Inisitituti
Mataupu 53: Moronae 1–6


Mataupu 53

Moronae 1–6

Folasaga

Ina ua maea ona otootoina e Moronae o le talafaasolopito o sa Iareto (tagai Eteru 13:1; 15:34), na ia manatu o le a le ola o ia e tusi nisi tusi faaopoopo (tagai Moronae 1). Ae ui i lea, na ola o ia i le isi 36 tausaga ina ua mavae le taua mulimuli i le va o sa Lamana ma sa Nifae (tagai Mamona 6:5; Moronae 10:1). I le taimi lea, na tusia ai e Moronae nisi mea moni paia e matua taua tele i tagata faitau o aso e gata ai. O nei mataupu e faapitoa lava le fesoasoani mo i tatou ona o loo i ai taiala e faatatau i le faatulagaina sao o sauniga—ma le tulaga o le Agaga Paia i le taitaia o le Ekalesia i aso taitasi. Na faapupulaina mai foi e Moronae le manaomia mo tagata o le Ekalesia ia tausia ma faafaileleina tagata fou e auai mai i le Ekalesia.

Faamatalaga

Moronae 1:1–3. Moronae

  • Na “tuuina ki o le tala tusia faamauina i le laau a Efaraima” e le Alii ia Moronae (MFF 27:5). O lea na avea ai o ia ma tagata autu i le tuuina mai o tusi i lenei tisipenisione ma o le leoleo foi lea o tusi ia. O Moronae o le “perofeta mulimuli lea o sa Nifae i le Tusi a Mamona (po o le T.A. 421). Ina ua latalata lava ina oti Mamona, na ia tuuina atu se tusi ua taua o papatusi a Mamona i lona atalii o Moronae U a M 1:1). Na faaiuina e Moronae le tuufaatasiga o papatusi a Mamona. Na ia faaopoopoina mataupu e 8 ma le 9 i le tusi a Mamona (Mam. 8:1). Na ia otootoina ma tuu atu i ai le tusi a Eteru (Eteru 1:1–2) ma faaopoopo i ai lana lava tusi ua taua o le tusi a Moronae (Moro. 1:1–4). Na faamaufaailogaina e Moronae papatusi ma nanaina i le mauga o Kumora (Mam. 8:14; Moro. 10:2). I le 1823 na auina mai ai Moronae o se tagata toetu e faaali mai le Tusi a Mamona ia Iosefa Samita (T—I.S. 2:30–42, 45; MFF 27:5). Na ia faatonutonuina le perofeta talavou i tausaga taitasi mai le 1823 i le 1827 (T—IS 2:54) ma na tuuina atu mulimuli ane papatusi ia te ia i le 1827 (T—IS 2:59). Ina ua maea le faaliliuina, sa toe faafoi atu e Iosefa Samita papatusi ia Moronae” (Guide to the Scriptures, “Moroni, Son of Mormon”).

Moronae 1:4. O Le Tusi a Mamona o le a Aoga Tele

  • O le Tusi a Mamona o loo faia se vaega taua i le faaliliuina o tagata e toatele. Na taua faapitoa lava e Moronae le manuia o le a oo mai i sa Lamana i aso e gata ai ona o le Tusi a Mamona. O se tasi o valaauga faafaifeautalai muamua lava i lenei tisipenisione na tuuina atu ia Oliva Kaotui ma ana soa ina ia aoaoina sa Lamana o loo nonofo i le itu i sisifo i luma (Misuri) o Amerika anamua (tagai MFF 28:8–10). O aso nei ua aveina atu e le Ekalesia le savali o le talalelei i tagata uma lava, e aofia ai e na tupuga mai ia Liae, o loo faataapeapeina i le lalolagi atoa.

Moronae 2:1. O “Soo” Sa Nifae o ni Aposetolo

  • “O lenei tusi [le Tusi a Mamona] o loo faamatalaina foi o lo tatou Faaola na faaali atu i lenei konetineta ina ua mavae Lona toetu; … na i ai ia i latou ni Aposetolo, Perofeta, Faifeau, Aoao, ma Faievagelia; le faatulagaga lava lea e tasi, le perisitua lava lea, sauniga lava ia, meaalofa, mana, ma faamanuiaga, e pei ona olioli ai i latou i le konetineta i sasae” (Iosefa Samita, History of the Church, 4:538).

    “A o taua i taimi uma lava sa Nifae e Toasefululua o soo, o loo tumau pea le mea moni na faaeeina atu ia te i latou le pule paia ia avea ma molimau faapitoa mo Keriso i o latou lava tagata. O le mea lea, o i latou moni lava o aposetolo i tagata o sa Nifae” (Iosefa Filitia Samita, Doctrines of Salvation, 3:158; tagai foi Mamona 9:18).

Moronae 2–5. O Le Taua o Sauniga i le Ekalesia a Iesu Keriso

  • Na faamalamalama mai e Peresitene Boyd K. Packer, le Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le mafuaaga e matua taua ai sauniga: “O sauniga ma feagaiga ua avea ma o tatou faamaoniga mo le ulufale atu i Lona afioaga. Ina ia agavaa mo le mauaina o na sauniga ma feagaiga o se sailiga o le olaga atoa; ina ia tausia pea na feagaiga mulimuli ane o se luitau o le olaga faaletino” (i le Conference Report, Ape. 1987, 27; po o le Ensign, Me 1987, 24).

    Na faamalamalama mai foi e Peresitene Packer: “O le amio lelei e aunoa ma sauniga o le talalelei e le faaolaina ai le tagata; e taua feagaiga ma sauniga o le talalelei” (i le Conference Report, Oke. 1985, 105; po o le Liahona, Ian. 1986, 65).

  • Na faamalamalama mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le faia i le va o lo tatou Tama i le Lagi, o tatou aiga, ma sauniga o loo tatou faia: “O le faamuamua maualuga o le Au Paia o Aso e Gata Ai e lua ni ona vaega. Muamua, tatou te saili ia malamalama i lo tatou sootaga ma le Atua le Tama e Faavavau ma Lona Alo, o Iesu Keriso, ma ia malupuipuia lena sootaga e ala i le mauaina o sauniga laveai ma tausia feagaiga a le tagata lava ia. Lona lua, tatou te saili ia malamalama i o tatou sootaga ma tagata o o tatou aiga ma ia malupuipuia na sootaga i sauniga … ma tausia feagaiga tatou te osia. … O nei sootaga, e malupuipuia i le ala ua ou faamatalaina atu, e maua ai faamanuiaga e faavavau e le maua lava i se isi ala. E leai se tuufaatasiga faasaienisi, manumalo, meatotino, faamaualuga, lauiloa, po o le malosi e mafai ona maua mai ai nei faamanuiaga e faavavau!” (i le Conference Report, Ape. 2001, 110; po o le Liahona, Iulai 2001, 102).

Moronae 3:3. Tofia “e Avea ma se Faitaulaga” po o se Aoao

Moronae 3:4. Tofia “i le Mana o le Agaga Paia”

  • O loo fai e le Agaga Paia se matafaioi taua i sauniga uma o le perisitua. E silafia e le Agaga Paia o tatou loto ma gaoioiga. O le mana o le Agaga Paia e faamaonia ai sauniga uma lava (tagai MFF 132:7). Na saunoa le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44) i le matafaioi a le Agaga Paia i le faia o sauniga: “Matou te talitonu i le meaalofa a le Agaga Paia o loo olioli ai nei tagata, e pei lava ona i ai i le taimi o Aposetolo; matou te talitonu e manaomia [le meaalofa o le Agaga Paia] e fai ai ma faatulaga ai le Perisitua, e le mafai ona valaaulia se tagata i soo se tofiga i le galuega talai e aunoa ma lena meaalofa; matou te talitonu foi i valoaga, tautala i gagana, i faaaliga, i meaalofa, ma le faamaloloina o mai; ma o nei mea e le mafai ona olioli ai e aunoa ma le meaalofa o le Agaga Paia” (History of the Church, 5:27).

Moronae 4–5O Le Faamanatuga

  • Na saunoa Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le taua o le taumafa i le faamanatuga i la tatou taumafaiga e manatua a tatou feagaiga: “O le sauniga o le faamanatuga tatou te faafou ai a tatou feagaiga o le papatisoga ma mafai ai ona maua ma faatumauina le faamagaloga o a tatou agasala (tagai Mosaea 4:12, 26). E le gata i lea, ua faamanatu mai foi ia i tatou i vaiaso taitasi, le folafolaga ia tatou maua pea Lona Agaga e faatasi ma i tatou. A o tatou taumafai la e tausia i tatou lava ia mama ma ia le pisia mai le lalolagi, ona avea ai lea o i tatou ma ipu tauaogaina e mafai ona mafuta ai le Agaga o le Alii e le aunoa” (i le Conference Report, Ape. 2006, 32; po o le Liahona, Me 2006, 31).

Moronae 4:3. Tauaveina i o Tatou Luga le Suafa o Iesu Keriso

  • Na saunoa mai Elder Dallin H. Oaks i uiga taua e tolu e tatau ona malamalama ai pe a tatou tauave le suafa o le Faaola i o tatou luga i le taimi o le faamanatuga:

    “O la tatou molimau ua tatou loto e ave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso e tele ona uiga eseese. O nisi o nei uiga e manino ma malamalama i ai a tatou fanau. O isi o ni molimau i e ua suesue i tusitusiga paia ma manatunatu i tulaga ofoofogia o le ola faavavau.

    “O se tasi o uiga manino ua toe faafouina ai se folafolaga na tatou faia ina ua tatou papatiso. I le mulimuli ai i le mamanu faaletusitusiga paia, o tagata ua papatisoina ‘e molimau i luma o le Ekalesia ua latou salamo faamaoni ia … latou agasala, ma ua loto e ave i o latou luga le suafa o Iesu Keriso, ma naunau e auauna ia te ia seia oo i le iuga’ (MFF 20:37; tagai foi 2 Nifae 31:13; Moronae 6:3). Pe a tatou aai la ma feinu i i le faamanatuga, ua tatou faafouina lenei feagaiga ma isi feagaiga uma lava na tatou osia i vai o le papatisoga (Tagai i le Iosefa Filitia Samita, Doctrines of Salvation, tuufaatasia e Bruce R. McConkie, 3 voluma. [Salt Lake City: Bookcraft, 1954–56], 2:341, 346.)

    “O le uiga lona lua e tatou te ave i o tatou luga le suafa o lo tatou Faaola pe a avea i tatou ma uso o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ua ala mai i lana poloaiga, ona tauaveina e lenei ekalesia lona suafa. (Tagai MFF 115:4; 3 Nifae 27:7–8.) O uso taitasi uma o le Ekalesia, pe talavou pe matua, o se tagata o le ‘aiga o le Atua’ (Efeso 2:19). I le avea ai o i tatou ma ni tagata talitonu moni ia Keriso, ma avea ma Kerisiano, ua tatou ave ma le fiafia i o tatou luga Lona suafa. (Tagai Alema 46:15.) E pei ona aoaoina e le Tupu o Peniamina lona nuu, ‘Ona o le feagaiga ua outou faia e ta’ua outou o fanau a Keriso, o ona atalii, ma ona afafine; aua faauta, o le aso nei ua fanaua ai outou e ia i le faaleagaga’ (Mosaea 5:7; tagai foi i le Alema 5:14; 36:23–26).

    “Tatou te ave foi i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso i soo se taimi tatou te ta’u atu ai i luma o tagata lo tatou talitonuga ia te Ia. Ua tofu i tatou uma ma avanoa e tele e folafola atu ai lo tatou talitonuga i uo ma tuaoi, i o tatou tagata faigaluega, ma e masani. …

    “O lona uiga lona tolu e malamalama ia i latou e lava lo latou matutua e iloa ai o se soo o Keriso na te lagona e tatau ona auauna atu ia te Ia. … O le molimauina o lo tatou loto e ave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso, tatou te faailoa atu ai ua tatou loto e fai le galuega a lona malo.

    “O ia la uiga manino e tolu i le faatusatusa atu i isi, ua tatou iloa ai, tatou te ave i o tatou luga le suafa o Keriso pe a papatisoina i tatou i lona suafa, pe a tatou auai i lana Ekalesia ma faaali atu lo tatou talitonuga ia te ia, ma pe afai tatou te faia le galuega a lona malo” (i le Conference Report, Ape. 1985, 101–2; po o le Liahona, Ape. 1985, 76).

Moronae 4:3; 5:2. “Manatua Pea o Ia”

  • Na faamalamalama mai e Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili le matua faigofie tele ona faatosina ese i tatou mai le manatuaina o le Alii ma le mea e mafai ona tatou faia ina ia manatua atili ai pea o Ia e le aunoa.

    “O outou na sa auauna atu i misiona atonu ua … toe mauaina a outou tusi o talaaga o le misiona o loo teu i totonu o se pusa i lou aiga. Atonu e te faitau ma lagona le tei ao e manatua lou matua galue malosi, lou mafaufau i taimi uma i le Faaola ma Lana taulaga mo oe ma i latou na e taumafai e asia ma aoao, ma le ala na e sagisagi ai ma tatalo soo ai. O le tei atonu e oo mai i le iloaina o le tele o popolega o le olaga na aveina atu oe mai le mea na e i ai muamua, sa matuai latalata lava i le manatuaina i taimi uma ma le tatalo i taimi uma.

    “O la’u savali o se talosaga, o se lapataiga, ma se folafolaga: ou te augani atu ia te oe ia faia ma le naunautaiga mea faigofie na o le a uunaia oe i luma faaleagaga.

    “Amata i le manatuaina o Ia. O le a e manatua le mea ua e iloa ma le mea e te alofa i ai. Na tuuina mai e le Faaola tusitusiga paia, na totogia e perofeta i se tau e le mafai ona tatou fuaina, ina ia tatou iloa o Ia. Ia faaaluina lou taimi i na tusitusiga paia. Filifili nei e faitau atili, ma le mataalia atili nai lo soo se isi lava taimi muamua” (“Always,” Ensign, Oke. 1999, 9–10).

Moronae 6:2. “O Le Loto Momomo ma le Agaga Salamo”

  • O le a le uiga ia maua “se loto momomo ma se agaga salamo”? Na faamalamalama mai e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) o le faanoanoa e tusa i le Atua, “o le iloa loloto lea o a tatou amioga ua tatou faatausuai ai i lo tatou Tama ma lo tatou Atua. O le iloa mautinoa lea ua avea a tatou amioga ma mea na oo ai le Faaola o Le e le agasala, o Le silisili ese i tagata uma, e onosai i le tiga ma le toto i pu laiti uma lava o lona tino. O lenei uiga moni faalemafaufau ma faaleagaga o le mea lea o loo faasino i ai tusitusiga paia o le maua o le ‘loto momomo ma le agaga salamo.’ (3 Ni. 9:20; Moro. 6:2; MFF 20:37; 59:8; Sal. 34:18; 51:17; Isa. 57:15.) O se agaga faapena o se tulaga tonu lea e muai manaomia o le salamo moni” (“O se Liua Maoae o le Loto,” Liahona, Mati 1990, 2).

    Na toe faamalamalama mai e Elder Bruce D. Porter o le Fitugafulu, i le faamatalaina o le uiga o le “loto momomo ma le agaga salamo”:

    “A momomo o tatou loto tatou te nofouta lelei i le Agaga o le Atua ma iloa lo tatou faalagolago ia te Ia i mea uma ua tatou maua ma o tatou tagata uma. O le taulaga e oo mai i lenei tulaga, o se taulaga o le faamaualuga i ona tulaga uma. E pei o le omea e mamanu gofie i lima o se faiipu atamai, e mafai ona galueaiina ma faaleleia se tagata loto momomo i aao o le Matai. …

    “… O i latou ua i ai se loto momomo ma se agaga salamo e naunau e fai soo se mea e fetalai mai ai le Atua ia i latou, e aunoa ma le tetee pe le fiafia. Ia tuu lo tatou faia o mea ia tatou ala ae aoao e faia i le ala a le Atua. …

    “O loo i ai foi se isi uiga o le loto momomo—o lo tatou agaga faafetai loloto lea mo le puapuagatia o Keriso e fai ma o tatou sui. … Pe a tatou manatua le Faaola ma Ona puapuaga, o le a momomo foi o tatou loto i le agaga faafetai mo Le ua Faauuina.

    “A o tatou fai taulaga atu ia te Ia i mea uma ua tatou maua ma o tatou tagata uma, o le a faatumuina e le Alii o tatou loto i le filemu. O le a Ia ‘fusifusi i e loto momomo’ (Isaia 61:1) ma faamanuiaina o tatou olaga i le alofa o le Atua” (i le Conference Report, Oke. 2007, 32–33; po o le Liahona, Nov. 2007, 33).

Mamona 6:3. “O se Naunautaiga e Auauna atu”

  • Na talanoaina e Peresitene Thomas S. Monson uiga e tatau ona i ai ia i tatou uma lava pe a papatisoina i tatou ma valaaulia i auaunaga i le Ekalesia: “E ui o le faaeaga o se mataupu patino, ma e ui e le faalevaega ona faaolaina tagata ae faaolaina taitoatasi, ae le mafai e se tasi ona ola i totonu o se masini miti pefu. O le auai i le Ekalesia e manaomia ai le naunautai e auauna atu. O se tofiga faaletiute atonu e foliga mai e le taua, pe le lauiloa foi lona taui. O le auauna atu, ina ia taliaina e le Faaola, e tatau ona sau mai ni mafaufau filiga, ni lima ua saunia ma ni loto naunautai” (i le Conference Report, Ape. 1994, 80; po o le Liahona, Iulai 1994, 77).

Moronae 6:4. “Tausia i le Afioga Lelei a le Atua”

  • O le “liua” o le faamamafaina i ai po o le uunaia. I le Moronae 6:4 o le fuaiupu o se faatusa ma e faatatau i le mea e tupu pe a galueaiina e le Agaga ma suia ai se tasi e liliu. O le taulaga togiola a Keriso e mafai ai ona fai le faamagaloga o a tatou agasala, ae e ala atu i le mana faamama o le Agaga Paia—le papatisoga i le afi—ona faamamaina moni lava ma aveesea ai agasala (tagai 2 Nifae 31:17; Alema 13:12; 3 Nifae 27:20). E ala atu foi i galuega a le Agaga Paia ona tatou maua le mana fesoasoani o le Togiola e fesoasoani ia i tatou ia avea ma Au Paia faatuatua o Aso e Gata Ai.

  • Na faamatala e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) se aafiaga patino e faamalamalama ai le taua tele o le tausia o i latou o e faatoa liliu mai:

    “O tagata uma e liliu mai e tatau ona ‘faafaileleina i le afioga lelei a le Atua’ (Moro. 6:4). E matua tatau ona fegalegaleai faatasi ma se korama a perisitua, po o le Aualofa, o Tamaitai Talavou, le Aoga Sa, po o le Peraimeri. E tatau ona uunaia o ia e sau i sauniga faamanatuga e taumafa i le faamanatuga, e faafou feagaiga na osia i le taimi o le papatisoga.

    “E lei leva talu ai, sa ou faalogo ai i se alii ma se tamaitai na lauga i le matou uarota. E tele tofiga o le Ekalesia na galue ai lenei alii, e aofia ai le avea ma se epikopo. O lo la tofiga talu ai nei, o le faaaumeaina lea o se tina ma lana fanau. Na ia taua o se aafiaga aupito sili ona fiafia i ai i ona aafiaga uma i le Ekalesia.

    “O lenei tamaitai talavou sa tumu i ni fesili. Sa faatumulia o ia i le fefe ma le popole. Sa le manao o ia e fai se mea sese, pe fai atu se mea e le talafeagai ne’i maasiasi ai pe talie ai foi isi tagata. Sa aumaia ma le onosai e lenei alii ma lona faletua le aiga i le lotu, nonofo faatasi ma i latou, ma puipuia i latou mai soo se mea e ono tupu e faamaina ai i latou. Latou te faaaluina se afiafi se tasi i vaiaso taitasi i lo la fale e aoao atili ai i latou e uiga i le talalelei, ma tali a latou mau fesili. Sa la taitaiina lena aiga e faapei ona taitai e se leoleo mamoe ana mamoe. Mulimuli ane, ua oo i se tulaga ua tatau ai ona siitia le tina ma lana fanau i se tasi aai. ‘Peitai’ na taua e lea alii, ‘o loo matou fesootai pea ma lena tina. Ma te lagonaina lo ma agaga talisapaia tele mo ia. Ua matua mausali nei o ia i le Ekalesia, ma ua le o i ai se popole mo ia. O se fiafiaga tele le galulue ma ia.’

    “Ou te talitonu, o le a matua toaitiiti nisi o i latou e o mai i le Ekalesia o le a faamaamulu, pe afai tatou te tausia faalelei” (“Saili Tamai Mamoe, Fafaga Mamoe,” Liahona, Iulai 1999, 118–124).

  • Na taua e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le tiutetauave lautele mo le tausia o tatou tagata lotu “i le ala sao”: “O faatonuga musuia i le aiga ma le Ekalesia e fesoasoani e saunia ai lenei elemene taua o le fafagaina i afioga lelei a le Atua. … E moni o le avanoa e faalautele ai lena valaauga, e i ai i soo se mea. O lona manaomia, e faavavau. O tama, tina, fanau, uo, faifeautalai, o faiaoga o aiga ma faiaoga asiasi, o taitai perisitua ma ausilali, o faiaoga i potuaoga—e taitoatasi i lona lava ala, ‘e o mai mai le Atua’ mo lo tatou aoaoina ma lo tatou faaolataga. I lenei Ekalesia e le mafai ona maua ai se tasi e le o se taiala i se tasi po o se isi o ona uso a tagata o le lafu” (i le Conference Report, Ape. 1998, 30–31; po o le Liahona, Iulai 1998, 29).

Moronae 6:4. “O Le na Faia ma Le Faaatoatoaina lo Latou Faatuatua”

  • O le upu Le na faia ua faamaninoina o “Le e fausiaina, foafoaina, po o le aumaia o le ola” (Lomiga Muamua a Noah Webster o se American Dictionary of the English Language, 1828 [1967]). I lo tatou tulaga pau, e tatau ona tatou vaai atu i le Faaola mo le mauaina ma le atiina ae o le faatuatua. O le mea lea, o le mataupu faavae lona fa o le faatuatua o loo faamanino mai ai o le mataupu faavae muamua o le talalelei o le “Faatuatua i le Alii o Iesu Keriso.”

    O le upu Le faaatoatoaina e tele ona uiga e faatatau i le matafaioi a le Faaola i la tatou taumafaiga e atiina ae le faatuatua. Muamua, “le e faaatoatoaina; le e faia atoatoa lava.” E mafai ona tatou faatuatuaina le Alii e faia atoatoa lava Lana matafaioi ao tatou faaauau ona tauivi ia avea atili faapei o Ia. Lua, “le e faaatoatoaina po o le faaleleia” (Lomiga Muamua a Noah Webster). A o tatou faia le mea sili e tausia a tatou feagaiga, e ala atu i Lona alofa tunoa e mafai ai ona tatou ausia le atoatoa, le sini faaiu lea o la tatou faigamalaga o le faatuatua. O se faauigaga e fesootai ma le faaatoatoaina o le “faalamolemoleina i le tulaga aupito sili ua fuafuaina” (Lomiga Muamua a Noah Webster). Pe afai o le a tatou o mai i le Alii i le faatuatua o Ona atalii ma afafine, o le a fesoasoani o Ia ia i tatou ia oo i lo tatou tulaga sili.

  • Na talanoaina e Peresitene Henry B. Eyring le matafaioi tutotonu a le Faaola i lo tatou laveaiina. Na ia faaopoopo lana molimau i le molimau a Moronae o Iesu o “‘Le na faia ma Le na faaatoatoaina lo latou faatuatua’ [Moronae 6:4]. O lo tatou Faaola lava na mafai ai ona faamamaina i tatou e ala i Lana Togiola ma lo tatou usiusitai i Ana poloaiga. Ma o le Faaola, o le a ia tausia i latou o le a ui ifo i le vai o le papatisoga ma maua le meaalofa a le Agaga Paia. Pe a latou faaauau pea ona usiusitai e pei o tamaiti, o Ia lava o le a ia faamautinoa o le a i ai pea Lona Agaga e faatasi ma i latou” (i le Conference Report, Oke. 1997, 116; po o le Liahona, Ian. 1998, 100).

Moronae 6:5. Faapotopoto Soo

  • Na faamanatu mai e Elder Joseph B. Wirthlin (1917–2008) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia i tatou le faaaumea o loo i ai i le Ekalesia lautele. Na ia taua osigataulaga a tagata o le Ekalesia ina ia faataunuu le poloaiga taua ia faapotopoto soo:

    “O se tasi o mea aoga mai mea aoga e tele o le Ekalesia o le mafutaga lea ma le Au Paia. I le taimi o lou tofiga i Europa, sa matou faia ai se konafesi e le faagaloina mo siteki o alii sa auauna i le militeli i Siamani. E toatele o tatou uso ma tuafafine lelei sa latou o mai i taavale i le selau ma selau o maila, ma itula e tele e auai i sauniga lotu. E toatele i latou na taunuu mai i le po i luma atu, ma momoe i le fola o le faletaalo. Na tusa pe o le a se taulaga, sa latou o mai ma ni loto fiafia e saili le mafutaga a uso a tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma se avanoa e aoaoina ai ma faalaeiauina ai e taitai o le Ekalesia. Pe a tatou o mai faatasi ua tatou ‘le toe tagata ese, pe o e ua aumau, a ua nuu faatasi ma le au paia, o le aiga o le Atua’ [Efeso 2:19].

    “Ua tatou maua le poloaiga ma le faamanuiaga ia ‘faapotopotoina soo e anapogi ma tatalo, ma fetautalatalaai i manuia o [tatou] agaga’ [Moronae 6:5]. I konafesi aoao ma sauniga a le Ekalesia i le lalolagi, tatou te o mai faatasi e saili le mafutaga—o le mafutaga lelei a uso ma tuafafine i le talalelei ma le mafana o le fesootaiga suamalie ma le Agaga o le Atua. Ia tatou sauniga faaletapuaiga, o le auai o lena Agaga e faatumuina ai o tatou loto i le alofa i le Atua ma o tatou uso a tagata o le Au Paia” (i le Conference Report, Oke. 1997, 41–42; po o le Liahona, Ian. 1998, 37).

Moronae 6:7. “Ina Ia Leai Se Amioletonu ia te i Latou”

  • Na faamalamalama mai e le Tupu o Peniamina o le igoa o le tagata vagana le solitulafono e tineia ai (tagai Mosaea 1:12). Na lapatai mai Alema o igoa o e amioleaga “e le filogia ma igoa o lou nuu” (Alema 5:57). E oo mai le taimi e tatau ai ona salamo tagata taitoatasi na faia ni agasala mamafa a le o lena e le agavaa lena tagata mo le afioaga o le Alii pe avea ma se tasi i le malo. O tagata e le salamo e mafai ona le toe avea ma tagata o le Ekalesia e ala i le fono aoai a le Ekalesia. (Mo nisi faamatalaga e uiga i ituaiga agasala e manaomia aoaiga a le Ekalesia, tagai i le faamatalaga mo le Mosaea 26:32–36 itulau 164.)

Moronae 6:9. “E Tusa ma le Galuega a le Agaga”

  • Na saunoa Elder David B. Haight (1906–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le taua o le valaauliaina o le Agaga ia tatou sauniga:

    “O le mea matuia tupito lava na tupu i sa Nifae e pei ona tusia e Mamona i le Tusi a Mamona o le le toe i ai lea o le Agaga Paia ma meaalofa faaleagaga. O le atamai ma le musumusuga na taua ia Moronae ia aofia i lana tusi mulimuli faatonuga a lona tama, o Mamona, i le faauuina o tofi, le faamanatuga, ma galuega o le Ekalesia. O se mea e tatau ona matauina o lenei molimau ia latou sauniga:

    “‘O a latou sauniga na taitaia e le ekalesia i lalo o le taitaiga a le Agaga, ma le mana o le Agaga Paia; aua o le mea lava e taitai i latou e le Agaga Paia e talai ai, pe faamalosiau atu, pe tatalo, pe fai talosaga ai, pe pepese, po o le a lava e faia lava.’ (Moro. 6:9.)

    “O le agaga lena e mafai ai ma e tatau ona iloagofie ai la tatou tapuaiga ma a tatou sauniga faamanatuga.

    “Na faapea mai se tuafafine ia te au ina ua maea se sauniga faapena le faaleagaga, ‘Ou te le manatua uma mea na tautalagia—ae ou te manatua le lagona na ou faalogoina ao matou usuina le viiga faaiu ma punonou o matou ulu i le tatalo’” (“Remembering the Savior’s Atonement,” Ensign, Ape. 1988, 13).

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • E faafia ona e mafaufau i feagaiga na e osia ma le Atua? O a feagaiga e te manatua soo? Aisea e tatau ai ona e manatua soo au feagaiga uma lava?

  • Aisea i lou lava manatu ua poloaiina ai i tatou e faapotopoto soo i le Ekalesia? O a faamanuiaga e oo mai ia te oe ma isi ona o le faapotopoto soo?

  • Aisea e taua ai lo tatou taitaia o a tatou sauniga e tusa ai ma galuega a le Agaga?

Galuega Fautuaina

  • Faitau tatalo o le faamanatuga mo le falaoa ma le vai foi (tagai Moronae 4–5). A o e faitau, fai ia patino lava ia te oe e ala i le suia lea o soanauna Ou te ma le au i soanauna o le tagata lona tolu tatou, latou ma le i latou. Mafaufau pe faapefea e lenei mea ona suia le uiga o tatalo o le faamanatuga mo oe.

  • Mafaufau pe fia taimi i le poloka mau ua luiina ai i tatou e Moronae ia tauave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso ma manatua o Ia. Faamaumau i lau lava api o talaaga ni nai auala atonu e mafai ona e aumaia ai lou olaga ia latalata atili i lou Faaola.

Lolomi