Inisitituti
Mataupu 47: 4 Nifae


Mataupu 47

4 Nifae

Folasaga

O le Nifae e fa o loo aofia ai le toeitiiti atoa le 200 tausaga o le lotogatasi ma le sologa lelei na sosoo ma le asiasiga a Iesu Keriso i Amerika. O tagata na “faamaoni uma i le Alii”(4 Nifae 1:2), na maua se nuu na moomoo i ai tagata o tupulaga uma. Na matau e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ina ua mavae le asiasiga a Keriso, “O ana aoaoga maoae ma le agaga mamalu na taitaiina atu ai i le taimi aupito sili ona fiafia i lo taimi uma, o se taimi ‘sa leai ai ni fefinauaiga po o feupuaiga ia te i latou, a ua faamaoni tagata uma o le tasi i le isi. Ua tuutele foi a latou mea uma; o le mea lea ua le mauoa ai i latou pe matitiva, ua le pologa pe saoloto, a ua tuufaasaoloto i latou uma, ma ua tofu ma le mea foaifuaina mai le lagi” (4 Nifae 1:2–3]. O lena tulaga faamanuiaina, ou te iloa na faataunuuina e se tasi vaega ou te iloaina—o le nuu o Enoka, lea ‘na tasi ai o latou loto ma manatu ma latou ola i le amiotonu; ma sa leai foi se tasi o i latou e mativa’ [Mose 7:18]” (i le Conference Report, Ape. 1996, 40; po o le Liahona, Iulai 1996, 35).

O le mea matautia, o le afa lona lua o le 4 Nifae na faaalia ai le faatagaina e tagata amiotonu ma le fiafia o le faamaualuga ma le liliuese i o latou olaga, ma aumaia ai le faatafunaga i lo latou nuu. A o e suesue i lenei tusi o tusitusiga paia, saili ia malamalama pe o le a le mea na taitai atu ai i le fiafia o le nuu o sa Nifae ae po o le a foi le mea na o’o atu ai i le faanoanoa ma le faatafunaga o lo latou nuu.

Faamatalaga

4 Nifae 1:2. “Na Liua Tagata Uma i le Alii”

  • Na tuuina mai e Peresitene Marion G. Romney (1897–1988) o le Au Peresitene Sili malamalamaaga nei e tusa ai ma uiga o le liua faamaoni:

    “Fai mai le [lomifefiloi] o le Webster o le veape, ‘liua,’ o lona uiga ‘o le liliu mai se tasi talitonuga po o se ala i se tasi.’ O lena ‘liua’ o se suiga faaleagaga ma le lelei. …’ E pei ona faaaogaina i tusitusiga paia o le, ‘liua’ e le na o le taliaina faalemafaufau o Iesu ma ana aoaoga e aofia ai, ae e aofia ai foi ma se faatuatua faaosofia ia te ia ma lana talalelei—o se faatuatua e galueaiina ai se suiga, o se suiga moni o le malamalama o se tasi i le uiga o le olaga, ma lona faamaoni i le Atua ma lona finagalo—i mafaufauga, ma le amio. …

    “O le tagata ua matua liua atoatoa, o lona uiga ua mate moni lona manao i mea e feteenai ma le talalelei a Iesu Keriso. Ae ua suia i se alofa i le Atua, ma se naunautaiga moni tumau e tausia ana poloaiga. …

    “… E ono foliga mai o le auai i le Ekalesia ma le liuaina e le tutusa uiga. O le liuaina … ma le i ai o se molimau e le o se mea e tasi. O se molimau e oo mai pe a tuuina atu e le Agaga Paia i se tagata sa sailia ma le faamaoni se molimau o le upumoni. O se molimau faaootia loto e faamalosia ai le faatuatua; e uunaia ai le salamo ma le usiusitai i poloaiga. O le liuaina i le isi itu, o le fua lea, po o le taui mo le salamo ma le usiusitai” (i le Conference Report, Nov. 2004, 12–13.

4 Nifae 1:2. “Sa Leai foi Ni Fefinauaiga ma Feupuaiga ia i Latou”

  • E tusa ai ma le auala e tatau ona fai e tagata o le Ekalesia i isi, na faaalia mai ai e le Alii, “E taitoatasi le tagata ma saili i le lelei o le la te tuaoi, a o faia mea uma i le manatu tasi i le mamalu o le Atua” (MFF 82:19).

  • O le a se mea e tatau ona faia e le lalolagi i le taimi nei e fausia ai se sosaiete e leai se fefinauaiga po o feupuaiga? Na aoao mai e Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985) le ala e mafai ona ausia ai lenei sini:

    “Muamua, e tatau ona tatou tuuitiitia le manatu faapito faaletagata e maileia ai le agaga, e faaitiitia ai le loto, ma faapogisa ai le mafaufau. …

    “Lona lua, e tatau ona tatou galulue faatasi ma galulue feoeoea’i o le tasi ma le isi. …

    “Lona tolu, e tatau ona tatou tuuina i luga o le fata faitaulaga soo se mea ua moomia e le Alii. Tatou te amata e ala lea i le tuuina atu o le ‘loto momomo ma le agaga salamo’ [3 Nifae 9:20]” (i le Conference Report, Ape. 1978, 123; po o leLiahona, Me 1978, 81).

4 Nifae 1:2. “Ua Faia ma le Amiotonu e Tagata Uma”

  • Na faamalamalama e Elder Sheldon F. Child o le Fitugafulu le uiga o le “faia ma le amiotonu” o le tasi ma le isi ina ua ia saunoa e uiga i le faamaoni ma le amio sao:

    “A tatou fai atu o le a tatou faia se mea, ia faia loa.

    “A tatou faia se tautinoga, ia tatou faamamaluina.

    “A tuuina mai ia i tatou se valaauga, ia tatou faataunuuina.

    “A tatou nonoina mai se mea, ia tatou faafoi atu.

    “A i ai se mea tau tupe e tatau ona totogiina, ia totogi loa.

    “A tatou faia se maliliega, e tatau ona tatou tausia” (i le Conference Report, Ape. 1997, 39; po o le Liahona, Iulai 1997, 35).

  • Na tusia e Peresitene N. Eldon Tanner (1898–1982) o le Au Peresitene Sili le taua o le fegalegaleai ma isi i le amiotonu:

    “Na oo mai se alii talavou ia te au i se taimi e lei leva talu ai ma faapea mai, ‘Ua ou faia se maliega ma se tasi alii lea e moomia ai ona ou totogi atu se aofaiga tupe i tausaga taitasi. O lea ua tuai ona totogi atu au tupe, ma ua le mafai ona ou totogiina atu na tupe, aua afai ou te faia, o le a aveesea loa lo’u fale. O le a se mea e tatau ona ou faia?

    “Na ou tilotilo atu ia te ia ma fai atu, ‘Tausi le lua maliega.’

    “‘E tusa lava pe aveesea ai lo’u fale?’

    “Na ou fai atu, ‘Ou te le o talanoa e uiga i lou fale. O lea ou te tautala atu e uiga i le lua maliega; ma ou te manatu o le a sili atu i lou faletua ona i ai sona toalua o le na te tausia lana upu … ma mautotogi i se fale nai lo le mauaina o se fale e i ai se toalua e le tausia ana feagaiga ma ana tautoga” (i le Conference Report, Iul. 1997, 35).

4 Nifae 1:3. “Ua Tuu Tele foi a Latou Mea Uma”

  • O se tasi o uiga auau mama na iloagofie ai le nuu o sa Nifae o le “tuu tele foi o a latou mea uma” (4 Nifae 1:3). Na faamatala e Peresitene Marion G. Romney le uiga o lenei fuaitau ma le faaaogaina:

    “O lenei faiga faavae [o le faatulagaga aufaatasi] e puipuia le aia tatau a tagata uma e umia ai ana lava mea ma le pulega o ana meatotino. … Ua tofu le tagata ma lana vaega, ma o lana vaega lea e mafai ona ia tuueseina, taofi ma faagaoioi, pe fai foi lava ma ia. …

    “… Na te faapaiaina mo le Ekalesia mea faasili na te maua e sili atu i mea na te manaomia ma manaomia e lona lava aiga. O nei mea faasili sa tuuina atu i se fale teuoloa, lea na avatu ai le tausiga i isi tagata, ma avatu ai mea sa manaomia i e matitiva” (i le Conference Report, Ape. 1977, 119; po o le Liahona, Oketopa 1977, 100).

    Na faamalamalama foi e Peresitene Romney le mea e taitai atu ai se tagata e ola i lea auala: “A oo ina tatou maua le ‘alofa mama o Keriso,’ o le a matua faateleina lo tatou naunau e feauaunaa’i ma o le a tatou ola atoatoa ai i le tulafono o le faapaiaga. O le ola ai i le tulafono o le faapaiaga e faaeaina ai le ua mativa ae faalotomaualalo ai le ua mauoa. O le faagasologa e tau fai faapaiaina ai i laua. O le a tatala mai ai e matitiva mai le pologa ma uiga inosia uma o le mativa, ma mafai ai ona latou tulai mai i le malosi atoatoa o ni tagata ua saoloto, i la le tino ma la le agaga. O ē mauoa, e ala i le faapaiaga ma le tuuina atu o a latou mea faasili mo le manuia o e matitiva, e lē ina ua fai faamalosi, ae i o latou lava loto fuatiaifo ma le naunautai, e mautinoa o lena alofa moni mo o latou uso a tagata ua faaigaina e Mamona ‘o le alofa mama o Keriso.’ (Moro. 7:47.) O le a aumaia ai lē tuuina atu ma lē na te taliaina, i le tulaga tutusa lea e mafai ai e le Agaga o le Atua ona mafuta ma i laua” (i le Conference Report, Oke. 1981, 132–33; po o leLiahona, Ian. 1982, 181).

  • Na faamalamalama mai e Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le auala tatou te saunia ai e ola i le tulafono o le faapaiaga: “O le tulafono o le sefuluai e saunia ai i tatou e ola i le tulafono maualuga o le faapaiaga—e faapaia ma tuuina atu o tatou taimi uma, taleni, ma mea uma ua tatou maua i le galuega a le Alii. Seia oo mai le aso e tatau ai ona tatou ola i lenei tulafono maualuga, ae ua poloaiina i tatou e ola i le tulafono o le sefuluai, o le tuuina atu lea i le lotofuatiaifo o le tasi vaesefulu o a tatou tupe maua i tausaga taitasi” (i le Conference Report, Oke. 2002, 28; po o le Liahona, Nov. 2002, 27).

4 Nifae 1:5. Vavega “i le Suafa o Iesu”

  • Na faamalamalama e Peresitene Spencer W. Kimball o vavega o se tasi foi o vaega o le Ekalesia i aso nei, e pei lava o aso ua mavae:

    “O loo i ai vavega i aso nei—i tua atu o vaaiga faalemafaufau! Afai na faamaumauina uma vavega o taimi o o tatou olaga, o le a tele fata o faletusi e moomia e tuu ai tusi o le a tusia ai.

    “O a ituaiga o vavega o ia i tatou? O ituaiga uma—o faaaliga, faaaliga vaaia, gagana, faamalologa, taitaiga ma alāfua faapitoa, o le tulieseina o agaga leaga. O fea o tusia ai? I faamaumauga a le Ekalesia, i api o talaaga, i talafou ma tala tusia o mekasini ma i mafaufau ma manatua o le toatele o tagata” (The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 499).

4 Nifae 1:13, 15–16. “Sa Leai ni Finauga i Tagata Uma”

  • Na faamatala e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le punaoa o le filemu tele na faamatalaina i le 4 Nifae:

    “E maua e le tagata le filemu patino pe a alofa moni o ia i le Atua, i le gauai atu ma le lotomaualalo. Faalogo mai ma le toto’a i le mau lenei:

    “‘Ua oo foi ina leai ni finauga i le nuu, ona o le alofa o le Atua ua mau i loto o le nuu’ (4 Nifae 1:15; faaopoopo le faatusilima; tagai foi i le 1:2).

    “O lea, e tatau ona avea le alofa o le Atua ma o tatou faamoemoe. O le poloaiga muamua lea—le faavae o le faatuatua. A tatou maua le alofa i le Atua ma Keriso, o le a tatou maua le alofa i o tatou aiga ma o tatou tuaoi. Ona tatou naunau ai lea ma le fiafia e faataitai ia Iesu. Sa ia faamaloloina tagata. Sa ia faamafanafanaina tagata. Sa ia a’oa’o mai, ‘Amuia e faatupuina le filemu: aua e ta’ua i latou o atalii o le Atua’ (Mataio 5:9; tagai foi i le 3 Nifae 12:9).

    “O le alofa i le Atua e tineia ai mai le agaga le tiga e mafua mai i le vevela faaafi o le papala o le finau. O lenei faamalologa e amata i le tautino o le tagata lava ia: ‘Ia i ai le filemu i le lalolagi, ma ia amata atu ia te a’u’ (Sy Miller and Jill Jackson, ‘Let There Be Peace on Earth’ [Beverly Hills, Calif.: Jan-Lee Music, 1972]). Ona oo atu ai lea o lenei tautinoga i aiga ma uo, ma maua ai le filemu i tuaoi ma atunuu.

    “Aloese mai le finau. Saili le amioatua. Ia faamalamalamaina oe i upu moni e faavavau. Ia faapei i tatou o le Alii i le alofa, ma ia aufaatasi ma Ia i le faatuatua. Ona e maua ai lea o le ‘manuia mai le Atua, ua silisili lava i mea uma e manatu i ai’ (Filipi 4:7), e faamanuia ai oe ma au fanau e oo lava i tupulaga o le lumanai” (i le Conference Report, Ape. 1989, 88; po o le Liahona, Iulai 1989, 88).

4 Nifae 1:15–17. O Le Nuu o Siona

  • Na faamatala e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua tulaga na faamatalaina i le 4 Nifae 1:15–17 o se nuu o Siona. O le mea lenei e tatau ona tatou tauivi i ai i le aso: “I tupulaga maoa’e na tulai mai ina ua mavae le afio mai o le Keriso toetu i le Lalolagi Fou, ‘sa leai ni fefinauaiga po o ni feupuaiga ia te i latou, a ua faamaoni tagata uma o le tasi i le isi’ (4 Nifae 1:2). Ua tusia i le Nifae e 4 e faapea: ‘E moni lava, e le mafai ona sili i ai le fiafia o se tasi nuu o nuu uma lava ua faia e le aao o le Atua’ (1:16). E tatau lava ona tatou taumafai malosi e maua lena tulaga. E pei ona ta’ua e faaaliga o ona po nei: ‘E ao ina faateleina le matagofie o Siona, ma le pa’ia’ (MFF 82:14)” (i le Conference Report, Oke. 1986, 28; po o le Liahona, Ian. 1987, 25). (Mo faamatalaga faaopoopo o Siona o aso e gata ai, tagai faamatalaga mo le 3 Nifae 20:21–22; 21:23–29 i le itulau 325.)

    Ata
    Chart of Three Zion Societies

    Nuu e Tolu o Siona

    1 Siona a’o Lumanai le Lolo
    (aai o Enoka)
    Mose 7:16–19

    Atamu

    (Vaitaimi a’o lumanai le lolo) Galuega a Enoka

    Noa

    Aperaamo

    Mose

    Aposetolo e Toasefululua

    (Taulotoaiga o taimi) Galuega patino a Iesu Keriso i tagata Iutaia

    2 Siona o sa Nifae
    (vaitaimi faaauro a sa Nifae)
    4 Nifae 1:1–3

    Liae

    Soo e Toasefululua o sa Nifae

    Moronae

    Galuega patino a Iesu Keriso i sa Nifae

    Talafaasolopito o sa Nifae-sa Lamana

    Iosefa Samita

    (vaitaimi o le Toefuataiga) Sauniuniga mo le Afio Mai Faalua o Keriso

    3 Siona o Aso-e gata ai
    (o le Ierusalema Fou)
    Mose 7:60–65

    Meleniuma

    Nofoaiga mamalu a le Faaola mo le 1,000 tausaga

4 Nifae 1:16–17. Sa Leai Se “Ituaiga o -Sa”

  • Ona o le lotogatasi ma le filemu o le nuu, sa tuuese ai e vaega patino taitasi na i ai i le Tusi a Mamona, e pei o sa Lamana ma sa Nifae, a latou agamasani faalelalolagi ma talia e avea ma a latou faamuamua aupito maualuga le aoaoga faavae “a ua tasi lava i latou, o fanau i latou a Keriso, o suli foi o le malo o le Atua” (4 Nifae 1:17). A o salalau atu le talalelei i “atunuu uma, ma ituaiga, ma gagana ma nuu” (Mosaea 16:1), o se tasi o luitau o loo feagai ma i tatou o se Ekalesia o le “tasi,” po o le lotogatasi i tagata o le ekalesia. E mafai ona faigata pe a tele naua ituaiga, aganuu, ma agamasani e tuufaatasia.

  • Na aoao mai e Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili e tusa lava po o a eseesega o aganuu, ituaiga o tagata po o tu masani, e mafai lava ona atiina ae le lotogatasi:

    “Ua ou aoao ou te fiafia, ava, ma alofa i tagata lelei mai ituaiga uma, aganuu, ma malo sa ou maua le avanoa ou te asiasi atu i ai. I aafiaga na ou o’o i ai, e leai se ituaiga po o se vaega o tagata e foliga mai e sili a’e nai lo le isi, i le faaleagaga ma le faamaoni. O e foliga mai e itiiti le manatu alofa faaleagaga, o tagata na—e tusa pe o le a le ituaiga, aganuu, po o le atunuu—sa ta’ua e le Faaola i le faataoto o le na lulu saito, o e ‘ua fetina’iina i mea e popole ai, ma oloa, ma mea faafiafia o le olaga nei, ona le o’o lea ina matua o latou fua’ [Luka 8:14]. …

    “A o tatou agai atu i le tele ma tele o atunuu i le lalolagi, tatou te iloa ai le eseesega tamaoaiga faaleaganuu i le Ekalesia. Peitai, i soo se mea lava, e mafai ona maua ai se ‘lotogatasi i le faatuatua’ [Efeso 4:13]. E aumai e vaega taitasi ni meaalofa ma ni taleni faapitoa i le laoai a le Alii. Tatou te mafaia uma ona aoao mai le tele o mea taua mai le tasi ma le isi. Ae tatau foi ona tofu sailia ma le loto fuatiaifo e olioli i feagaiga faaola ua tuufaatasia, o sauniga, ma aoaoga faavae o le talalelei a le Alii o Iesu Keriso.

    “I le eseesega tele o tagata, aganuu, ma tulaga, tatou te manatua e tutusa tagata uma i le Alii” (i le Conference Report, Ape. 1995, 81–82; po o le Liahona, Iulai 1995, 67–68).

  • Na toe fautuaina e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia tagata o le Ekalesia ina ia lafoai ni agamasani faaleaganuu, tu masani a ituaiga, po o isi tu masani e feteenai ma aoaoga a Iesu Keriso, aua o nei tu masani e faavaivaia ai le fuafuaga maoae o le fiafia:

    “Na tofia oe e lou Tama Faalelagi e te fanau mai i se gafa patino e te maua ai lou tofi o le lanu, aganuu, ma tu masani. E mafai e lena gafa ona maua mai ai talatuu tamaoaiga ma mafuaaga sili e olioli ai. Peitai, ua ia te oe le tiutetauave e fuafua ai pe i ai se vaega o lena talatuu e tatau ona lafoai ona e le ogatasi ma le fuafuaga a le Alii mo le fiafia. …

    “Ou te molimau atu o le a e aveesea papupuni i le fiafia ma maua ai le filemu sili atu pe a e faamuamua lou faaaloalo ma le faamaoni i lou avea ai ma tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso, ma avea Ana aoaoga ma faavae o lou olaga. O mea o loo feteenai ai tu masani ma agaifanua a lou aiga po o lou atunuu, ma aoaoga a le Atua, ia faapafala pe faataatia ese. O mea e ogatasi ai tu masani ma agaifanua ma Ana aoaoga, e tatau ona faapelepele i ai ma mulimuli ai e faasaoina ai lau aganuu ma lou talatuu. E na o le tasi le talatuu e le tatau lava ona e suia. O le talatuu lea e maua mai i lou avea ai ma se atalii po o se afafine o le Tama oi le Lagi. Mo lou fiafia, ia faatautaia oe e lena talatuu.” (i le Conference Report, Ape. 1998, 112, 114; po o le Liahona, Iulai 1998, 97–98).

4 Nifae 1:20. “Na Toe Amata ona I Ai Sa Lamana”

  • O Fevaevaeaiga o le taunuuga lea o le amioletonu. O le faamatalaga lea ua fautua mai ai o le faamaualuga o le amataga lea o na fevaevaeaiga ma o le mafuaaga o nisi o tagata ua “fouvale i le ekalesia” ma ua ave i o latou luga le igoa o sa Lamana (4 Nifae 1:20). “Aisea e afaina ai pe o le a le ta’uga o tagata? Aisea e taua ai ia i latou le valaauina ia sa Lamana? Aisea e filifilia ai e se vaega ia lafoai ni avanoa musuia o le lotogatasi ina ia filifilia ai lenei po o lena igoa? E faigofie lava le tali: o le faamaualuga. O le naunautaiga ia ese mai. O se faananauga ia faailoa atu. O le fefe ne’i le amanaiaina. O le manao lasi ia aloaia i nofoaga lautele. E manatu e amiotonu e le moomia se amanaiaina, leai se manao e viia, leai se faamoemoe faapea e tatau ona aloaia. O ē faamaualuga e mananao e avatu a latou aia tatau, tusa lava pe sese. O ē faamaualuga e manatu e tatau ona faia mea i a latou lava ala, tusa lava pe sese lena ala. O ē faamaualuga e e tausisi lava e tatau ona tulimatai lo latou lava ala, e tusa lava pe o le auala e latou te uia e lautele ma tau atu ai i le faatafunaga” (Joseph Fielding McConkie, Robert L. Millet, and Brent L. Top, Doctrinal Commentary on the Book of Mormon, 4 volu. [1987–92], 4:204–5).

    Ata
    O sa Lamana e taupulepule leaga

    Jerry Thompson, © IRI

4 Nifae 1:24. “Ua Faafefeteina i le Faamaualuga”

4 Nifae 1:36. “Tagata Faatuatua Faamaoni ia Keriso”

  • Na saunoa Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i uiga e faamatalaina ai i latou o e faatuatua faamaoni i le Faaola:

    O e faatuatua faamaoni e mausali la latou vaaiga ia Keriso. E ui lava i o latou vaivaiga, o lo latou faaleagaga e taulai i le Faaola, ma o la latou vaaiga i isi mea uma e faavae i lena lava vaaiga taua.

    O e faatuatua faamaoni latou te faia ma le fiafia o latou tiute i le malo o le Atua. O nei tiute e masani ona fuaina ma e fanatonu. E aofia ai le aai ma le feinu ma le agavaa i le faamanatuga, faia o galuega auauna atu faaKerisiano, suesue i tusitusiga paia, tatalo, anapogi, maua sauniga, faia tiute faaleaiga, totogi sefuluai ma taulaga anapogi. …

    O e faatuatua faamaoni e lotomaulalo. Latou te ‘agamalu ma lotomaulalo’ [Moronae 7:43]. … E le tausuai gofie i latou. Latou te le teena fautuaga. …

    O e faatuatua faamaoni e naunau e fai le mea e finagalo ai Keriso. … Pe o tatou naunau ea e tuuina atu i le Alii e taitaiina i tatou agai atu i aafiaga na e atiina ae atili ai i tatou? Pe tatou te solomuli ea i tua? O mea e faalautele ai le agaga, e aofia moni ai le fālō.

    O e faatuatua faamaoni e paleni lelei le faamalieina. Latou te faatupuina se paleni i le va o le faamalieina tele, ma le moomoo i se matafaioi e sili ona taua. …

    O e faatuatua faamaoni e tatalo moni. O a latou tatalo e naunautai. … O tatalo a e faatuatua faamaoni, o nisi taimi, e musuia.

    O e faatuatua faamaoni e tonu le amio ma tonu filifiliga o lena amio. E mausali i latou i lo latou vafealoai ma le Alii, ma e tumau pea lo latou lelei e tusa pe leai se tasi o vaavaai mai. …

    O e faatuatua faamaoni e olioli i latou i le manuia o isi. … Latou te le manatu i a latou uo o ni tagata tauva.

    O e faatuatua faamaoni latou te manatua o le faagalo, o se vaega lena o le lotofaamagalo. Latou te mulimuli i le faataitaiga a le Alii: ‘Ou te [le toe] manatua [a latou agasala]’ (MFF 58:42). …

    O e faatuatua faamaoni e le tausalaina i le agasala, ae e le poimalae. E agalelei i latou ma tautala sa’o. Latou te alolofa i o latou uso a tagata. …

    O e faatuatua faamaoni e fiafia. Nai lo ‘o foliga faanoanoa,’ o e faatuatua faamaoni ia Keriso e ia i latou se filifiliga pulea lelei e galueaiina ai le amiotonu. Latou te manatu mamafa e uiga i se ituaiga olaga latou te ola ai, ma e fiafia foi i latou” (“O e Faatuatua Faamaoni,” Liahona, Tes., 1994, 11–14).

4 Nifae 1:38–39. “Ua Latou Aoao a Latou Fanau ia ‘Aua Le Faatuatua”

  • Na fautuaina e Elder Russell M. Nelson ia matua e aloese mai le faaaogaina o faailoga e mafua ai fevaevaeaiga o manatu pe taitai atu ai i le atiina ae o le faailoga tagata i loto o a latou fanau:

    “Ina ua faatuatua faamaoni sa Nifae, o o latou faatulagaga o mafuaaga o le fevaevaeaiga o manatu na mou ese. ‘Sa leai se feteenai i le nuu, ona o le alofa o le Atua lea na i ai i loto o tagata. …

    “Paga lea, o le taunuuga o lena tala e le o se iuga fiafia. Na faaauauina lenei tulaga seia iu ‘o se vaega toaitiiti o le nuu … na fouvale … ma ua ave i o latou luga le igoa o sa Lamana’ [4 Nifae 1:20], toe aumaia o taufaaleaga tuai ma le aoaoina o a latou fanau ia inoino, ‘pei lava ona aoao e sa Lamana a latou fanau ia inoino i fanau a sa Nifae talu le amataga’ [4 Nifae 1:39]. Ma na toe amata ai le faagasologa o le mafuaaga o le fevaevaeaiga o manatu.

    “Ou te faamoemoe o le a mafai ona tatou aoao i lenei lesona taua ma soia le tuufaavasegaina o igoa mai a tatou vaogagana patino. Na aoao mai e le Aposetolo o Paulo ‘e le o i ai se Iutaia po o se Eleni, e le o i ai se pologa po o se saoloto, e le o i ai se tane po o se fafine: aua ua tasi lava outou uma ia Keriso Iesu’ [Kalatia 3:28; tagai foi Kolose 3:11].

    “Na valaaulia i tatou e le Faaola ‘ia latou o mai ia te ia, ia tofu i latou i lona agalelei; ua le faafiti i se tasi e sau ia te ia, o tagata uli ma tagata papae, o e pologa ma e saoloto, o tane atoa ma fafine; … e tutusa tagata uma i le Atua’ [2 Ni. 26:33]” (“A More Excellent Hope,” Ensign, Fep. 1997, 63).

4 Nifae 1:42–46. Tautoga ma Pulega Faalilolilo

4 Nifae 1:46. Leai Se Tasi e Amiotonu Na o le Au Soo o Iesu

  • Pe a uma ona faitauina o le 4 Nifae 1:46 o le a i ai se tasi e manatu o soo e 12 o Iesu ma sa Nifae e toatolu ua na o le pau lea o tagata amiotonu o sa Nifae. Peitai, na tuua e Mamona se faamalamalamaga taua o lenei tulaga i le Alema 45:13–14. E tusa ai ma nei fuaiupu, i le faaiuga o le Tusi a Mamona, “o soo agamalu o Keriso” (Moronae 7:3) na faatatau foi i soo o Iesu.

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • E faapefea ona i ai se eseesega i lou olaga pe afai e te nofo i se nuu e tai tutusa ma le nuu na faamatalaina i le afa muamua o le 4 Nifae? E faapefea ona e fesoasoani e fausia lenei ituaiga o sologa manuia ma le filemu i lou aiga ma lou fale?

  • I le afa lona lua o le 4 Nifae na pauu atu tagata i se faagasologa o vaega e lua na taitai atu ai i le faafanoga. Muamua, faamaualuga (4 Nifae 1:24–43; tagai foi i le 3 Nifae 6:28–29) ma le lona lua, pulega faalilolilo (4 Nifae 1:42–46; tagai foi i le 3 Nifae 6:28–29). O lenei faatulagaga o le a toe faaalia i le tusi o Eteru (faamaualuga i le Eteru 11:12–14; ma pulega faalilolilo i le Eteru 13:15). E mafai faapefea ona e aloese mai le faia o mea sese e tasi na faia e sa Nifae i le faaiuga o le 200 tausaga o le filemu ma le manuia?

Galuega Fautuaina

  • O feteenaiga ma le taua o le lafoaiina ua faamamafaina i le 4 Nifae. Ina ua maea ona faailoa faapogai o feteenaiga e tulai i lou lava olaga, otooto se fuafuaga alualu mamao o mea e mafai ona e faia e lafoai ai pe faaitiitia feteenaiga i lou olaga.

Lolomi