Inisitituti
Mataupu 4: 1 Nifae 12–15


Mataupu 4

1 Nifae 12–15

Folasaga

Sa saunoa mai Peresitene Boyd K. Packer, o le Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le naunautaiga o le Tama i le Lagi e tuuina mai i o tatou loto ia faanaunauga amiotonu: “E leai se feau e sili atu ona iloa soo i totonu o tusitusiga paia i auala eseese nai lo le ‘Ole atu ona foaiina mai ai lea ia te outou’” (i le Conference Report, Oke. 1991, 26; po o le Liahona, Nov. 1991, 21). Na talosagaina e Nifae se valaaulia e fesili atu ai mo “mea lea sa vaai i ai [lona] tama, ma talitonuina o le a mafai ona faailoa mai e le Alii” (1 Nifae 11:1). Na tauia faanaunauga amiotonu o Nifae, aua e le gata ina sa ia faamaumauina faamatalaga na tali tutusa ma matou faamaumauga o le faalepo a Liae, ae na ia tusia se vaaiga lautele o lenei lalolagi e oo atu i le iuga o taimi (tagai i le 1 Nifae 14:18–30). O lenei faaaliga na tali tutusa i le faaaliga ia Ioane i le Feagaiga Fou i le tusi o Faaaliga. A o e suesue i le faaaliga ia Nifae, vaavaai mo valoaga faapitoa ua faataunuuina pe o le a faataunuuina i faagasologa o le tala faasolopito — aemaise aafiaga taua o le Liliuese, o vaega faaiu o le Toefuataiga o le talalelei, ma le faatumutumuga o le manumalo o le lelei.

Faamatalaga

1 Nifae 12:11. “Faasinasinaina i le Toto o le Tamai Mamoe”

  • O le paepae o le faatusa lea mo le mama, amiotonu, ma le paia. O le atoa ona mama e manaomia ina ia avea ai e faapei o le Faaola. O le i ai o laei papae ua faailoa mai ai e faapea ua faaofuina le tagata i le mama, po o le faapea o le mama o se uiga o lena tagata. O lena mama e na o le taulaga togiola a Iesu Keriso e mafai ai ona mauaina e pei ona maligi ai Lona toto mo a tatou agasala.

  • Na saunoa Peresitene Ioane Teila(1808–87) e uiga i le moomia ona tatou o atu i tua atu o le na o le avea ai ma tagata o le Ekalesia pe afai e lava lo tatou agavaa e tutu ai i luma o lo tatou Tama i le Lagi: “E i ai isi mea e mamao atu lona aafiaga nai lo le mea o tatou mafaufau i ai i nisi taimi; pe a tatou molimau atu o i tatou o soo o le Alii, pe a tatou molimau atu ua tatou maua le Talalelei ma ua puipuia ai i tatou, e matua selo lena molimau seiloga ua tā o tatou ofu ma faasinasina i le toto o le Tamai Mamoe. E le lava le na ona tatou fesootai ma le Siona o le Atua, aua o le Siona o le Atua e tatau ona i ai tagata e loto mama, ma mama olaga e le pona i luma o le Atua, o la tatou sini autu lena. Tatou te lei taunuu i ai, ae e tatau ona tatou oo i ai, a o lei saunia i tatou e maua le tofi o le mamalu ma le faaeaga; o le mea lea, o se faafoliga ua amiotonu, e le aoga ai ia te i tatou, aua o le ua iloa le finagalo o le matai ae le faia, o le a faatele ona sasaina. … Ma e le lava le na ona tatou taliaina o le Talalelei ma faapotopoto iinei i nuu o Siona, ma mafuta ma le nuu o le Atua, ma auai i sauniga ma aai ma feinu i le Faamanatuga o le talisuaga a le Alii, ma taumafai e agai i luma e aunoa ma le tuua’ia o i tatou i ni mau mea; aua e ui i nei mea uma, a le tonu o outou loto, afai e le mama atoatoa o tatou loto i luma o le Atua, afai e le mama atoatoa o tatou loto ma o tatou mafaufauga, matatau i le Atua ma tausi Ana poloaiga, e le mafai lava ona tatou ‘ae’ae i nei faamanuiaga sa ou tautala atu ai, ma ia sa molimau mai ai Perofeta, sei vagana ua tatou salamo (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ioane Teila [2001], 121–22).

1 Nifae 12–14. Aotelega

  • O le siata o loo mulimuli mai e fesoasoani ia i tatou e vaai ai faalemafaufau i ni gaoioiga taua e taitai atu ai i le faatuina o le malo o le Atua i le fogaeleele:

    Ata
    Chart of Sequence of Events

    Faasologa o Mea na Tutupu e Oo atu i le Faatuina o le Malo o le Atua

    Ata
    O le taua mulimuli a sa Nifae

    Ua faatafunaina le malo o sa Nifae (tagai i le 1 Nifae 12:19–23)

    Ua faasaoina faamaumauga a sa Nifae (tagai i le 1 Nifae 13:35, 40)

    Ata
    Kolomupasa

    Ua maua e Tagata o Nuu ese le Nuu o le folafolaga (tagai i le 1 Nifae 13:12)

    Ua nonofo Tagata o Nuu ese i le Nuu o le folafolaga (tagai i le 1 Nifae 13:13–16)

    Ata
    Taua i le Lotoifale

    © Comstock.com

    O se taua faavaomalo i le nuu o le folafolaga (Taua i le Lotoifale; tagai i le 1 Nifae 13:16–19)

    O Tagata o Nuu ese e ua’i atu i le Alii e mafai ona “faitauina i latou faatasi ma le aiga o Isaraelu” (Toefuataiga o le talalelei; tagai i le 1 Nifae 14:1–2)

    Ata
    Iosefa Samita ma Oliva Kaotui o loo faaliliu

    O le oo mai o tusitusiga paia fou (tagai i le 1 Nifae 13:35–40; 14:7)

    Toefuatai le Ekalesia a Keriso (tagai i le 1 Nifae 14:10–17)

1 Nifae 13:1–9. O Le Lotu Tele ma le Inosia

  • “Pe a faatusatusa i le malo o le Atua, e faatulaga tonu lava e le tiapolo lona malo i le taimi e faasagatau ai i le Atua” (Iosefa Samita, i le Talafaasolopito o le Ekalesia, 6:364).

  • Sa faauigaina e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le lotu tele ma le inosia: “O ulutala lotu a le tiapolo ma le lotu tele ma le inosia o loo faaaogaina e faailoa uma ai … faalapotopotoga o a lava igoa po o natura—pe faaupufai, faafilosofia, tulaga tau le aoaoina, tulaga tau le tamaoaiga,va ma isi, faaleuso, tagata lautele, po o le tapuaiga—o loo mamanuina e avatu ai tagata i le ala e o ese ai mai le Atua ma ana tulafono ma oo ina aveese ai mai le faaolataga i le malo le Atua” (Mormon Doctrine, lomiga lona 2. [1966], 137–38).

  • Na faamalamalama mai e se tasi fai faasalalauga e faapea o le lotu tele ma le inosia e sili atu i le tasi ona iunite:

    “E moni lava, e leai se lotu iloga se tasi i le talafaasolopito, se tapuaiga, po o se vaega e talitonu ua latou faaaogaina uma manaoga o le lotu tele ma le inosia: atonu sa tuufaatasia i le lotolotoi o tagata o Nuu ese; atonu sa faapuupuuina ma faatonutonuina le tufatufaina o tusitusiga paia; atonu na tagatavaleina le Au Paia a le Atua, e aofia ai Aposetolo ma perofeta; e tatau ona galulue faatasi ma le puleaga o malo o le lotoifale ma faaaogaina le malosiaga o malu o le malo e faamalosia ai ona lagona faaletapuaiga; e tatau ona i ai lana pule i luga o le fogaeleele; na te saili ia tele le tamaoaiga ma le amio mataga i tulaga tau feusuaiga; ma e tatau ona tumau seia tulata i le iuga o le lalolagi. E leai se tapuaiga e tasi po o se faatulagaga o talitonuga e mauaina atoa le ata. I se isi itu, o le tiute o Papelonia ua faatinoina e le tele o isi auala, talitonuga, ma tapuaiga i le tele o taimi eseese. …

    “Pe mafai ona tatou, faailoaina i lena taimi talaaga o le faalapotopotoga na avea ma lotu tele ma le inosia i popofou o le faaKerisiano? Sa ono i ai uma amataga o lena faalapotopotoga i le afa lona lua o le seneturi muamua ma sa ono faataunuu uma le tele o a latou galuega i le ogatotonu o le seneturi lona lua.

    “E mafai ona faaigoa le vaitaimi lea o le taimi o le le malamalama i le talafaasolopito o Kerisiano, aua o iina e aupito utiuti mea silisili ona taua tau le talafaasolopito na faasaoina. E lelei a tatou punavai mo le faaKerisiano o le Feagaiga Fou; ona mate lea o le malamalama, ma tatou faalogoina ai se tau faaiteite o se tauiviga tele. Ina ua toe maua mai le malamalama [o le ekalesia] pe a ma le selau tausaga talu ai, o lea ua tatou iloa ai ua suia le ekalesia ma ua matua ese le faaKerisiano mai le mea na i ai i le amataga” (Stephen E. Robinson, “Warring against the Saints of God,” Ensign, Ian. 1988, 38–39).

1 Nifae 13:12. “O Se Tagata i Nuu Ese”

  • Na iloa e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) lenei tagata i le lotolotoi o tagata o Nuu ese o Christopher Columbus:

    “Na musuia e le Atua ‘se tagata i Nuu ese’ (1 Nifae 13:12) o lē, e ala i le Agaga o le Atua na taitaiina e toe mauaina le laufanua o Amerika ma faailoa atu i tagata o Europa le tamaoaiga o nei laufanua fou. E moni, o lena tagata, o Christopher Columbus, o le na tautino atu sa musuia o ia i le mea na ia fai.

    Ata
    O Christopher Columbus i le fogavaa o le vaa

    © 1992 Robert Barrett

    Na fai mai Columbus “‘Sa tatalaina e lo tatou Alii lo’u mafaufau, ma auina atu a’u i luga o le vasa, ma tuuina mai ia te au le afi mo le galuega. O latou na faalogo i la’u gaoioiga na fai mai e valea, sa ulagia au, ma amusia. A o ai sē a masalosalo ae o le Agaga Paia na musuia au?’ (Jacob Wasserman, Columbus, Don Quixote of the Seas, itu. 19–20.)” (The Teachings of Ezra Taft Benson [1988], 577).

  • Sa talitonuina e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) ia Columbus o sē na musuia e le Alii: “Sa toatele le au faitio sa faaalia lo latou tetee ia [Christopher Columbus]. Ou te le finau atu faapea na i ai nisi na taunuu muamua mai i le Itulagi i Sisifo nai lo ia. Ae o ia i lona faatuatua na ia faamumuina ai le lamepa e vaavaai ai se alavaa fou e folau ai i Saina ae i le faagasologa na ia mauaina ai Amerika. O lana misiona maoae o —le folau atu i sisifo e sopoia vasa e lei ma iloa e mamao atu nai lo latou na muamua atu ia te ia o lana augatupulaga. O ia o lē, e ui lava i le fefe i mea e lei iloa ma faitioga ma le toeitiiti tau lana auvaa, sa folau lava faatasi ma tatalo faifai pea i le Silisiliese mo se puipuiga. I ana lipoti i aiga tupu o Sepania, sa ta’u atu faafia ma le malosi e Columbus o lana faigamalaga sa faia mo le mamalu o le Atua ma le faasalalauina o le faatuatuaga faaKerisiano. Tatou te faamamaluina faalelei o ia mo lona malosi e lei faamaluelueina i le feagai ai ma le le mautonu ma le matautia” (i le Conference Report, Oke. 1992, 73–74; po o le Liahona, Nov. 1992, 52).

1 Nifae 13:12–19. O Le Aao o le Alii i le Talafaasolopito o le Iunaite Setete o Amerika

  • Na faafesootai e Peresitene Iosefa F. Samita (1838–1918) le faatuina o le malo o le Iunaite Setete o Amerika ma le Toefuataiga o le talalelei: “O lenei malo tele o Amerika na sii a’e ai e le Silisiliese le mana o lona aao pule aoao, ina ia mafai ai ona faatuina le malo o le Atua i le lalolagi i aso nei e gata ai. Pe ana le saunia e le Atua le ala e ala i le faataatiaina o le faavae o lona malo mamalu, semanu e le mafai (i lalo o tulafono saua ma faailoga tagata o puleaga a malo faaaiga tupu o le lalolagi) le faataatiaina o le faavae mo le oo mai o lona malo maoae. Ua faia e le Alii lea mea” (Gospel Doctrine, Lomiga lona 5. [1939], 433).

  • Na saunoa Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala na musuia ai e le Atua latou na muai taunuu i Amerika e faatuina se malo fou faatasi ai ma le saolotoga mo tagata uma e tapuai ai, e sauniuni ai mo le Toefuataiga o le talalelei: “E silia ma le seneturi mulimuli ane [ina ua maea ona mauaina Amerika] o na lava lagona faalelotu na taitaia i latou na muai taunuu i se atunuu fou i le konetineta o Amerika. I lalo o le aao o le Atua, sa latou faamautuina ai le saolotoga faalelotu mo tagatanuu uma, i se tautinoga musuia o le Tulafono o Aia Tatau. O le sefulufa tausaga mulimuli ane, ia Tesema 23, 1805, na soifua mai ai le Perofeta o Iosefa Samita. Ua toeitiiti maea le sauniuniga mo le Toefuataiga” (i le Conference Report, Oke. 2005, 94; po o le Liahona, Nov. 2005, 90).

1 Nifae 13:20–29. O Upumoni Faigofie ma le Taua ua Aveesea mai le Tusi Paia

  • Sa faamalamalama mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le uiga o le “faigofie ma taua”: “O vaega … o loo misi mai le Tusi Paia sa ‘manino ma silisili ona taua.’ Sa manino lo la faigofie ma le mama, sa faigofie i ‘le malamalama o le … tagata; sa silisili ona taua i lo la mama ma agavaa loloto, o lo la agavaa e faaola ma le taua faavavau i le fanau a le Atua” (Christ and the New Covenant [1997], 5).

  • Na fautuaina e se tasi o faiaoga le faamalamalamaga o loo mulimuli mai mo ni suiga i tusitusiga paia:

    E moni o uluai tusitusiga o le Tusi Paia ua leva ona aveesea. E ono faamaonia lea i le Feagaiga Fou. Sa faamatala e Sir Frederic Kenyon, o se tasi o tagata atamai maoae tau tusitusiga o le popofou o le seneturi lona luasefulu, e faapea: ‘O uluai kopi o nai tusi ua leva ona aveesea. Atonu ai sa faaleagaina i le popofou o le Ekalesia; ona e leai lava se tusitusiga ua faatatau i ai mai se isi lava tusitala Kerisiano.’ O le faamatalaga a Kenyon e faapitoa lona taua ia te i tatou aua o lona uiga mo le tele o seneturi e lei i ai lava se uluai tusitusiga o le Tusi Paia e taialaina le tagata faitau. E oo lava i le uluai sefulu tausaga o le uluai ekalesia Kerisiano, e foliga mai e lei i ai uluai tusitusiga. …

    “O le agelu [i le1 Nifae 13:21–29] na faamaninoina e faapea na te le o talanoa e uiga i ni nai faaletonu e lei fuafuaina e le lima ma le mata, na iu ai ina faatulaga sese ni mataitusi po o ni upu—o sese e lei fuafuaina a le au lomitusi. Na ia tuua’ia tonu nei suiga i galuega fuafua e fesuia’i ai e tagata piopio [tagai i le 1 Nifae 13:27–28]. …

    “A tatou faitau i upu a le agelu, tatou te iloa ai e leai ma e lei i ai lava se Tusi Paia atoa a le lalolagi, ona sa matuai—faateleina le —pi’opi’o a o lei tufatufaina . Ioe, e le gata i le matuia o faiga piopio i le Tusi Paia i le popofou o le vaitau o le faaKerisiano, ae sa faaauau foi ona pagatia ia tusitusiga i suiga sa faifai malie, ona o le sese o lima ma mata, lea e talanoa ai le au atamamai. O lea sa lua ai faagasologa sa faia: (1) o se faiga faapiopio tele faafuasei o suiga o le anotusi ma le, (2) faasalalauina faifai malie o suiga e pei o se taunuuga masani o le lolomiina ma le faaliliuga” (Robert J. Matthews, A Bible! A Bible! [1990], 74–75).

    Sa aoao mai Iosefa Samita e faapea “o le tele o itu taua e uiga i le faaolataga o le tagata, ua aveesea mai le Tusi Paia, po o ua leiloloa ae lei tuufaatasia” (History of the Church, 1:245). Sa ia ta’ua foi e faapea sa sa’o le Tusi Paia ina “ua faatoa faitauina mai tusitusiga a uluai tusiupu. O le au faaliliu lē magafagafa, o le au tusitusi faatamala, po o ositaulaga taufaasese ma le le faamaoni ua latou faia mea sese e tele” (History of the Church, 6:57.)

1 Nifae 13:32–40. Mea Manino ma Taua Ua Toefuataiina

  • Na saunoa Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili i le avea ai o Tusitusiga Faavae a le Ekalesia ma mea silisili ona taua i le toefuataiina o mea moni ua leiloloa:

    “Sa vaai le Aposetolo o Ioane i se faaaliga i le taimi o le a sau ai le agelu i le lalolagi o se vaega o le Toefuataiga o le talalelei. O le agelu o Moronae, o le na faaali i le Perofeta o Iosefa Samita. Na ia taitai Iosefa i le mea na i ai papatusi auro o loo i ai tusitusiga anamua na natia. Ona faaliliuina ai lea e Iosefa Samita nei papatusi e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua, ma lomia ai loa le Tusi a Mamona. O le talafaamaumau lea o ituaiga tagata e lua sa nonofo i le tele o seneturi talu ai i le konetineta o Amerika. E laitiiti se iloa e uiga ia i latou ae lei oo mai le Tusi a Mamona. Ae o le mea e sili ona taua, o le Tusi a Mamona o le isi lea molimau ia Keriso. Na ia toefuatai upumoni taua e faatatau i le Pa’ū, o le Togiola, o le Toetu, ma le olaga pe a mavae le oti.

    “A o lei oo i le Toefuataiga, e tele seneturi na tapunia ai le lagi. Ae o le toe i ai o perofeta ma aposetolo i luga o le fogaeleele, na toe tatalaina ai le lagi i faaaliga ma faaaliga vaaia. O le tele o faaaliga na oo mai i le perofeta o Iosefa Samita, na tusia i se tusi lea ua taua o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. O lenei tusi o loo i ai nisi o aoaoga e uiga i mataupu faavae ma sauniga, ma o se punavai taua e faatatau i le faatulagaga o le perisitua. Ma le isi, o loo i ai ma le isi tusitusiga paia aloaia ua taua o le Penina Tau Tele. O loo i ai le tusi a Mose, lea na oo mai o se faaaliga i le perofeta o Iosefa Samita, ma le tusi a Aperaamo, lea na ia faaliliuina mai se tusitaai faaAikupito na faatauina mai. Mai nei tusi ua tatou aoao ai e le gata i le tele o mea e uiga ia Mose, Aperaamo, Enoka, ma isi perofeta ae faapea foi ma isi tala auiliili e uiga i le Foafoaga. Ua tatou iloa ai o le Talalelei a Iesu Keriso na aoaoina perofeta uma mai lava i le amataga—e amata mai lava i le taimi o Atamu” (i le Conference Report, Ape. 2006, 68; po o le Liahona, Me 2006, 67–68).

  • O le faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia na fesoasoani foi e toefuatai mai ai le tele o upumoni manino ma le taua. O le Faaliliuga a Iosefa Samita o se “toe iloiloga po o le faaliliuga o le King James Version o le Tusi Paia i le Gagana Peretania, lea na amataina e le Perofeta o Iosefa Samita ia Iuni 1830. Sa faatonuina e le Atua e faia le faaliliuga ma faatatau i ai o se vaega o lona valaauga o se perofeta. …

    “O le Faaliliuga a Iosefa Samita ua toefuataiina ai nisi o mea manino ma le taua lea na leiloloa mai le Tusi Paia 1 Nifae 13). E ui lava e le o le Tusi Paia aloaia a le Ekalesia, ae tele ni aoaoga taua o loo aumaia i lenei faaliliuga ma e aoga tele i le malamalama ai i le Tusi Paia. O se tasi foi molimau mo le valaauga paia ma le galuega a le Perofeta o Iosefa Samita” (Guide to the Scriptures, “Joseph Smith Translation”; tagai foi i le2 Nifae 3:11; History of the Church, 1:238).

    I le i ai o faaaliga faifai pea i le Ekalesia a le Alii, o le faagasologa o le aumaia o mataupu faavae ma aoaoga faavae manino ma le taua o le talalelei i tagata i le salafa o le lalolagi o se faagasologa faifai pea. O lipoti o konafesi ma isi tusitusiga musuia mai aposetolo ma perofeta a le Alii e sili ona taua mo le malamalamaaga i mea moni mama ma taua o le talalelei.

1 Nifae14:7. “O Se Galuega Tele ma le Ofoofogia”

  • Ua faamatalaina e tusitusiga paia le Toefuataiga o le talalelei ma le faatulagaga o le Ekalesia “o se galuega tele ma le ofoofogia” (1 Nifae 14:7; 3 Nifae 21:9). I le tulaga lea, o le upu tele o lona uiga e taua ma anoa, ae o le ofoofogia o lona uiga o le maoae ma le le mafai ona malamalama i ai. Galuega o se gaoioiga po o se mea ua ausia e faavavau.

    Sa faamalamalamaina e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le taua o le Ekalesia e tafalua: “O lenei ekalesia, o le faalapotopotoga o le tino o Keriso, o se galuega matautia ma le ofoofogia e le gata i mea ua faia mo le au faatuatua ae faapea foi i mea ua faia e le au faatuatua mo ia. O o outou soifua ua i le totonugalemu o lena mea ofoofogia. O outou o faamaoniga o na mea ofoofogia” (i le Conference Report, Oke. 1994, 42; po o le Liahona, Ian. 1995, 38).

1 Nifae 14:14. Faaauupegaina i le Amiotonu ma le Mana

  • Sa faamalamalama mai e Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea o le amiotonu o le a avea ma malosiaga o le nuu o le Alii: “O le mea lea ia tatou vaai ifo ia i tatou lava. Mo le Ekalesia, e fautuaina mai faatasi e tusitusiga paia le faamamaina faavavevave ma faatupulaia le fuainumera o le tuputupu ae faaleagaga—faatasi ai ma mea uma ua tuanai pe a oo ina ‘faaauupegaina i le amiotonu’—ae le o auupega —ma a oo ina sasaaina mai le mamalu o le Alii i luga o i latou(1 Nifae 14:14; tagai foi 1 Peteru 4:17; MFF 112:25). E naunau le Alii e faatuina mo Ia se nuu mama, o le auauna ia te Ia i le amiotonu (tagai i le MFF100:16 ; 101:4; 136:31), ma ‘e leai se mea e finagalo le Alii lou Atua ia faia, vagana o lea o le a na ia faia’ (Aperaamo 3:17)” (i le Conference Report , Ape. 1988, 8; po o le Ensign, Me 1988, 8).

  • Na faamalamalama atili e Elder Maxwell o le faamamaluina o a tatou feagaiga e taua i le taliaina o lea folafolaga: “Ua i ai i tagata o le Ekalesia se faamoemoe ia latou faataunuuina, uso e ma tuafafine. Sa vaai i ai Nifae. E i ai le aso, o ana upu ia, ‘o le a faalaeiau ai i le amiotonu ma le mana o le Atua i le mamalu tele’ tagata ‘faasalalauina’ o le feagaiga a Iesu, ‘i luga o le fogaeleele’. O le a faataunuuina lena mea, pe a oo ina toatele tagata o le Ekalesia e avea ma tagata paia ma amio paia atili.’ (1 Nifae 14:14). (i le Conference Report, Oke. 1991, 43; po o le Liahona, Ian. 1992, 37).

1 Nifae 14:18–30. O Le Tala Faamaumau a Ioane le Tali Faaaliga

  • Fuaiupu e 18–30 i le 1 Nifae 14 e faatatau i le tusi o Faaaliga, o le tusi mulimuli o le Feagaiga Fou, lea na tusia e le Aposetolo o Ioane. Na vaai Nifae i mea o le a tutupu i o tatou vaitaimi ae lei faatagaina e na te tusia aua o le matafaioi lea a Ioane. Fuaiupu 26 e mafai ona i ai se faatatauga i le vaega o le Tusi a Mamona lea na faamaufaailogaina. (Mo faamatalaga faaopoopo e uiga i le tusi na faamaufaailogaina, tagai i le 2 Nifae 27:7; 3 Nifae 26:7–11; Eteru 4:7.)

1 Nifae 15:2–11. “Faamaaa o Latou Loto”

  • Na talanoaina e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le auala e taofia ai e se loto maaa lo tatou faaleagaga:

    “Sa taumafai Nifae e aoao ona uso e mafai ona latou iloa le uiga o perofetaga a lo latou tama, ia ‘sa faigata ona malamalama i ai, seiloga e aioi le tagata i le Alii’ (1 Nifae. 15:3). Na tau atu e Nifae ia i latou pe afai latou te le faamaaa o latou loto, ma o le a tausia ia poloaiga ma aioi atu i le Alii i le faatuatua, e moni, e faailoaina ia mea ia te outou.’ (1 Nifae. 15:11).

    Afai tatou te faamaaa o tatou loto, teena faaaliga faifai pea, ma taofiofia lo tatou aoaoina i mea e mafai ona tatou maua e ala i le suesue ma malamalama i gagana patino o aoaoga faavae i tusitusiga paia o taimi nei, o le a faaitiitia lo tatou malamalama e pei ona ta’ua e Alema ‘o le tufaaga itiiti o le upu’ (Alema 12:11 ). Afai tatou te saili ma talia faaaliga ma musumusuga e faalautele ai lo tatou malamalamaaga i tusitusiga paia, o le a tatou iloa se faataunuuga o le folafolaga musuia a Nifae lea o e saili ma le filiga o le a ‘faamatalaina … mea lilo a le Atua ia te i latou, i le mana o le Agaga Paia ’ (1 Nifae. 10:19)” (“Scripture Reading and Revelation,” Ensign, Ian. 1995, 7).

    Ata
    Faifeautalai i le NAF
  • Sa faamalamalama mai e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea e le gata ina mafai ona iloa e Lamana ma Lemuelu mea na iloa e Nifae ma lona tama, ae e mafai foi ona faatatau lenei mataupu faavae ia te i tatou: “Afai e mafai ona tatou o mai faatasi i le loto e tasi ma le manatu e tasi i le faatuatua atoatoa ua sili atu ai ona tatalaina loa o tatou malamalama i le taimi nei nai lo le faatuai.” (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 9).

    “E le faaalia e le Atua soo se mea ia Iosefa, ae o mea o le a Ia faaalia, e faaalia foi i le Toasefululua, ma e oo lava i sē aupito faatauvaa o le Au Paia e mafai ona iloa mea uma i le vave e mafai ai ona ia tauaveina na mea” (History of the Church, 3:380).

1 Nifae 15:12–13. Iutaia ma Nuu Ese

  • Tatou te faitau soo e uiga i tagata Iutaia ma tagata o Nuu ese i le Tusi a Mamona. O nisi o taimi e faigata ona malamalama po o ai o loo tautala mai i ai tusitusiga. Na saunia e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le fesoasoani mo lea luitau: “Na vaevae e Liae ma Nifae tagata uma i itu e lua, o Iutaia ma Nuu ese. O Iutaia o tagatanuu o le malo o Iuta po o e na tupuga mai ia i latou; o le isi uma vaega na faatatau i ai o Nuu Ese. Mai iina, o tatou o tagata o Nuu ese lea e talanoa mai ai tusitusiga paia; o tatou lea o e ua mauaina le atoaga o le talalelei; ma e tatau ona tatou o e tuuina atu i le au sa Lamana, o tagata Iutaia, aua o latou tama na o mai mai Ierusalema mai le malo o Iuta” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 556).

    Na faailoa mai foi e Elder McConkie le tasi tagata o nuu ese o le o le a fesoasoani tele i le Toefuataiga: “O Iosefa Samita … le tagata Nuu ese i le ma o lona aao na oo mai ai le Tusi a Mamona, ma o tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai … o Tagata o Nuu ese ia latou te tauaveina le faaolataga i le au sa Lamana ma tagata Iutaia” (The Millennial Messiah [1982], 233).

1 Nifae 15:13–16.Toefuataiga o le Talalelei i Aso e Gata Ai

  • Sa folafola mai e Peresitene Gordon B. Hinckley le aafiaga o le Toefuataiga i le talafaasolopito: “Ou uso e ma tuafafine, tou te silafia ea mea ua tatou maua? Tou te silafia ea lo tatou tulaga i mea maoae o loo tutupu i le talafaasolopito o le tagata? O le taimi lenei na tulimatai i ai mea uma ua mavae. O le vaitau lenei o le toefaafoisia. O aso nei o le toefuataiga. O le taimi lenei e o mai ai tagata mai vaega uma o le lalolagi i le mauga o le maota o le Alii, e saili, ma aoao i Ona ala, ma savavali i Ona ala. O le faatumutumuga lenei o seneturi uma o taimi talu mai le soifua mai o Keriso e oo mai i lenei taimi ma lenei aso matagofie.” (i le Conference Report, Oke. 1999, 94; po o le Liahona, Nov. 1999, 74).

1 Nifae 15:12–20. O Le Faapotopotoina o Isaraelu

1 Nifae 15:24. O Le Afioga a le Atua ma U Fanafana Mu

  • Na saunoa Peresitene Ezra Taft Benson i le faamanuiaga o le i ai o afioga a le Atua ia i tatou. E le gata ina taitaiina atu i tatou i manuia e tele, ae tuuina mai mo tatou le malosiaga e tutumau mausali ai pe a feagai ma tofotofoga: “I lana miti, na vaai ai Liae i se ai uamea e ui atu i le pogisa. Sa ia vaaia afai e pipiimau tagata i lena ai uamea, o le a taumamao i latou ma vaitafe eleelea, ma aloese mai ala leaga, ma le toe feoai i ala ese e tau atu i le faafanoga. Sa faamatala manino mai mulimuli ane e lona atalii o Nifae le faatusa o le ai uamea. Ina ua fesili Lamana ma Lemuelu , ‘O le a le uiga o le ai uamea?’ na tali Nifae, ‘O le Afioga a le Atua; ma lenei [sei tagai foi i le folafolaga lenei] o i latou foi e faalogo i le afioga a le Atua, ma taofi mau i ai, e le fano i latou e faavavau, e le mafai foi e tofotofoga ma u fanafana mu a lē ita mai ona manumalo ia te i latou e oo i le tauaso e taitaiese ai i latou i le malaia’ (1 Ni. 15:23–24; faaopoopo le faatusilima.) O le a le gata ina taitaiina i tatou e le afioga a le Atua i le fua e sili ona manaomia o fua uma, ae e mafai foi ona tatou maua i le afioga a le Atua ma ala mai ai, le mana e tetee atu ai i faaosoosoga, ma le mana e faatoilalo ai galuega a Satani ma ana ‘au” (“O Le Mana o le Upu,” Liahona, Me 1986, 80).

1 Nifae 15:32–35. “Faamasinoina i a Latou Galuega”

  • Na saunoa mai Elder Dallin H. Oaks i le auala e faauigaina ai e a tatou galuega ia tagata e i ai tatou. O ai e avea i tatou e ala i a tatou galuega e aofia i le faamasinoga o le a tatou maua:

    E faatele ona tautala le Tusi Paia ma tusitusiga o ona po nei e uiga i le faamasinoga mulimuli lea o le a tauia ai tagata uma e tusa ma a latou tuutuuga po o galuega po o faanaunauga o o latou loto. Peitai ua i ai isi mau ua faaopoopo i lenei [faamasinoga mulimuli] e faatatau lea i lo tatou faamasinoina e tusa ma tulaga tatou te ausia.

    Sa faamatalaina e le perofeta o Nifae le Faamasinoga Mulimuli i tuutuuga o tulaga ua avea ai i tatou: ‘Afai foi ua eleelea a latou galuega ua eleelea, lava; ae afaiua eleelea i latou e le mafai ona nonofo i le malo o le Atua’ (1 Nifae 15:33; faaopoopo le faatusilima). Na folafola atu e Moronae, ‘O le ua eleelea, e eleelea pea o ia; o le ua amiotonu e amiotonu pea o ia’ (Mamona 9:14; faaopoopo le faatusilima; tagai foiFaaaliga 22:11–12; 2 Nifae 9:16; MFF). E faapena foi ona moni i e ‘manatu faapito’ pe ‘le usiusitai’ po o se isi lava uiga faaletagata e le ogatasi ma mea e manaomia e le Atua. I le “tofi”o e amioleaga i le Faamasinoga Mulimuli, o loo faamatala ai e Alema afai e tausalaina i tatou i a tatou upu, o a tatou galuega, ma o tatou manatu, ‘e le maua foi i tatou ma le le pona ; … a o faapea ona matautia tele, tatou te le faamalosi e tepa a’e i lo tatou Atua’ (Alema 12:14).

    “Mai ia aoaoga tatou te faia ai se faaiuga o le Faamasinoga Mulimuli ua le na o se iloiloga o amioga lelei ma leaga a se tagata—ae o mea sa tatou faia. O le faailoaina mai o aafiaga faaiu o a tatou amioga ma mafaufauga—o tulaga ua avea ai tatou. E le lava i soo se tasi le na o le faia o taga faaaliali. O poloaiga, o sauniga ma feagaiga o le talalelei e le o se lisi o teuga tupe moomia e faia i se teuga tupe faalelagi. O le talalelei a Iesu Keriso o se fuafuaga ua ta’u mai ai ia te i tatou le ala e avea ai i tatou ma e ua finagalo ai lo tatou Tama Faalelagi” (i le Conference Report, Oke. 2000, 41; po o le Liahona, Nov. 2000, 32).

1 Nifae 15:34–35. O Le Tulaga Mulimuli o Agaga

  • E manino se eseesega i le va o le lelei ma le leaga, malamalama ma le pogisa, le malo o le Atua ma le malo o le tiapolo. O seoli le nofoaga ua saunia mo le eleelea o e mulimuli ia Satani, a o e amiotonu na mulimuli i le Atua o loo fiafia i le filemu ma le mamalu o Lona malo. Ae faapefea ona mafai e le iuga o agaga o tagata uma ona vaeluaina i le na o se lua ni vaega—latou o e “nonofo ai i le malo o le Atua ” po o latou o le a “lafoaiina ”? (1 Nifae 15:35).

    Ata
    O Le Afio Mai Faalua o Keriso

    O le ki mo le taliina o lea fesili o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:43, o loo otootoina le galuega a Iesu Keriso e pei ona mulimuli ai: “[O le] faamamaluina o le Tama, ma faasaoina galuega uma a ona aao, ae tau lava o na atalii o le malaia na faafitia le Alo ina ua uma ona faaalia o ia e le tama.” O lea la, o le faaiuga e aofia ai le faapotopotoina o i latou ua faaolaina ma latou e le faaolaina, po o atalii o le malaia. O i latou ua faaolaina o le a aofia ai i latou o le a faatagaina e ulufale atu i le tikeri o le mamalu. Mataupu Faavae ma Feagaiga 76 ua faaigoaina tikeri e tolu o le mamalu—selesitila, terasitila, ma le telesitila—faatasi ma faamatalaga e uiga ia i latou o loo agavaa mo nei nofoaga i le malo o le Atua. O lea la, o le faaolataga i totonu o le malo o le Atua e maua i tikeri uma e tolu o le mamalu, ae na o i latou o e le agavaa e ta’ua o atalii o le malaia.

Manatu e Mafaufau Loloto I Ai

  • E faapefea ona e faaaogaina le faataitaiga a Nifae o le saili atu i le Alii e avea ai musumusuga ma faaaliga o se vaega taua o lou olaga?

  • O a auala na saunia e le Alii mo le Toefuataiga o le talalelei i lenei tisipenisione?

  • E faapefea ona e faauigaina le faaupuga “U fanafana mu a le fili”? O le a se u fanafana mu faapitoa o mafatia ai lou olaga? O le a se mea e tatau ona e faia e sili atu ai ona teena u fanafana o loo taofiofia lou tuputupu ae faaleagaga?

Galuega Fautuaina

  • Tusi se tala puupuu e uiga i se tasi o fesili o loo mulimuli mai:

    1. O a ni auala o loo e alualu ai i luma agai i le laau o le ola?

    2. O ai o faatusa i ai le “lotu tele ma le inosia”?

    3. E faapefea ona fesootai le 1 Nifae 13 i le mataupu faavae lona valu o le faatuatua?

Lolomi