Tusi ma Lesona
Mataupu 42: O Le Faapotopotoina o le Aiga o Isaraelu


Mataupu 42

O Le Faapotopotoina o le Aiga o Isaraelu

Ata
The Old Testament prophet Israel (Jacob) with his sons gathered around him. One of the sons (Joseph) is kneeling before his father. Israel has his hand on the son's head as he prepares to give him a priesthood blessing.

O Le Aiga o Isaraelu o le Nuu o le Feagaiga a le Atua

  • O a tiutetauave o le nuu o le feagaiga a le Atua i atunuu o le lalolagi?

O Iakopo o se tasi o perofeta maoae sa soifua i le selau ma selau o tausaga a o lei afio mai Keriso. Ona o le faamaoni o Iakopo, o lea na tuuina atu ai e le Alii ia te ia se igoa faapitoa, o Isaraelu, o lona uiga “o se ua manumalo faatasi ma le Atua” po o le “tuu atu ia manumalo le Atua” (Bible Dictionary, “Israel,” 708). Sa ia Iakopo ni atalii e toasefululua. O ia atalii ma o latou aiga, sa oo ina ta’ua o ituaiga e sefululua o Isaraelu, po o le fanauga a Isaraelu (tagai i le Kenese 49:28).

O Iakopo o le atalii o le atalii o Aperaamo. Sa osia e le Alii se feagaiga ma Aperaamo, ma sa Ia toe faafouina lenei feagaiga ma Iakopo ma ana fanau (tagai i le mataupu 15 i le tusi lenei; tagai foi i le ata o loo i le mataupu lenei, o loo faaali mai ai Iakopo o loo faamanuiaina ona atalii). Sa folafola mai e le Atua o le a avea le fanauga a Isaraelu ma Ona nuu o le feagaiga pe a latou usiusitai pea i Ana poloaiga (tagai i le Teuteronome 28:9–10). O le a avea i latou ma faamanuiaga i malo uma o le lalolagi i le aveina atu o le talalelei ma le perisitua ia i latou Aperaamo 2:9–11). O le a faapea ona latou tausi ai la latou feagaiga ma le Alii ma ia tausi ai Lana feagaiga ma i latou.

Sa Faataapeapeina Le Aiga o Isaraelu

Sa lapataia pea lava pea e perofeta a le Alii le aiga o Isaraelu i le mea o le a oo ia i latou pe afai latou te amio leaga. Sa valoia e Mose, “E faataapeape foi e Ieova ia te oe i nuu uma, e afua mai i le tasi tuluiga o le lalolagi, e oo atu i le tasi tuluiga o le lalolagi” (Teuteronome 28:64).

E ui lava i lenei lapataiga, ae sa solia pea lava pea e le fanauga a Isaraelu poloaiga a le Atua. Sa oo ina fetauai i latou ma vaeluaina ai i ni malo se lua: o le Malo i Matu, sa ta’ua o le Malo o Isaraelu, ma le Malo i Saute, sa ta’ua o le Malo o Iuta. E sefulu ituaiga mai ituaiga e sefululua o Isaraelu sa nonofo i le Malo i Matu. I se taua na faia na toilalo ai i latou ma ave ai faatagataotaua e o latou fili. I se taimi mulimuli ane, o nisi o i latou na sosola atu i nuu o le laueleele i matu ma ua leiloloa ai i latou mai le lalolagi.

Tusa o le 100 tausaga talu ona toilalo le Malo i Matu, ae faatoilaloina foi le Malo i Saute. O le laumua o le aai o Ierusalema na faaumatia i le 586 T.L.M., ma o ituaiga e lua o Isaraelu na totoe sa aveina ai faatagataotaua.. I se taimi mulimuli ane, o nisi o tagata o nei ituaiga na totoe, na toe foi atu ma toe fausia Ierusalema. Ao lei faaumatia Ierusalema, sa tuua e Liae ma lona aiga lea aai ae malaga atu ma nonofo i Amerika.

Ina ua mavae le taimi o Keriso, sa toe faaumatia foi Ierusalema, e fitafita Roma i le taimi lea. Sa oo ina faataapeapeina ai tagata Iutaia i le tele o atunuu o le lalolagi. I ona po nei, ua i ai tagata o le fanauga a Isaraelu i atunuu uma o le lalolagi. O le toatele o i latou, latou te le iloa e tupuga mai i latou i le aiga o Isaraelu anamua.

  • O a ni faamanuiaga ua oo mai i le fanau a le Atua ona ua faasalalauina Lona nuu o le feagaiga i le lalolagi atoa?

E Tatau Ona Faapotopotoina Le Aiga o Isaraelu

  • Aisea ua finagalo ai le Alii e faapotopotoina mai Lona nuu?

  • O le a faapefea ona faapotopotoina mai le aiga o Isaraelu?

Na folafola mai e le Alii i le fanauga a Isaraelu, Lona nuu o le feagaiga, e i ai se aso o le a toe faapotopotoina ai i latou: “Ou te faapotopotoina foi i e o totoe o la’u lafu mamoe mai nuu uma na ou tulia i ai i latou” (Ieremia 23:3).

E faapotopotoina e le Atua Lana fanau e ala i le galuega faafaifeautalai. A o faasolo ina malamalama tagata ia Iesu Keriso, ma faia sauniga o le faaolataga ma tausia feagaiga e tatau i ai, ua avea i latou “o fanau o le feagaiga” (3 Nifae 20:26). Ua i ai i le Alii ni pogai taua e tatau ai ona faapotopotoina Lana fanau. Na te faapotopotoina i latou ina ia latou mafai ona aoao i aoaoga o le talalelei ma saunia i latou e fetaiai ma le Faaola pe a toe afio mai o Ia. Na te faapotopotoina i latou ina ia latou fausia malumalu ma faia sauniga paia mo o latou tuaa o e ua maliliu e aunoa ma le maua o lenei avanoa. Na te faapotopotoina i latou ina ia mafai ona faamalosia e le tasi le isi ma faatasia ai i le talalelei, ma maua ai le puipuiga mai uunaiga le tonu i le lalolagi. Na te faapotopotoina foi i latou ina ia mafai ona saunia i latou lava e faasoa atu le talalelei i isi.

O le mana ma le pule e taitai ai le galuega o le faapotopotoina mai o le aiga o Isaraelu, sa tuuina atu ia Iosefa Samita e le perofeta o Mose, o le na oo mai i le 1836 i le Malumalu o Katelani (tagai i le MFF 110:11) Talu mai lena taimi, ua umia pea e perofeta taitasi o aso e gata ai ki mo le faapotopotoina o le aiga o Isaraelu, ma o lenei faapotopotoina ua avea o se vaega taua o le galuega a le Ekalesia. O loo faapotopotoina nei le nuu o le feagaiga e ala i lo latou talia o le talalelei toefuataiina, auauna atu i le Atua o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo (tagai i le Teuteronome 30:1–5).

E muamua ona faapotopotoina faaleagaga le aiga o Isaraelu, ona faapotopotoina ai lea faaletino. E faapotopotoina i latou faaleagaga pe a latou auai i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma faia ma tausia feagaiga paia. Sa amata mai lenei faapotopotoina faaleagaga i le taimi o le Perofeta o Iosefa Samita, ma ua faaauau pea i ona po nei i le lalolagi atoa. O tagata ua liliu mai i le Ekalesia o ni tagata Isaraelu i le toto po o le avea ma tamafai. O i latou o tagata o le aiga o Aperaamo ma Iakopo (tagai i le Aperaamo 2:9–11; Kalatia 3:26–29).

Na saunoa mai Peresitene Iosefa Filitia Samita: “E tele atunuu ua i ai o latou tagata i le … Ekalesia. … Ua latou o mai ona ua oo atu le Agaga o le Alii ia te i latou; … ina ua latou maua le agaga o le faapotopotoina, sa latou tuua a latou mea uma ona o le talalelei” (Doctrines of Salvation, tuufaatasia e Bruce R. McConkie, 3 voluma. [1954–56], 3:256; faatusilima o loo i le uluai kopi).

O le faapotopotoina faaletino o Isaraelu, o lona uiga, o le a faapotopotoina i latou i nuu o o latou tofi, ma faatuina i latou i o latou nuu uma ua folafolaina” (2 Nifae 9:2). O ituaiga o Efaraima ma Manase, o le a faapotopotoina i le laueleele o Amerika. O le ituaiga o Iuta, o le a toe foi atu i le aai o Ierusalema ma laueleele ua siosiomia ai. O ituaiga e sefulu ua leiloloa, o le a latou maua mai i le ituaiga o Efaraima o latou faamanuiaga folafolaina (tagai i le MFF 133:26–34).

O le taimi muamua ina ua faatuina le ekalesia, sa faatonuina le Au Paia e faapotopoto i Ohaio, sosoo ai lea ma Misuri, ma le Vanu o Sate Leki. Peitai, i ona po nei, ua aoao mai perofeta i ona po nei, e tatau i tagata o le Ekalesia ona atiina ae le malo o le Atua i o latou lava atunuu. Na saunoa mai Elder Russell M. Nelson: “O le filifiliga e o mai ia Keriso e le o se tulaga tau i se nofoaga faaletino; ae o le tulaga tau i le tautinoga faaletagata lava ia. O tagata e mafai ona ‘aumaia i latou i le malamalama o le Alii’ [3 Nifae 20:13] e aunoa ma le tuua o o latou lava laufanua. E moni, i aso anamua o le Ekalesia, o le liliu mai e masani lava o lona uiga o le femalagaai foi lea. Peitai, i le taimi nei o loo ua faatinoina le faapotopotoina i totonu o atunuu taitasi. … O le nofoaga mo le faapotopotoina mo le Au Paia i Pasila o i Pasila lava, o le nofoaga mo le faapotopotoina o le Au Paia i Nigeria o Nigeria lava; o le nofoaga mo le faapotopotoina o le Au Paia i Korea o Korea lava; ma faasolo ai lava faapena. O Siona o e loto mama.’ [MFF 97:21.] O Siona o soo se nofoaga lava o loo i ai se Au Paia amiotonu” (i le Conference Report, Oke. 2006, 85; po o le Ensign, Nov. 2006, 81).

O le a le atoatoa le faapotopotoina faaletino o Isaraelu seiloga e oo mai le Toe Afio Mai Faalua o le Faaola ma oo atu ai i le Meleniuma (tagai i le Joseph Smith—Matthew 1:37). Ona faataunuuina ai lea o le folafolaga a le Alii:

“Faauta, e oo mai ona po, o loo fetalai mai ai Ieova, e le toe fai ane ai tagata, O loo soifua Ieova, o Le na aveina ae le fanauga a Isaraelu nai le nuu o Aikupito;

“Ae faapea, O loo soifua Ieova, o Le na aveina ae le fanauga a Isaraelu nai le nuu i le itu i matu, ma nuu uma na i ai i latou: aua ou te faafoisia mai i latou i lo latou laueleele, na ou foaiina atu i o latou tamā” (Ieremia 16:14–15).

  • O a ni auala ua faapotopotoina faaleagaga ai outou o se tasi o nuu o le feagaiga a le Alii?

  • O a ni auala ua e auai ai i le faapotopotoina o isi?

Mau Faaopoopo

Lolomi