Punaoa Faaleaiga
Lesona 12: Aoaoina o Fanau e Ala i Faataitaiga ma Aoaoga


Lesona 12

Aoaoina o Fanau e Ala i Faataitaiga ma Aoaoga

Faamoemoega

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ina ia malamalama ua i ai i matua le tiutetauave o le aoaoina o a latou fanau e ala i faataitaiga ma aoaoga ma saili musumusuga mai le lagi i a latou taumafaiga uma e aoao atu.

Sauniuniga

  1. Iloilo mataupu faavae o loo i lalo o le “O Ou Tiutetauave o se Faiaoga” itulau x–xiii i lenei tusi lesona. Vaavaai mo ala e faaaoga ai mataupu faavae nei i au sauniuniga e aoao atu.

  2. Mafaufau loloto i aoaoga ma mataupu faavae o loo otootoina atu i autu o loo matamata tetele atu le tusiga. Ia mafaufau i le gasologa o le vaiaso e uiga i ni auala e aoao atu ai nei aoaoga ma mataupu faavae. Saili le taitaiga a le Agaga i le filifilia o mea e tatau ona e faamamafaina e faafetaiaia ai manaoga o tagata o le vasega.

  3. Afai e maua le Tusi Faavae o Afiafi Faaleaiga (31106), ia suesue le “Aoao Atu e Ala i Faataitaiga,” i itulau 277–79, ma le “O le Talatalanoa Faatasi ma Tamaiti,” i itulau 279–80. Mafaufau e taliu atu i nei tala i le gasologa o le lesona.

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

Ua i ai i matua le tiutetauave o le aoaoina o a latou fanau.

Ia faamatala le tala lenei na faamatalaina e Peresitene Gordon B. Hinckley, le Peresitene lona 15 o le Ekalesia:

“E le’i umi talu ona ma faaipoipo ma lo’u toalua, ae fausia loa lo ma fale muamua. Sa itiiti le tupe na ma maua. E tele le galuega na ou faia lava e a’u… . O a’u na faalauleleiina ma teuteuina le fanua atoa. O se tasi o laau muamua lava na ou totoina, o le vine suamalie e le matuituia… . Sa na o se laau itiiti i le taimi na ou totoina ai, pe na o se inisi le lapoa. Sa vaivai lava i le taimi lena ma sa mafai ona ou lolo’uina i lea itu ma lea itu e aunoa ma le gau. Sa ou le amanaia tele i le gasologa o tausaga.

“Ona oo lea i le tasi aso o le taumalulu, ina ua toulu lau, sa ou vaavaai atu i ai mai le faamalama. Ou te vaai atu ua lo’u agai i sisifo, ua le tino lelei ma ua le tu sa’o mai. Sa ou tau le talitonu ina ua ou vaai atu i ai. Sa ou alu atu loa i fafo ma fusi mai i lo’u tino ma taumafai e tulei e faasa’o i luga. Ae o le taimi lea ua toeitiiti atoa le futu ia le lapoa o le tino o le laau. Sa le tutu lo’u malosi i le malosi o le laau… .

“I le taimi muamua na toto ai, sa na o se manoa puupuu lava sa manaomia e nonoa faasa’o ai mai le matagi. Sa mafai ma sa tatau ona ou maua mai lena manoa e aunoa ma se galuega tele. Peitai sa ou le faia, ma o lea na falala sese ai le laau i le matagi na taia ai” (Teachings of Gordon B. Hinckley [1997], 419–20).

  • E faapefea ona faatatau le mea na oo i ai Peresitene Hinckley i tiutetauave o matua ina ia aoaoina le fanau? (A o talanoaina e tagata o le vasega lenei fesili, ia faitau faatasi ma i latou le Faataoto 22:6.)

    I le toe foi atu i le mea na oo i ai [Peresitene Hinckley] ma le laau, na saunoa ia e faapea: “Sa ou vaai foi i se mea tai faapena, i le tele o taimi, i olaga o fanau sa ou maitauina. E foliga mai ua lafoa’i e matua na aumaia i latou i le lalolagi, lo latou tiute. Ua faanoanoa lava iuga ua tutupu mai ai. Semanu e lava ni nai taula laiti faigofie e tuuina atu ia i latou a o laiti, e faamalolosia ai i latou mai uunaiga ua tosina i ai o latou olaga” (Teachings of Gordon B. Hinckley, 420).

Ia faamatala atu ua tuuina mai e le Alii i matua se tiute paia o le aoaoina o a latou fanau. O lenei tiutetauave e le tatau ona manatu mama i ai pe tuuina atu foi i isi. Na faamamafa mai e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“Tatou te le mafaia ma e le tatau ona tatou faatagaina le aoga, nuu, televise, po o faalapotopotoga foi a le Ekalesia e faavaeina ia tulaga taua o a tatou fanau. Ua tuuina mai e le Alii lenei tiute i tina ma tama. O se tiute e le mafai ona tatou sosola ese mai ai ma e le mafai foi ona faamatuuina atu. E mafai e isi ona fesoasoani atu, ae o matua lava o le a faamasinoina. O lea, e tatau ai ona tatou puipuia le paia o o tatou fale aua o iina e atinaeina ai e fanau mea latou te faatauaina, uiga, ma amioga mo aso uma o le olaga” (Ensign, Me 1991, 79–80).

  • Aisea e taua ai mo matua ona aoaoina a latou fanau nai lo le tuuina atu o lenei tiutetauave i isi? O a ni tulaga matautia e oo i ai pe a toilalo matua i le faataunuuina o lenei tiutetauave?

  • O a ni auala e mafai ai e tagata o le aiga lautele, e pei o matua o matua ma uso ma tuagane o tina ma tama, ona lagolagoina ia taumafaiga a matua i le aoaoina o le fanau?

E mafai e matua ona maua musumusuga i le aoaoina o a latou fanau.

Fai atu i tagata o le vasega e sue le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:14. Ia faamatala atu o lenei fuaiupu o loo aofia ai se autu taua mo matua a o latou aoaoina a latou fanau. Ona faitau faatasi lea ma tagata o le vasega le fuaiupu.

  • O le a le autu o loo maua i lenei fuaiupu? (E tatau ona tatou aoao atu e ala i le Agaga.) O le a le uiga o le aoao atu e ala i le Agaga?

    Faitau faatasi ma tagata o le vasega le 2 Nifae 32:5 ma le 2 Nifae 33:1. Ia faamanino atu faapea, o le Agaga po o le Agaga Paia, e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia iloa le mea e tatau ona tatou faia ma tautatala atu ai. Afai e aoao atu matua e tusa ai ma musumusuga a le Agaga Paia, o le a molioo atu e le Agaga Paia le savali i loto o a latou fanau.

Ia fetufaai atu le fautuaga lenei mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley:

“O outou matua, alolofa i a outou fanau. Faapelepele i latou. E matua pele lava i latou. E matua taua lava, o i latou o le lumanai. E manaomia le sili atu nai lo lou lava atamai e faafaileleina ai i latou. Tou te manaomia le fesoasoani a le Alii. Tatalo mo lena fesoasoani ma mulimuli i musumusuga tou te maua” (Liahona, Ian. 1996, 107).

  • Aisea e moomia ai e matua ia musumusuga i a latou taumafaiga e aoaoina a latou fanau? O le a se mea e mafai e matua ona fai ina ia valaaulia ai le oo mai o le Agaga Paia a o latou aoaoina a latou fanau?

Ia fetufaai atu le tala lenei na faamatalaina e Elder F. Enzio Busche o le Au Fitugafulu:

“I se tasi aso ina ua ou i ai i le fale i se taimi e le masani ai, sa ou molimauina ai mai se tasi o potu le lafoina atu e le ma tama tama e sefulutasi tausaga le matua, faatoa foi mai le aoga, ia ni upu masoa i lona tuafafine laitiiti. O ni upu sa ou tiga tele ai—o ni upu ou te le’i manatu lava e faaaogaina e le ma atalii. O le mea masani lava e tulai mai i lo’u ita o lo’u alu atu lea i ai. Ae o le mea sa lelei ai, sa ou savali atu i le isi itu o le potu ma tatala se faitotoa ona ou faatoa oo atu lea ia te ia, ma sa ou manatuaina i ni nai sekone lo’u tatalo faatauanau atu i lo’u Tama Faalelagi ina ia fesoasoani mai ia te a’u i le taulimaina o le faafitauli. Na oo mai le filemu ia te a’u. Ou te le’i toe ita.

“Sa matua’i te’i lo’u atalii, ina ua vaaia a’u i le fale, ma sa matuai tumu lava i le fefe ina ua ou latalata tau i ai. O le mea na ou ofo ai ona o lo’u faalogo atu o faapea la’u tala, ‘Atalii ua e sau i le fale!’ ma faaloaloa atu lo’u lima e faafeiloai ai o ia. Ona ou valaaulia lea o ia i se auala aloaia ina ia ma nonofo i lalo i le potu malolo ma te talanoa ai. Sa ou faalogoina lo’u faailoaina atu o lo’u alofa mo ia. Sa ou talanoa atu ia te ia e uiga i le taua o loo tatou fetaiai i aso uma i totonu o i tatou lava.

“A o o’u faailoaina atu lo’u lagona mautinoa ia te ia, sa faapea ona maligi ona loimata, ma ta’uta’u mai lona le agavaa ma fetuuina o ia e sili atu nai lo se isi mea. O la’u matafaioi la o le tuu lea o lana soligatulafono i se tulaga e talafeagai ma faamafanafana ia te ia. Na oo mai se agaga lelei ia te i ma’ua, ma sa faaiuina i lo ma taufai fetagisi uma, ma fusi e le tasi le isi i le alofa ma le olioli. O se feteenaiga matautia na semanu e oo i ai i le va o se tama ma se atalii, ae ona o le fesoasoani mai o mana mai luga, na avea ai ma se tasi o tulaga sili ona matagofie o le ma Fegalegaleaiga e le mafai ona ma faagaloina” (Ensign, Me 1982, 70).

  • O le a se mea semanu e tupu pe ana fai e mulimuli atu lenei tama i lona lagona ina ia faaali atu le ita?

Fai atu i tagata o le vasega e fetufaai mai ni mea na oo i ai ina ua taitaiina i latou e le Agaga Paia ina ia aoaoina pe fesoasoani atu i se tamaitiiti i se auala patino— atonu i se auala latou te le’i mua’i fuafuaina.

  • O le a se mea e mafai e matua ona fai ina ia saunia ai i latou lava e taliaina le taitaiga a le Agaga Paia? (A o talanoaina e tagata o le vasega le fesili lenei, ia valaaulia i latou e faitauina nisi o mau nei pe faitauina uma foi: Alema 17:2–3; MFF 11:21; 20:77; 121:45–46; 136:33.)

E aoao atu matua e ala i faataitaiga ma aoaoga.

Ia faamalamalama atu faapea e aoaoina e matua a latou fanau i ni auala taatele se lua: e ala i a latou faataitaiga ma a latou upu.

  • O a ni auala e faaopoopo atu ai faataitaiga a matua i a latou upu i le aoaoina o a latou fanau?

    Fai atu i tagata o le vasega e faitau le saunoaga lenei mai ia Elder James E. Faust a o auauna atu o ia i le Korama a Aposetolo e Toasefululua (itulau 55 i le Taiala Suesue a le Tagata o le Vasega O le Faaipoipoga ma Fegalegaleaiga Faaleaiga):

    “Pe a aoaoina e matua ia fanau e aloese mai mea matautia, e le tatau i matua ona faapea atu i le fanau, ‘Ua ma malamalama ma ua ma iloa lelei ala o le lalolagi, ma e mafai lava ona ma latalata atu i le pito o le tofe nai lo outou, ae le afaina ai i ma’ua.’ O le pepelo o matua o le a le talitonu ai fanau i mea ua la aoaoina ai i latou i le aiga. Mo se faataitaiga, pe a auai matua i se tifaga e faasaina le fanau e auai, o le a fesiligia e fanau le aoaoga a matua. Afai e faamoemoeina fanau ia amio mama, e tatau ona amio mama ia matua. Afai e te faamoemoe ia amio lelei lau fanau, e tatau foi ona e amio lelei” (Liahona, Ian. 1991, 35).

  • O a mea e mafai e matua ona fai ina ia aoaoina atu ai mataupu faavae o le talalelei e ala i faataitaiga?

    A o avea ma Epikopo Pulefaamalumalu, na saunoa ai faapea ia Epikopo Robert D. Hales, “A o o’u mafaufau i lenei … vafealoa’i ma lo’u lava aiga, e faigata tele ona ou le toe faafoi atua le faataitaiga na ou maua mai i o’u lava matua” (Liahona, Ian. 1994, 9). O manatu nei na faaalia ai le auala na aoao ai ia Epikopo Hales mai ona matua:

    “Sa aoaoina a’u e lo’u tama e faaaloalo i le perisitua. A o o’u auauna atu i le Perisitua Arona, sa matou tufaina atu le faamanatuga, i fata u’amea siliva i le faamanatuga, ae ona o le masaa soo i ai o vai, na foliga mai ai na nenefu ma pulepule. I le avea o a’u ma se tasi e umia le Perisitua Arona, sa ia te a’u le tiute o le fesoasoani atu e saunia le faamanatuga. Na fai mai lo’u tama ia te a’u, e aumai i le fale ia fata o le faamanatuga, ma sa fufuluina faatasi ia fata i pulu uamea seia oo ina iila fata taitasi. Ina ua ou tufaina le faamanatuga, sa ou iloa o loo matou auai i le faia o le sauniga o le faamanatuga ia sili atu ona paia” (Liahona, Ian. 1994, 9).

    “Ou te faafetai mo se tina sa faamaoni i lana tane ma lana fanau—o se tina sa aoao mai e ala i faataitaiga. Ou te faafetai mo ana galuega auauna atu naunautai i le Aualofa i le sili atu ma le tolusefulu tausaga. I le sefuluono o ona tausaga, ina ua maua lo’u laisene avetaavale, sa ou maua ai se avanoa ou te aoao ai mai ia te ia a o alu o ia ma ave a’u i taimi sa fesoasoani atu ai i le epikopo i le tausiga o e matitiva ma e le tagolima” (Liahona, Iulai 1992, 80).

  • O a avanoa o loo i ai i matua e aoao ai a latou fanau e ala i upu?

    A o talanoaina e tagata o le vasega lenei fesili, ia faamatala atu faapea o tatalo faaleaiga, suesuega faaleaiga o tusitusiga paia, ma afiafi faaleaiga o le a talanoaina i le lesona 16. E faaopoopo atu i nei avanoa ua faavaeina e aoao atu ai, e tele isi avanoa e aoao atu ai e oo mai i ni taimi e le’i fuafuaina i le olaga i aso taitasi. O nei avanoa e mafai ona avea ma ni taimi e matuai malolosi e aoao atu ai aua e matuai vavalalata lava i mea o loo maitauina e le fanau. Talu ai ona o nei avanoa e mafai ona vave oo mai ma toe mou atu, o lea e moomia ai ona iloaina e matua ma ia saunia e aoao atu ia mataupu faavae ua saunia a latou fanau e aoaoina.

  • O a nisi o taimi e le’i fuafuaina e aoao atu ai e mafai e matua ona mata’ituina? (Afai e faigata i matua ona taliina lenei fesili, ona mafaufau lea e fetufaai atu ia fautuaga nei e uunaiina ai le talanoaga.)

    E mafai e matua ona mauaina ni taimi e aoao atu ai pe a i ai ni fesili ma ni popolega o le fanau, o ni faafitauli i le mafuta ai ma ni o latou tei po o ni uo, o avanoa e faia ai ni faaiuga, po o ni popolega i manatu e auala mai i nusipepa. O isi avanoa e aoao atu ai e oo mai pe a moomia ona aoaoina le fanau mai ni a latou mea sese, pe a latou auauna atu, pe a latou moomia ona puleaina le ita, pe a latou moomia le fesoasoani i le iloaina lea o le oo mai o le Agaga Paia.

  • O a ni auala e mafai ai e tu faaleaiga e pei o taimi e aai ai ma taimi e momoe ai ona maua ai ni avanoa e aoao atu ai?

  • O a ni auala e mafai ai e se taimi e na o matua ai ma tamaiti taitoatasi o le fanau ona maua ai e matua ni avanoa e aoao atu ai? O a ni mea e mafai e matua ona fai ina ia mautinoa ai o loo latou faaaluina le taimi na o i latou ma a latou fanau taitoatasi?

  • O a ni mea ua mafai ona e aoaoina atu i fanau i ni taimi e le’i fuafuaina e aoao atu ai?

Ia faamatala atu o isi lesona e fa o le a sosoo ai i lenei vasega o le a talanoaina ai ia mataupu faavae e tatau i matua ona aoao atu i a latou fanau faapea ma avanoa e aoao atu ai ia matua.

Faaiuga

Ia faamamafa atu faapea afai e sailia e matua ia le taitaiga mai le Alii, o le a Ia taialaina i latou i a latou taumafaiga ina ia aoaoina a latou fanau. E tatau i matua ona maelega ma tumau i a latou taumafaiga ina ia aoao atu e ala i a latou faataitaiga ma upu.

Ia molimau atu i upumoni sa talanoaina i lenei lesona e pei ona musuia ai e le Agaga.

Ia tagai i itulau e 54–59 i totonu o le Taiala mo Suesuega a le Tagata o le Vasega O le Faaipoipoga ma Fegalegaleaiga Faaleaiga. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia iloiloina ia aoaoga ma mataupu faavae o loo i lenei lesona e ala lea i le (1) mulimuli ia le itiiti ifo ma le tasi o fautuaga o loo i totonu o le “Manatu mo le Faatinoga” ma le (2) ia faitau tala ”O le Lu’i Maoa’e i le Lalolagi—O le Avea ma Matua Lelei,“ mai ia Elder James E. Faust, ma le ”O Se Laulau Ua Siomia i le Alofa,“ mai ia Elder LeGrand R. Curtis. Ia faamamafa atu faapea e mafai e ulugalii ua faaipoipo ona mauaina ia faamanuiaga silisili mai le faitauina ma le talanoaina faatasi o tala i totonu o le taiala suesue.

Lolomi