Punaoa Faaleaiga
Faatomuaga


Faatomuaga

Faamoemoega o Lenei Vasega

Ua fuafuaina lenei vasega O le Faaipoipoga ma Fegalegaleaiga Faaleaiga ina ia fesoasoani ai i tagata o le Ekalesia ia faamalolosia faaipoipoga ma aiga ma mauaina le olioli i a latou Fegalegaleaiga faaleaiga. Ua vaevaeina i ni vaega se lua. O le Vaega A, “O le Faamalosia o Faaipoipoga,” e fesoasoani faapitoa lava i ulugalii faaipoipo faapea tagata o loo sauniuni e faaipoipoina. O le Vaega E, “Tiutetauave o Matua i le Faamalolosia o Aiga,” e fesoasoani i matua ma matua matutua i a latou taumafaiga e “tausi atu i [fanau] i aoaiga ma apoapoaiga a le Alii” (Efeso 6:4).

O loo faavaeina lenei vasega i aoaoga faavae ma mataupu faavae o loo aoaoina i totonu o tusitusiga paia atoa ai ma perofeta ma aposetolo o aso e gata ai. O loo tuuina atu ai se faamamafa faapitoa i le “O le Aiga: O se Folafolaga i le Lalolagi,” o loo tuuina atu i le itulau ix.

O Ou Tiutetauave o se Faiaoga

A o e mafaufau loloto i le taua e faavavau o le faaipoipoga ma le aiga ma le matuai manaomia ona faamalolosia faaipoipoga ma aiga, o le a amata ai loa ona e malamalama i le matua taua tele o lou valaauga e aoao atu lenei vasega. O lou naunautai ma au sauniuniga ma le agaga tatalo o le a aumaia ai faamanuiaga ia te oe ma lou aiga faapea foi ia i latou o e e auai i le vasega. Ao e taumafai e faalautele lou valaauga, ia manatua mataupu faavae o loo tuuina atu i le itulau lenei ma itulau x–xii.

Saunia Lou Tagata e Aoao Atu

I le avea ai ma faiaoga o lenei vasega, o lou tiutetauave o le aoao atu lea o aoaoga faavae o le talalelei e ala i le mana o le Agaga Paia. E le tau manaomia le i ai o sou tomai aoaoina i le fautuaina o aiga, ma e le tau manaomia foi oe e sailia vaifofo i luitau uma e mafai ona tutupu i totonu o aiga. O talanoaga i le vasega e tatau ona taitaiina atu e o loo auai i le aoaoga ina ia mafaufau loloto ma tatalo e uiga i o latou lava olaga ma faia ni tulaga alualu i luma i totonu o o latou lava aiga.

Mo se fesoasoani i mataupu faavae autu o le aoaoina atu o le talalelei, e pei o sauniuniga a le tagata lava ia, o le alofa atu ia i latou o e o loo e aoaoina, ma le aoao atu i le Agaga, ia saili i risosi po o fesoasoaniga nei:

  • “Aoaoina Atu o le Talalelei ma le Taitaiga,” vaega16 o le Tusitaulima o Faatonuga a le Ekalesia, Tusi 2: Taitai Perisitua ma Ausilali (35209 po o le 35903).

  • O le Aoao Atu, E Leai se Isi Valaauga e Sili Ai (36123).

  • Tusitaiala Faafaiaoga (34595).

Manatua le Vaaiga Lautele o le Vasega

Ae te le i aoaoina atu le lesona muamua, ia faaavanoa se taimi e iloilo ai le kosi atoa. O le a fesoasoani lea ia te oe e te iloa ai le ala o loo galulue faatasi ai lesona i le faamalolosia o faaipoipoga ma aiga.

Ao e sauniuni mo lesona taitasi, o le a fesoasoani le iloiloina o le Lisi o Mataupu (itulau v– viii), lea e tuuina atu ai se vaaiga lautele o le aoaoga. Iloilo mea ua maea ona e aoao atu, ma mafaufau loloto pe faapefea ona lagolagoina e aoaoga faavae ma mataupu faavae o loo i lesona taitasi le aoaoga i lona tulaga atoatoa.

Ia Amata Vave le Sauniaina o Lesona

O le a sili atu ona faamanuiaina au sauniuniga pe afai e vave amataina mo lesona taitasi. Pe a maea ona aoaoina atu se lesona, ia vave ona iloiloina loa le lesona e sosoo ai. Afai e ia te oe ni manatu i mea o le a e aoaoina atu, o le a mafai ona e mafaufau loloto ai i le lesona i le vaiaso atoa. E mafai e lenei mea ona e malamalama atili ai i mataupu faavae e tatau ona e faamamafaina atu, o metotia e mafai ona e faaaogaina, faapea lagona ma tulaga na oo i ai e mafai ona e fetufaai atu.

Filifili Mea Aoga o le Lesona o le a Pito Sili Ona Faafetaiaia ai Manaoga o Tagata o le Vasega

Suesue ma le faaeteete ia aoaoga faavae ma mataupu faavae o loo i lesona taitasi, ma saili le taitaiga a le Agaga e fesoasoani ia te oe e filifili le mea aoga o le lesona o le a pito sili ona faafetaiaia ai manaoga o e o loo auai i le vasega. Manatua “o le faamanuiaina o se lesona e fuaina lea i lona faatosinaga ia i latou o loo e aoaoina”(O le Aoao Atu, E Leai se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 110).

Fuafua pe Faapefea Ona Aoao Atu Lesona

E faaopoopo atu i le iloa pe o a mea o le a e aoaoina atu i se lesona, e taua lou mafaufau pe faapefea ona e aoaoina atu. E tatau ona e taumafai e aoao atu i se auala o le a uunaia ai e o loo auai ina ia faaaoga aoaoga faavae ma mataupu faavae latou te aoaoina mai.

E tatau ona tuuina atu lesona o lenei aoaoga o ni talanoaga ae le o ni tautalaga. Fesoasoani i tagata o le vasega ina ia matua uai ma auai mai i le talanoaina o aoaoga faavae ma mataupu faavae o loo e aoaoina atu. O le apoapoaiga a le Alii e tusa ai ma talanoaga i le vasega o loo maua lea i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:122: “Ia tofia mai ia te outou lava le faiaoga, ma aua nei failauga faatasi, a ia tuuina atu i tagata taitoatasi e lauga ma ia faalogo uma i ana upu, ina ia faamalamalamaina uma i lauga a tagata uma, ina ia tutusa le avanoa i tagata uma.” Mo faamatalaga e uiga i le faia o talatalanoaga, tagai i itulau 66–70 i le O le Aoao Atu, E Leai se Isi Valaauga e Sili Ai.

Pe a talafeagai ai, faaaoga metotia eseese e fesoasoani ai i e o loo auai ina ia aoaoina mai ma malamalama i mataupu faavae i lesona. Mo se faataitaiga, vaavaai mo avanoa e tusitusi ai i le laupapa, faaaoga lesona faitino, ma faaali atu ata. Mo se fesoasoani pe faapefea ona faaaogaina metotia nei ma isi, ia faatatau atu i itulau 167—93 i le O le Aoao Atu, E Leai se Isi Valaauga e Sili Ai.

Valaaulia e o loo Auai ia Faaaoga Mea o loo Latou Aoaoina

I le avea ai ma se faiaoga o le talalelei, e le tatau ona faamalieina oe i le na’o le fetufaai atu o faamatalaga, e tusa lava pe o loo e tuuina atu i se auala matagofie ma faatosina loto. O lou faamoemoega o le fesoasoani lea i isi ina ia ola ai e tusa ma aoaoga faavae ma mataupu faavae o loo latou aoaoina mai. Na apoapoai mai Peresitene Harold B. Lee, o le Peresitene lona 11 o le Ekalesia:

“O mataupu faavae uma ma sauniga o le talalelei, a tuu i se isi itu, o se valaau atu ina ia aoao i le talalelei e ala i le faatinoina o ona aoaoga. E leai se tagata e iloa le mataupu faavae o le sefuluai se’i vagana ua totogi e ia le sefuluai. E leai se tasi e iloa le mataupu faavae o le Upu o le Poto sei vagana ua tausia e ia le Upu o le Poto. O tamaiti, po o tagata matutua ona o lea itu, e le mafai ona talitonu moni i le sefuluai, le Upu o le Poto, tausia o le Aso Sapati ia paia, po o le tatalo i le na ona faalogologo atu i se isi tagata o talanoa mai e uiga i nei mataupu faavae. Tatou te aoaoina le talalelei e ala i le ola ai… .

“… E le mafai ona tatou iloa se mea e uiga i aoaoga o le talalelei sei vagana ua tatou tofo i faamanuiaga e oo mai e ala i le ola i mataupu faavae taitasi” (Stand ye in Holy Places [1974], 215).

O loo i ai i mekasini o le Ekalesia ia tala musuia o loo faaalia ai ala ua faamanuiaina ai tagata o le Ekalesia ao latou ola ai i le talalelei. E mafai ona e maua ai tala o loo aoao atu ai aoaoga faavae ma mataupu faavae e ala i le sailia o faasino upu o mekasini. Mafaufau ia fetufaai atu nisi o nei tala i le vasega.

I le faaiuga o lesona taitasi, ia valaaulia e o loo auai ina ia faaaoga mea ua latou aoaoina. Manatua ia lava ni taimi e tuuina atu ai valaaulia e uunaia ai i latou ia faia. Fuafua ni auala e tuuina atu ai na valaaulia. Mo se faataitaiga, pe a maea le lesona 9, o loo faaautuina “O Fanau o le Tofi Lea Mai le Alii,” e mafai ona e iloiloina mataupu faavae autu o le lesona ona valaaulia lea o e o loo auai ina ia faia se tautinoga e faaalu se taimi e tuua ai na o ia ma tamaiti taitasi o le la fanau.

Uunaia e o loo Auai ia Faaaoga le Taiala Suesue mo le Vasega

I le avea ai ma vaega o au sauniuniga mo lesona taitasi, e tatau ona e iloiloina vaega talafeagai e ogatasi o loo i le Taiala Suesue a le Tagata o le Vasega O le Faaipoipoga ma Fegalegaleaiga Faaleaiga (36357). Fuafua ni auala e uunaia ai tagata o le vasega ina ia (1) mulimuli i se fautuaga e tasi pe sili atu foi o loo i le “Auala Mo Le Faatinoga” ma le (2) faitau le faamatalaga poo tala o loo tuuina atu faatasi ma lesona taitasi. Faamamafa atu e matua aoga tele i ulugalii le faitauina ma talanoaina faatasi tala o loo i le taiala suesue.

E tatau i tagata o le vasega ona aumaia a latou taiala suesue i le vasega mo lesona taitasi.

Tali Atu i Manaoga o i Latou o e E le o I ai i ni Tulaga Masani Faaleaiga

Ia mataala ma malamalama i tulaga taitoatasi o tagata o le vasega, atonu o nisi e le i faaipoipo, ua maliliu tane poo ava, ua tetea, pe o loo i nisi tulaga faigata faaleaiga. Ia manatua le saunoaga lenei mai ia Peresitene Spencer W. Kimball, le Peresitene lona 12 o le Ekalesia:

“E faaauau pea… ona tatou tuuina ane i luga le mataupu o le aiga o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O le mea moni o nisi e le o i ai i le taimi nei le avanoa e ola ai i se aiga faapena o le a le fai lea ma mea e taofia ai lo tatou talanoa e uiga i ai. Ae e ui i lea, tatou te talanoaina le olaga faaleaiga faatasi ma le lagona malamalama, i le iloaina e toatele … e le o mauaina le avanoa i le taimi nei e oo ai i se tulaga faaleaiga faapena. Ae peitai e le mafai ona tatou tuueseina lenei tulaga faatonuina, aua e matua anoanoai mea e faalagolago atu i ai”(The Teachings of Spencer W. Kimball, faatonuina e Edward L. Kimball [1982], 294–95).

Taulimaina o Faafitauli Matuia Faaleaiga

E ui ina faamalosia ma uunaia talanoaga, ae manatua ia malamalama tagata o loo auai e le talafeagai ona fetufaai atu le auiliiliga o ni faamatalaga o ni faafitauli matuia faaleaiga. Afai e sailia e tagata o le vasega ni fautuaga e uiga i tulaga faigata ma matuia, ia faamalosiau lemu atu ia i latou ina ia talatalanoa i le epikopo i se tulaga e le faalauaiteleina. O le a mafai e ia ona fautua atu ia i latou. E mafai foi e ia ona fautua atu ni risosi po o ni fesoasoaniga o loo i ai i le lotoifale e ogatasi ma tulaga faatonuina o le Ekalesia.

O Mea e Tatau Ona e Faaaogaina

Ua saunia e le Ekalesia le anoanoai o risosi e fesoasoani ai ia te oe ina ia aoao atu aoaoga faavae ma mataupu faavae moni e uiga i faaipoipoga ma aiga. Faamolemole ia aloese mai le faaaogaina o isi mea ua gaosia mo ni mafuaaga faafiafia i au sauniuniga po o au aoaoga. O au risosi po o tusi autu mo le aoaoina atu o le vasega e aofia ai tusitusiga paia, o le tusi lesona lenei, ma le Taiala Suesue a le Tagata o le Vasega O le Faaipoipoga ma Fegalegaleaiga Faaleaiga. E tele ni mafaufauga ma ni talosaga na faia i le sauniaina o mea e faaaogaina mo lenei vasega.

O Isi Mea e Maua ai le Fesoasoani

O mea o loo i lalo ua saunia e le Ekalesia, e maua ai isi faamatalaga e faatatau i mataupu o loo talanoaina i lenei vasega. E maua ia mea mai faletusi o le Ekalesia. Atonu e te manao e uunaia ia tagata o le vasega ina ia faaaoga nei lomiga i o latou aiga (o loo lisiina atu i le itulau vi o le Taiala Suesue a le Tagata o le Vasega O le Faaipoipoga ma Fegalegaleaiga Faaleaiga).

  • Tusitaiala mo le Aiga (31180). O lenei tusitaiala o loo faamatala ai le faatulagaga o le aiga, maua ai faamatalaga e uiga i le aoaoina atu o le talalelei i le aiga, ma o loo otootoina atu ai le faasologa o le faiga o sauniga ma faamanuiaga a le perisitua.

  • Faamatalaga e uiga i le faaipoipoga ma le aiga i totonu o mekasini a le Ekalesia.

  • Tusi Faavae o Afiafi Faaleaiga (31106). O lenei tusi e fesoasoani ai i matua ma fanau i le saunia o lesona mo le afiafi faaleaiga (3–197, 213–268). O loo i ai manatu mo le faamanuiaina o afiafi faaleaiga (201–210) ma o loo i ai fautuaga mo le aoao atu o mataupu faavae faapitoa atoa ma tiutetauave i fanau (271–296). O loo i ai foi ma manatu e fai ai gaoioiga faaleaiga (299–364).

  • O le Aoao atu, e Leai se Isi Valaauga e Sili Ai (36123). O lenei tusi o loo i ai mataupu faavae ma fautuaga e mafai ona fai e fesoasoani ai i tagata o le Ekalesia ina ia alualu i luma i le avea ai ma faiaoga o le talalelei. E aoga faapitoa lava mo matua le Vaega O, “Aoao Atu i Totonu o le Aiga” (itulau 133–156).

  • Tusitaiala Faafaiaoga (34595). O lenei tusitaiala o loo maua ai ni fautuaga mo le faaleleia o le aoaoina atu ma le aoaoina o le talalelei.

  • Mo le Malosi o le Autalavou (34285). O loo otootoina i lenei tamaitusi tulaga o le Ekalesia mo tafaoga faamasani, ofu ma teuga, faauoga, faamaoni, tautala, faasalalauga lautele, maloloina faalemafaufau ma faaletino, musika ma siva, mama mai le feusua’i, o amioga i le Aso Sa, salamo, agavaa ma le auauna atu.

  • O se Taiala a Matua (31125). O loo i ai i lenei tusitaulima ni fautuaga e fesoasoani ai i matua i le aoaoina o a latou fanau e uiga i tuinanauga faaletino.

  • Cornerstones of a Happy Home (33108). O loo i ai i lenei tamaitusi se lauga sa tuuina atu e Peresitene Gordon B.Hinckley a’o avea o ia ma Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili.

  • One for the Money: Guide to Family Finance (33292). O lenei tamaitusi, e pei ona sa tusia e Elder Marvin J. Ashton o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o loo tuuina atu ai ni fautuaga e mafai ona fai e tusa ma le pulea o tupe a le aiga.

Lolomi