tokin aonaaba” (Mataio 28:20). E na nakonako ma ngaira, e tangiriira “ma te tangira ae akea tokina” (Ieremia 31:3), ao e na bati n reke te maiu (taraa Ioane 10:10). Ake a kukurei n unika te koraa aio a na kunea bwa aia onimaki ae uarereke e konaa, rinanon te tia Kamaiu, n riki bwa te “kai, ae bwebwe rake i nanomi nakon te maiu ae aki totoki” (Aramwa 33:23).

E maeka te tia korokaraki i Utah, USA.