Punaoa Faaleaiga
Lesona 16: O Tatalo Faaleaiga, Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia, ma Afiafi Faaleaiga


Lesona 16

O Tatalo Faaleaiga, Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia, ma Afiafi Faaleaiga

Faamoemoega

Ina ia uunaiina aiga ina ia faia tatalo faaleaiga e le aunoa, suesuega faaleaiga o tusitusiga paia, ma afiafi faaleaiga ma ia aoaoina atu le talalelei i totonu o nei faatulagaga taitasi.

Sauniuniga

  1. Iloilo mataupu faavae o loo i lalo o le “O Ou Tiutetauave o se Faiaoga” itulau x–xiii i lenei tusi lesona. Vaavaai mo auala e faaaoga ai mataupu faavae nei i au sauniuniga e aoao atu.

  2. Mafaufau loloto i aoaoga ma mataupu faavae o loo otootoina atu i autu o loo matamata tetele atu le tusiga. Ia mafaufau i le gasologa o le vaiaso e uiga i ni auala e aoao atu ai nei aoaoga ma mataupu faavae. Saili le taitaiga a le Agaga i le filifilia o mea e tatau ona e faamamafaina e faafetaiaia ai manaoga o tagata o le vasega.

  3. Afai e maua mea nei, ona aumai lea o nisi o mea pe aumai uma foi i le vasega. Ia saunia e faaali atu a o outou talanoaina ia afiafi faaleaiga.

    1. O tusitusiga paia.

    2. Tusi Faavae o Afiafi Faaleaiga (31106).

    3. Tusitaiala Faaleaiga (31180).

    4. Ata Vitio Faaopoopo o Afiafi Faaleaiga (53276) ma le Ata Vitio Faaopoopo o Afiafi Faaleaiga 2 (53277).

    5. Mataupu o le Talalelei (31110).

    6. Mekasini a le Ekalesia.

    7. O lo Tatou Tupuaga: O Se Talafaasolopito Otooto O le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (35448).

    8. Tusi lesona a le Perisitua Mekisateko ma le Aualofa.

    9. Tusi taiala mo suesuega a le tagata o le vasega mo vasega o Aoaoga o le Talalelei.

    10. Mo le Malosi o le Autalavou (34285).

    11. O tusi faitau e gaosia e le Ekalesia e pei o Tala o le Tusi a Mamona (35666).

    12. O le Pusa o Ata o le Talalelei (34730).

  4. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e iloilo ai o loo i le itulau e 90, ia aumai i le vasega ni fasi pepa ma ni peni po o ni penitala mo tagata uma o le vasega.

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

O tatalo faaleaiga ma le suesueina o tusitusiga paia ma afiafi faaleaiga e tatau ona avea ma faamuamua aupito maualuga mo aiga uma o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Ia faamatala atu faapea o Fepuari o le 1999 na auina mai ai e le Au Peresitene Sili se tusi i tagata o le Ekalesia i le lalolagi atoa. O le tusi e aofia ai faatonuga nei:

“Matou te fautua atu i matua ma fanau ina ia tuu atu le faamuamua aupito maualuga i tatalo faaleaiga, o afiafi faaleaiga, suesuega ma aoaoga o le talalelei, ma gaoioiga lelei faaleaiga. Peitai, tusa pe o le a le taua ma le talafeagai o isi gaoioiga, e le tatau ona faatagaina e suitulaga i tiute ua faatonuina mai e le Atua, ia e na o matua ma aiga e mafai ona faia lelei ai” (tusi a le Au Peresitene Sili, 11 Fep. 1999).

  • Aisea e matuai taua ai lava lenei fautuaga i aso nei?

Ia faamatala atu faapea o lenei lesona o loo talanoaina ai mea e mafai e matua ona fai ina ia faia ai tatalo faaleaiga ma le suesueina o tusitusiga paia i aso taitasi ma afiafi faaleaiga i vaiaso taitasi.

E maua e aiga ia faamanuiaga silisili pe a latou tatalo faatasi.

Faitau faatasi ma tagata o le vasega le 3 Nifae 18:21 . Ona fetufaai atu lea o le fautuaga lenei mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley, le Peresitene lona 15 o le Ekalesia:

“Ia tatalo faatasi aiga taitasi o lenei Ekalesia. O lea, e taua le faia o le tatalo a le tagata lava ia, ae o se mea matagofie tele le faia o se tatalo faaleaiga. Tatalo i lo outou Tama o i le Lagi i le faatuatua. Tatalo i le suafa o le Alii o Iesu Keriso. E leai se mea sili atu e te faia mo lau fanau nai lo le feauauai e faia le tatalo faaleaiga, ma faaali atu le agaga faafetai mo o latou faamanuiaga. Afai latou te faia lena mea a o laiti, o le a tuputupu a’e i latou ma se agaga o le faafetai i o latou loto” (“Mafaufauga Faaleagaga,” Liahona, Aok. 1997, 7).

  • O a ni mea e mafai e aiga ona fai ina ia faatuina ai se amioga o tatalo faaleaiga i aso taitasi? O a ni luitau ua e oo i ai i le faia o tatalo faaleaiga i aso uma, ae pe na faapefea foi ona e taumafai ina ia foiaina?

  • O a ni mea e mafai e aiga ona fai ina ia avea ai le tatalo faaleaiga ma se taimi aoga mo i latou? (I le faaopoopo atu i tali a tagata o le vasega, ia fetufaai atu nisi o fautuaga nei pe o fautuaga uma foi.)

    1. E mafai e matua ona faaalu se taimi a o le’i amataina le tatalo ina ia fesili atu ai pe i ai se mea patino e tatau ai i le aiga ona faafetai atu i le Tama Faalelagi pe i ai foi ni popolega e tatau ona latou manatuaina i le latou tatalo.

    2. E mafai e matua ona mautinoa o loo tuuina atu le avanoa i fanau e faia ai se tatalo faaleaiga.

    3. E mafai e le aiga ona manatua ina ia tatalo mo taitai o le Ekalesia, faifeautalai, ma tagata o le aiga o e o loo moomia ni faamanuiaga faapitoa.

    4. E mafai e matua ona faaaogaina a latou tatalo e avea o se taimi e aoao atu ai. Mo se faataitaiga, o lo latou faailoaina atu o le lotofaafetai e mafai ona totoina ai ni lagona foi faapea i a latou fanau.

    5. E mafai e matua ona ta’ua e matua ia igoa uma o a latou fanau i a latou tatalo, fesoasoani i le fanau ina ia lagonaina le alofa o lo latou Tama Faalelagi faapea o latou matua faalealolagi mo i latou.

  • O a faamanuiaga ua maua e oe ma lou aiga ona o le tatalo faaleaiga?

O le suesueina e le aiga o tusitusiga paia e fesoasoani lea e latalata atu ai aiga i le Atua.

Tusi ia fuaitau nei i luga o le laupapa pe faitau leotele atu foi:

  • Faateleina le faaaloalo

  • Faateleina le migao ma le manatunatu

  • Faaitiitia le feteenai

  • O le malosi e fautuaina ai fanau i le alofa tele ma le atamai

  • Faateleina le gauai atu i fautuaga a matua

  • Faateleina le amiotonu

  • Tele le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa

  • Filemu, olioli, ma le fiafia

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau loloto i fesili nei e aunoa ma le taliina leotele mai:

  • O le a se mea e mafai ona e faia ina ia matuai faateleina ai le aumaia o nei faamanuiaga i totonu o lou aiga?

Ia faamatala atu faapea na tautino mai e Peresitene Marion G. Romney o le Au Peresitene Sili e faapea o nei faamanuiaga e mafai ona faateleina le oo mai i totonu o o tatou aiga pe a tatou suesueina ia tusitusiga paia, aemaise lava i le Tusi a Mamona:

“Ua ou lagonaina le mautinoa, afai o le a faitauina ma le agaga tatalo e le aunoa ia le Tusi a Mamona e matua i totonu o o tatou aiga, e le gata ia i latou ae faatasi ai ma a latou fanau, o le agaga o lena tusi lelei o le a ulufia ai o tatou aiga faapea ma i latou uma o e o loo nonofo ai. O le agaga o le migao o le a faateleina; o le fefaaaloaloai ma le manatu i isi o le a faatupulaia. O le felotoa’i o le a aveesea. O le a fautuaina e matua a latou fanau i le alofa ma le atamai faateleina. O le a sili atu foi ona tali atu fanau i fautuaga a o latou matua. O le a faateleina le amiotonu. O le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa—le alofa mama o Keriso—o le a tumau ai i o tatou aiga ma o tatou olaga, e aumaia ai le filemu, olioli, ma le fiafia” (Liahona, Oke. 1980, 84).

I le faatatau i folafolaga a Peresitene Romney, na saunoa ai Peresitene Ezra Taft Benson, le Peresitene lona 13 o le Ekalesia e faapea: “O nei folafolaga—faateleina o le alofa ma le lotogatasi i le aiga, ava ma le faaaloalo i le va o matua ma fanau, faaleagaga ma le amiotonu—e le o ni folafolaga fai fua, ae o le uiga tonu lava lea o le saunoaga a le Perofeta o Iosefa Samita faapea o le a fesoasoani le Tusi a Mamona ia i tatou, ia tatou latalata atu ai i le Atua” (Liahona, Ian. 1987, 8).

Ia valaaulia tagata o le vasega e faamatala atu e uiga i faamanuiaga ua oo mai i o latou aiga e ala i le suesueina o tusitusiga paia.

  • O a ni mea ua e faia ina ia matuai faamanuiaina ai le suesueina o tusitusiga paia e le aiga? O a ni luitau na outou feagai, ae na faapefea foi ona e taulimaina ina ia foiaina ai? (I le faaopoopo atu i tali a tagata o le vasega, ia fetufaai atu nisi o fautuaga nei po o fautuaga uma foi.)

    1. Galulue faatasi e faatulaga se taimi e suesueina ai tusitusiga paia i aso uma o se aiga. E masani lava o le vaega sili lea ona faigata o le suesueina e le aiga o tusitusiga paia. Ae peitai, e mafai e aiga ona sailia le taitaiga a le Agaga a o latou fuafuaina le mea e sili ona aoga e tusa ai ma o latou tulaga.

    2. Mafaufau e faatulagaina se aofaiga mautu o le taimi po o se aofaiga foi o ni fuaiupu, mataupu, po o ni itulau e faitauina i aso taitasi.

    3. Afai e mafai, ia vaai ua mafai ona maua uma e tagata o le aiga se seti o tusitusiga paia. E oo lava i fanau e le mafai ona faitau o le a faamanuiaina lava mai le i ai o ni a latou lava tusitusiga paia. E mafai e matua ona tuuina atu i a latou fanau ni tusitusiga paia i o latou papatisoga, aso fanau, po o isi taimi faapitoa. E mafai foi e fanau ona teuina ni tupe e faatau ai lava a latou tusitusiga paia.

    4. Feauauai e faitau, fesoasoani i fanau laiti pe a manaomia ai. A maea ona faitauina se fuaiupu, ona iloiloina lea o mea na faitauina ma faaupuina atu i se tulaga o le a malamalama ai le fanau laiti.

    5. Tuu atu i le fanau laiti e tusi ni ata o tala mai tusitusiga paia. Mo se faataitaiga, e mafai e se aiga ona tusia se ata tele e faailoa mai ai le miti a Liae i le laau o le ola.

    6. Tauloto faatasi nisi o fuaiupu e fiafia i ai.

    7. Faitau mea e faatatau i ni taimi faapitoa e pei o le Eseta, Kerisimasi, o se papatisoga, o se faauuga i le perisitua, po o se faapaiaga o se malumalu.

    8. Ia suesue faatasi i se autu patino faaletalalelei, e faaaoga i ai ia le Taiala i Tusitusiga Paia.

    9. Ia teuina se api a le aiga mo le tusia ai o fesili, sini, po o ni lagona foi e fesootai ma le faitauina o tusitusiga paia.

Ia faailoa atu faapea afai e faigata ona faapotopotoina mai le aiga mo le suesueina o tusitusiga paia, e tatau i matua ona latou manatuaina o a latou taumafaiga e mafai ona i ai sona aafiaga umi nai lo le mea latou te manatu i ai. Na saunoa mai ia Sister Susan L. Warner, o le sa auauna atu o se fesoasoani lua i le au peresitene aoao o le Peraimeri e faapea:

“I lo matou aiga matou te taumafai ai e faia i le taeao po a matou suesuega o tusitusiga paia. Ae e masani ona le lelei pe a tomumu se tasi o le fanau ma taufaapele mai i lona moega. A oo ina sau, e masani ona tuu lona ulu i lalo o le laulau. Ina ua mavae ni tausaga, a o faia lana misiona, sa ia tusi mai i lo matou aiga. ‘Faafetai mo le aoaoina o au i tusitusiga paia. Ou te manao ia outou iloa o taimi uma lava sa ou faafoliga ai o la ou te moe, sa ou matua faalogo ai lava a o moeiini o’u mata’ ” (Liahona, Iulai 1996, 94).

O afiafi faaleaiga e fesoasoani lea i aiga i le faamalosia e i latou o i latou lava mai le fetaiai ma faatosinaga leaga.

Ia faamatala atu faapea, o le 1915, na poloaiina ai e Peresitene Iosefa F. Samita ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili ia matua ina ia amata ona faia se “Afiafi Faaleaiga” e le aunoa. O se taimi lea mo matua e aoao ai o latou aiga i mataupu faavae o le talalelei. Na tusia e le Au Peresitene Sili: ”Afai e usiusitai le Au Paia i lenei fautuaga, matou te folafola atu o le a maua ai ni faamanuiaga silisili. O le a faateleina le alofa i le aiga ma le usiusitai o fanau i matua. O le a atinaeina le faatuatua i loto o talavou o Isaraelu, ma o le a latou maua le mana e tetee atu ai i aafiaga a le tiapolo o loo faasaga atu ia i latou“ (in James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. [1965–75], 4:339).

Na faamatalaina e Peresitene Gordon B. Hinckley le auala na mulimuli ai ona matua i le fautuaga lenei a Peresitene Samita:

“I le 1915 na talosaga atu ai Peresitene Iosefa F. Samita i tagata o le Ekalesia ina ia faia a latou afiafi faaleaiga. Na fai mai lo’u tama o le a faapea ona matou faia, o lea e tatau ai ona faamafanafana le potu malolo i le mea o loo i ai le piano a tina ma faia le mea na fai mai ai le Peresitene o le Ekalesia.

“O i matou o ni tamaiti e le lelei ona faia se mea. E mafai ona matou faia mea uma lava faatasi pe a taaalo, a o le taumafai e usuina e se tasi o i matou se solo i luma o isi, e pei o le fai atu i le asikulimi ia malo pea i luga o le ogaumu o le umukuka. I le amataga, matou te talie ma faia ni tala faitio i se tasi e faia sana vaega i le afiafi faaleaiga. Ae peitai, sa faia pea e o matou matua ia afiafi faaleaiga. Sa matou pepese faatasi. Tatalo faatasi. Sa matou faalogologo lelei a o faitau mai e tina tala o le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona. Sa faamatala mai e tama ni tala mai lona mafaufau. …

“Mai i na faatasiga faatauvaa, na faia i le potu malolo o lo matou fale, na maua mai ai se mea e le mafai ona faamatalaina. Na faamalosia ai lo matou alofa i o matou matua. Na faateleina ai lo matou alofa i o matou uso ma tuafafine. Na faateleina ai lo matou alolofa i le Alii. O le faafetai mo mea lelei laiti ua faateleina i o matou loto. Ua maua nei mea lelei uma ona o le usiusitai o o matou matua i le fautuaga a le Peresitene o le Ekalesia. Na ou aoaoina ai mai lena tulaga se mea matuai taua lava” (Teachings of Gordon B. Hinckley [1997], 211–12).

Ia faamatala atu o Peresitene uma lava o le Ekalesia talu mai ia Peresitene Iosefa F. Samita sa faamamafaina mai le taua o le afiafi faaleaiga. Ua fautuaina e le Au Peresitene Sili i aso nei ia aiga ina ia faia afiafi faaleaiga i afiafi uma o Aso Gafua.

Ia faamanino atu o le afiafi faaleaiga e tatau pea ona aofia ai se tatalo faaleaiga ma se lesona, lea e mafai ona tuuina atu e se tasi o matua po o se tasi foi o le fanau. E mafai e matua ona fesoasoani i fanau laiti e saunia ma tuuina atu ia lesona.

Ia faamatala atu faapea ua saunia e le Ekalesia ia mea e faaaogaina lea e mafai ai e aiga ona faia ia ni afiafi faaleaiga faamanuiaina. Ia faaali atu mea ua gaosia e le Ekalesia lea na e aumaia i le vasega (tagai “Sauniuniga,” aitema 3). Ia tuuina atu le faamamafa faapitoa i le O le Tusi Faavae o Afiafi Faaleaiga, lea e mafai ona avea ma se meafaigaluega aoga mo matua. O lenei tusi o le risosi autu lea mo le fesoasoani atu i aiga e fuafuaina ma taitaiina ai ia afiafi faaleaiga. O loo aofia ai lesona ma manatu mo gaoioiga.

  • I le faaopoopo atu i le tatalo ma se lesona, o a isi gaoioiga e mafai e aiga ona aofia ai i afiafi faaleaiga? (O tali e mafai ona aofia ai le faia o ni taaloga, faitauina o tusitusiga paia, usuina o viiga ma pese, faia o fonotaga faaleaiga, ma le taumafaina o ni meaai mama.)

  • E mafai faapefea e matua ona faaaogaina ia le afiafi faaleaiga ina ia fesoasoani ai e faafetaiaia manaoga o le aiga? (I le faaopoopo atu i le talosagaina o manatu o tagata o le vasega, ia fetufaai atu le faataitaiga lenei.)

    O se tasi tama na ia atinaeina ia lesona o le afiafi faaleaiga e ala lea i le talanoa taitoatasi atu i lana fanau. A o ia talanoa atu i lana fanau, e masani ona ia fesili atu e uiga i ni vaega patino o loo popole ai, e pei o le “O a ni tala a tama i le aoga e fai i teine?” po o le “Pe ua i ai ea se tasi ua talanoa atu e uiga fualaau faasaina?” O tali e tuuina atu e le fanau e fesoasoani ai ia te ia ia ona iloaina ai mea o loo latou moomia ona aoaoina e faavae i na manaoga. E fiafia le fanau e fetufaai atu ia manatu ma ua saunia foi e feagai ma tulaga e oo i ai i le olaga.

  • O a mea e mafai ona fai e matua ina ia uunaiia ai tagata uma o le aiga ina ia auai i afiafi faaleaiga?

  • O a ni faamanuiaga ua oo mai i totonu o lou aiga ona o le faia o afiafi faaleaiga?

Faaiuga

Ia faamamafa atu faapea, o tatalo faaleaiga ma le suesueina o tusitusiga paia i aso uma faapea ma afiafi faaleaiga i vaiaso taitai o le a faamalosia ai Fegalegaleaiga faaleaiga, faamalolosia ai molimau a tagata o le aiga, ma saunia ai tagata o le aiga e fetaiai ma luitau o le olaga.

Ia faailoa atu lou alofa mo lou aiga ma molimau atu i upumoni na talanoaina i lenei lesona ma le vasega atoa, e pei ona musuia ai e le Agaga.

Tagai i itulau 75–79 i totonu O le Faaipoipoga ma Fegalegaleaiga Faaleaiga Taiala mo Suesuega a le Tagata o le Vasega. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia iloiloina ia aoaoga ma mataupu faavae o loo i lenei lesona e ala lea i le (1) mulimuli ia le itiiti ifo ma le tasi o fautuaga o loo i totonu o le “Manatu mo le Faatinoga” ma le (2) ia faitauina tala “O Faamanuiaga o Tatalo Faaleaiga,” mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley, ma le “O Lea Sa Aoaoina ai A’u,” mai ia Elder L. Tom Perry. Ia faamamafa atu faapea e mafai e ulugalii ua faaipoipo ona mauaina ia faamanuiaga silisili mai le faitauina ma le talanoaina faatasi o tala i totonu o le taiala suesue.

O Isi Mea e Maua ai le Fesoasoani

Auai o se aiga i ni gaoioiga atoatoa e faafiafiaina ai

Ia faamatala atu faapea e faaopoopo atu i le tatalo faaleaiga, suesueina o tusitusiga paia o se aiga, faapea ma le afiafi faaleaiga, o gaoioiga atoatoa e faafiafiaina ai e mafai ona fesoasoani i aiga e atinaeina ai ni Fegalegaleaiga malolosi o le alofa ma le lotogatasi. E tatau i matua ona fuafuaina taimi e mafai ona faatasitasi ai o latou aiga i ni gaoioiga faapea. Na fautua mai ia Peresitene Ezra Taft Benson: “Ia fausia ni tu faaleaiga e i ai ia faigamalologa ma faigamalaga faapea ia tafaoga. O nei mea e manatuaina o le a le mafai ona faagaloina e lau fanau” (Liahona, Ian. 1988, 51).

  • O a ni faamanuiaga o le auai o se aiga i ni gaoioiga faafiafia?

    Ia mafaufau e fetufaai atu ia fautuaga nei po o nisi foi o ni au fautuaga ina ia faatupuina ai le talanoaga:

    1. O tagata o le aiga e fiafia i gaoioiga fai faatasi o le a atinaeina se alofa faateleina ma le lotogatasi.

    2. O le a latou maua le fiafia faatasi ma fausia ia Fegalegaleaiga ia o le a tumau i o latou olaga.

    3. O le a fiafia le fanau i le taimi e faatasi ai ma o latou matua ma faateleina ona naunau e faalogo ma mulimuli i fautuaga a o latou matua.

  • O a ni mea e te manatuaina mai ni gaoioiga faaleaiga a o e laitiiti? O a ni auala ua aafia ai oe ma lou olaga i nei gaoioiga?

Ia valaaulia tagata o le vasega e fetufaai atu ni manatu mo ni mea malie, fiafia, ma manatuaina o ni gaoioiga faaleaiga lea e taugofie pe leai foi se tupe e alu ai.

Iloiloga o vaega o lesona i le vaega E o le vasega po o le kosi O le Faaipoipoga ma Fegalegaleaiga Faaleaiga

O lenei lesona e faaiu ai le vaega E O le Faaipoipoga ma Fegalegaleaiga Faaleaiga. Afai na e aoaoina uma atu le mataupu atoa, ia mafaufau e faaaoga ia le faatinoga lenei:

Ia tuu atu i tagata o le vasega uma se fasi pepa ma se peni po o se penitala. Fai atu i tagata o le vasega e faaalu ni minute se tolu e lisiina ai ia aoaoga ma mataupu faavae latou te manatuaina mai le lesona 9 e oo i le 16 o lenei vasega. Tuu atu ia i latou e vase lalo o aoaoga po o mataupu faavae e matuai aoga lava ia i latou. Ia uunaiina i latou ina ia sauni e talanoa atu i nisi o vaega o loo vaseina lalo. Afai latou te moomia le fesoasoani, ia faaaoga le faasino mataupu o loo i le itulau e iii i totonu o le Taiala Suesue a le Tagata o le Vasega O le Faaipoipoga ma Fegalegaleaiga Faaleaiga.

A mae’a le tolu minute, ona fai atu lea i tagata o le vasega taitoatasi e faitau mai se vaega mai lana lisi ma faamatala mai le mafuaaga e aoga tele ai. Ia tauaofai ia manatu o tagata o le vasega i luga o le laupapa, ma faailoa atu le taua o manatu taitasi. Ona fetufaai atu lea o lou manatu. Afai e lava le taimi, ona toe fai lea o lenei faatinoga.

Ia faailoa atu lou lotofaafetai ia i latou na e aoaoina mo lo latou auai i lenei vasega, ma uunaiina i latou ina ia faaauau pea ona ola e tusa ai ma aoaoga ma mataupu faavae na latou talanoaina i le lesona atoa. Ia uunaiina foi i latou e faitau le “O le Aiga:O Se Folafolaga i le Lalolagi” mai lea taimi i lea taimi faatasi ma o latou aiga ma mulimuli ai i fautuaga o loo i ai i totonu o o latou aiga.

Lolomi