Punaoa Faaleaiga
Lesona 4: O le Tali Atu I Lu’itau o le Faaipoipoga


Lesona 4

O le Tali Atu I Lu’itau o le Faaipoipoga

Faamoemoega

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ina ia aoaoina, e tatau i tane ma ava ona galulue faatasi e feagai ma luitau ma e mafai ona filifili i latou e tali atu i le onosai ma le alofa nai lo le le mautonu ma le ita.

Sauniuniga

  1. Iloilo mataupu faavae o loo i lalo o le “O Ou Tiutetauave o se Faiaoga” itulau x–xiii i totonu o le tusi lesona lenei. Vaavaai mo auala e mafai ona faaaogaina ai nei mataupu faavae i au sauniuniga e aoao atu.

  2. Mafaufau loloto i aoaoga ma mataupu faavae o loo otootoina atu i autu o loo matamata tetele atu le tusiga. Ia mafaufau i le gasologa o le vaiaso e uiga i ni auala e aoao atu ai nei aoaoga ma mataupu faavae. Saili le taitaiga a le Agaga i le filifilia o mea e tatau ona e faamamafaina e faafetaiaia ai manaoga o tagata o le vasega.

  3. Suesue mau o loo i le itulau 22 ina ia saunia ai oe e faia se talanoaga e uiga i na mau.

  4. Afai e maua le Tusi Faavae o Afiafi Faaleaiga (31106) suesue le “Faaleleia o Faafitauli Faaleulugalii” o loo i itulau 276–77. Mafaufau e faatatau i le faamatalaga lenei i le taimi o le lesona.

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

O le a feagai ulugalii uma ua faaipoipoina ma ni lu’itau.

Ia fetufaai atu le tala lenei na faamatalaina e Elder Bruce C. Hafen o le Au Fitugafulu:

“O se tasi faatoanofotane sa ata ma le fiafia i le aso o lana faaipoipoga, ‘Tina, e le toe i ai nei ni o’u faafitauli!’ ‘Ioe,’ na tali mai ai lona tina, ‘i le fea itu?’” (Liahona, Ianuari 1997, 29–31).

  • O a nisi o faafitauli po o faigata e mafai ona oo mai i se ulugalii ua faaipoipoina? (Mafaufau e tusi tali a tagata o le vasega i luga o le laupapa. O tali e ono aofia ai mea na o loo lisiina i lalo.)

    1. Le tutusa manatu

    2. Manatu faapito

    3. Lagona tiga

    4. Le lelei le soifua maloloina

    5. Leai se fanau

    6. Faasolo ina matua

    7. O tagata o le aiga e le atoatoa le malosi

    8. O le taumafai e maua le lagona fiafia pe a malaga ese uma atu le fanau mai le aiga

    9. Maliu o se ua pele

    10. Faafitauli o mea tautupe

    11. Fanau faalogogata

    12. O mala o le natura

Ia faamatala atu e oo mai nisi luitau ona o se taunuuga o faigata i le mafutaga faaleulugalii. O nisi e oo mai o se vaega faalenatura o le olaga.

E mafai e tane ma ava ona taulimaina soo se lu’itau pe afai la te vaai atu i le faaipoipoga o se feagaiga lea o le Fegalegaleaiga.

Ia faamatala atu o le a ese le tali atu a ulugalii ua faaipoipoina i luitau e faalagolago lea i le ala o loo latou vaai atu ai i a latou mafutaga faaleulugalii. Tusi i luga o le laupapa upu o le maliliega ma le feagaiga.

Ia faamatala atu o se maliliega o se ioega tusitusia lea i le va o ni tagata se toalua po o ni vaega e lua o ni tagata. E faamalosi lea i tulafono a le atunuu. O se feagaiga e tutusa ma se maliliega ae e pito sili atu ona o’oo’o ma loloto. O le upu feagaiga o nisi taimi e faatatau ai i se maliliega a ni tagata se toalua, ae peitai i le tulaga o le talalelei e faatatau lea i se maliliega i le va o i tatou ma le Alii. I totonu o se feagaiga, o loo faatulagaina ai e le Alii tulaga po o aiaiga ma tatou te folafola atu tatou te tausiaina. Pe a tatou tausia a tatou folafolaga, e noatia le Alii ina ia faataunuuina Ana folafolaga (tagai MFF 82:10).

Ia faailoa atu faapea e toatele tagata i le lalolagi i ona po nei e vaavaai atu i le faaipoipoga o se mea e le sili atu ma se maliliega. Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau e uiga i fesili nei e aunoa ma le tali leo tele mai:

  • Pe a oo mai faafitauli i se faaipoipoga, o le a se mea e ono faia e le tane ma le ava pe afai la te vaavaai atu i le la mafutaga o se maliliega? O le a le mea o le a la faia pe afai la te vaavaai atu i le la mafutaga o se feagaiga?

    Na maitauina e Elder Bruce C. Hafen o le Fitugafulu: “A oo mai faafitauli, o ulugalii na faaipoipo i so laua maliliega la te sailia le fiafia e ala i le tetea. E ala ona faaipoipo ina ia maua ni mea aoga, ma o le umi o le taimi e mafuta ai e fuafua i le umi la te mauaina ai mea na laua malilie i ai. Ae a oo mai faafitauli i se faaipoipoga na osia ai ni feagaiga, o le a taumafai le tane ma le ava la te foiaina… . O se ulugalii na faaipoipo i so laua maliliega e na o le ta’i 50 pasene a la taumafaiga la te tuuina atu; o se ulugalii na osia ai ni feagaiga e la te taufai tuuina atu le 100 pasene mo le faaleleia o le la ulugalii. O le faaipoipoga i lona natura o se feagaiga, ae le na o se maliliega lea e mafai ai e se tasi i lana faitalia ona faaleaogaina” (Liahona, Ianuari 1997, 29–31).

A tulai mai ni lu’itau, e mafai ona tatou filifili e tali atu i le onosai ma le alofa ae le o le le mautonu po o le ita.

Ia faailoa atu faapea e ui lava e le mafai e tane ma ava ona aloese mai i nisi luitau, ae mafai lava ona filifili i laua i le ala e tali atu ai i luitau. Na faamalamalamaina mai e Elder Lynn G. Robbins o le Au Fitugafulu: “E leai se tasi na te faaitaina i tatou. E le faatupuina e isi tagata lo tatou feita. E leai se tulaga faamalosi o aafia ai. O le ita o se filifiliga i le lotofuatiaifo, o se faaiuga; o le mea lea, e mafai ona tatou faia se filifiliga e aua le ita. O tatou lava e filifilia! (Liahona, Iulai 1998, 90–91).

Faamamafa atu ua tuuina mai e le Tama Faalelagi ia i tatou le filifiliga saoloto—o le mana e filifili ai mo i tatou lava. E mafai ona faaaogaina la tatou filifiliga saoloto e ala i le filifili e onosai ma alofa pe a oo mai luitau.

Fai atu i tagata o le vasega e auauai e faitau leotele mau nei. Ao faitau e i latou, ia uunaia i latou e talanoaina ni auala e mafai ai ona faaaogaina mau nei i tane ma ava ao tali atu i latou i luitau o le faaipoipoga ma le olaga i aso uma.

  • Pe a lagona e i tatou le le fiafia ma le ita, o a mea e mafai ona tatou faia e faatoilaloina ai nei lagona? (E ono aofia ai i tali mea na o loo i lalo.)

    1. Ia aveese i tatou lava mai i tulaga seia maua so tatou toafilemu

    2. Tatalo mo le fesoasoani ma le taitaiga.

    3. I se feeseeseaiga, ia faaavanoa se taimi e mafaufau ai i manatu ma lagona o le isi tagata.

    4. Saili le fesoasoani mai taitai o le Ekalesia i le lotoifale, ma pe a talafeagai ai, o tagata fautua faapolofesa e ogatasi o latou talitonuga ma faiga ma aoaoga a le Ekalesia.

Ina ia faapupulaina atu faapea e mafai e tane ma ava ona filifili i le ala e tali atu ai i luitau, faitau le tala lenei. Faamatala atu o se faataitaiga lea o luitau laiti o aso uma e mafai ona tutupu i se mafutaga faaleulugalii.

“O se tasi o aso faalemanuia. Na fiu Tela e fepisiai solo ma sa le mafai ona maea ana feau. O se tasi o ona tuaoi e toatele atu lana fanau ia te ia, sa aliali mai o loo sologa lelei mea uma, ma sa tau masalomia ai e Tela lona tulaga gafatia i le avea ai ma se tamaitai, o se ava, ma se tina.

“Sa faalogoina e Peni le matuai fia ai lava e le masani ai ao agai mai o ia i le fale. O se isi valusefulu maila faaopoopo ina ia tiliva atu ia mea faigaluega o le faatoaga sa manaomia, ae o lenei ua matuai vaivai lava o ia. O le oo atu i le fale o se lagona lelei lea e faalogoina i taimi uma. Filemu. Meaai.Malolo.

“Sa faalogoina e Tela le sosolo mai o le taavale a Peni ona vaai lea i le uati. Oi! Tafefe, ua toeitiiti ta le fitu? O le a nei le mea a fai? Sa manao o ia e saunia le mea ai ae le’i sau Peni, peitai …

“Sa ia faalogoina le matala o le faitotoa ma faanatinati le tuuina atu o masi mulimuli i le apa tao masi.

“Na savali mai Peni i totonu o le faitotoa ma tu faalagolago i le tulimanu, ma ata ia Tela. Sa foliga atuatuvale Tela ma iloa atu e Peni le laulau e lei saunia. Sa tu Peni ma to se manava umi lava.”

Ia tuuina atu i tagata o le vasega fesili nei:

  • Afai o le popolega o Peni e mo na o ia lava, o le a le mea e ono tupu?

  • Afai o le popolega o Peni e mo lana ava, e ono tali atu faapefea o ia?

Pe a maea ona talanoaina fesili, ia faaauau le tala:

“Na tu Peni, ma ataata atu ia Tela, ma faapea atu, ‘Pei ua ou vaai atu ua ou sau tonu lava i le taimi o loo e manaomia ai se fesoasoani?” Sa tea malie atu le atuatuvale o Tela ma tago atu fusi mai Peni ma sogi ia te ia, ‘Faafetai Peni. Ou te iloa sa e tigaina i lenei aso ma sa ou manao lava e saunia le mea ai ae te le’i taunuu mai!’ Ae o lena ua e vaai atu i ai na o le laulau ae leai se mea ai i luga.

“Sa fusi mai e Peni Tela ma fai atu, ‘aua e te popole i lena mea, o lea o le a ou fesoasoani ia te oe.’ Na faasaga atu loa i laua ma tofu le tagata ia ma le mea e tapena. Sa seti e Peni le laulau, ae faasaga atu Tela tuu masi i totonu o le ogaumu ma faamatala atu le tele o ana feau—ma sa tau oso lona ulu i le mau mea. Sa galo le fiaai o Peni ma mafaufau i ni ala e faagalo ai le popole o Tela”(Tusi Faavae o Afiafi Faaleaiga [1983], 276; suia le faaparakalafaina).

Faaiuga

Faatatau atu i itulau 16–17 i le Taiala Suesue a le Tagata o le Vasega O le Faaipoipoga ma Fegalegaleaiga Faaleaiga. Ia uunaia tagata o le vasega e iloilo aoaoga faavae ma mataupu faavae i le lesona lenei e ala i le (1) mulimuli i se fautuaga e tasi pe sili atu foi o loo i le “Auala Mo Le Faatinoga” ma le (2) faitauina o le tala “Filifiliga ma le Ita” na saunia e Elder Lynn G. Robbins. Faamatala atu e mafai ona matua aoga tele i ulugalii le faitauina ma talanoaina faatasi tala o loo i le taiala suesue.

O Isi Mea e Maua ai le Fesoasoani

O le faasaunoa i le toalua, po o le fasi avã o se agasala i le Atua

Faamatala atu pe a oo le ita ma le le fiafia i tane ma ava, o nisi taimi e oo ai ina avea ma uiga faasaunoa ma leaga. E le tatau i taitoalua ona faasaunoa le tasi i le isi i soo se tulaga lava. O le faasaunoa e solia ai poloaiga a le Atua ma saunoaga alofa a taitai o le Ekalesia. Na faailoa mai e Peresitene Siaosi Alapati Samita e faapea: “E leai lava se tasi e faasaunoa i se tasi pe a ia te ia le agaga o le Alii. E tupu pea lava pea lena mea pe a ia te i tatou se isi agaga” (i le Conference Report, Oketopa 1950, 8).

Fetufaai atu faapuupuu le faamatalaga lenei:

O le faasaunoa i le toalua e mafai ona faia i se tulaga faalelagona, faaletino, po o le feusua’i.

O le faasaunoa faalelagona e aofia ai mea e faia e pei o le ee ma le avaavau, o le fetuu, ma le faia o faamatalaga taufaifai pe tuumaulalo, o le faia i le pule malosi, o le faamaasiasiina o le toalua i luma o le fanau po o isi, o le taofiofiina o le fesoasoani atu ma le lagona felata’i e avea o se faasalaga, ma le le amanaiaina po o le faaitiitia o lagona o le toalua.

O le faasaunoa faaletino e aofia ai le tulei, faasãsã, lulu, tatu’i, fepo, o le fai faamalosi, ma le taofiofia o risosi po o mea e faaaogaina.

O le faatautala i tulaga feusua’i e mafai ona faalelagona pe faaletino foi. E aofia ai le faia faamalosi o feusua’iga, o le faaoo atu o le tiga, o le faaaogaina o le ala faamalosi po o le taufaamata’u, ma le faia pea o mea i fesootaiga faaletino e le lelei ma e le fiafia i ai le isi.

Ia faamatala atu faapea, afai e i ai nisi fesili a tagata o le vasega e uiga i mea o loo aofia ai i le faasaunoa po o le faatautala, e tatau ona latou sailia fautuaga mai le epikopoo.

Ia fetufaai atu le saunoaga lenei a Peresitene Gordon B. Hinckley, le Peresitene lona 15 o le Ekalesia. Ia faamatala atu e ui ina sa tuuina mai e Peresitene Hinckley lenei lapataiga i alii o e faasaunoa i a latou ava, o loo tuuina atu foi i tamaitai. Fai atu i tagata o le vasega e iloilo lemu ifo a latou lava amioga ao faalogo i latou i lenei apoapoaiga:

“O nisi [alii] ua fia foliga lelei mai luma o tagata i le ao, ae a foi i le fale i le afiafi, ua tuu ese foliga lelei, ae oso faalii i luga i nai mea iti faatauvaa.

“E leai se alii ua i ai le amio leaga ma mataga faapena e agavaa mo le perisitua a le Atua. E leai se alii ua faapea lana amio e agavaa mo avanoa o le Maota o le Alii. Ou te faanoanoa ua i ai nisi o alii ua le agavaa mo le alofa o o latou taitoalua ma fanau. Ua i ai fanau ua fefefe i o latou tama, ma ava foi ua matatau ia latou tane. Afai e i ai se alii faapena o faafofoga mai i lo’u leo, o a’u o se auauna a le Alii, ou te aoai atu ia te oe ma fai atu ia e salamo. Ia pulea lau amio. Ia pulea lou ita. O le tele o mea ua oso ai lou ita e faatauvaa lava. Ae ua matuia lava le iuga o lou ita. Ole atu i le Alii e faamagalo mai oe. Ole atu i lau ava e faamagalo mai oe. Faatoese atu i lau fanau” (Liahona, Ianuari 1997, 79–82).

Ia faamatala atu faapea, o nisi tagata e atiaeina amioga faasaunoa e aunoa ma le iloaina. O isi o loo iloa e tatau ona suia a latou amioga ae o loo lagona e le mafai ona faia ni suiga e aunoa ma le fesoasoani.

O i latou o e mananao i le fesoasoani ina ia malamalama ma suia a latou amioga faasaunoa e mafai ona suia ao sailia e i latou ma le lotomaualalo le fesoasoani a le Alii ma le taitaiga. E mafai ona liliu atu i latou i lo latou epikopo lea o le a mafai ona fautuaina i latou. E mafai foi ona ia fautua atu e saili tagata fautua faapolofesa i Auaunaga Faaleaiga a le AAG po o risosi ma fesoasoaniga a le alalafaga o loo tuuina atu ai le fesoasoani ma o loo ogatasi ma tulaga faatonuina a le Ekalesia.

  • O a auala e mafai ona aafia ai fanau a se ulugalii i le faasaunoa i le toalua?

    E faaopoopo atu i le talosaga atu mo ni tali a tagata o le vasega, ia faamatala atu faapea, o le faasaunoa i le toalua o loo faatulagaina ai se faataitaiga tumau o le taumafai lea e foia faigata i ala saua.

  • E faapefea ona aafia le fanau pe a vaai i latou i o latou matua o foia faafitauli i le agalelei ma le onosai?

    Ia faamatala atu faapea, o tina ma tama o e e alolofa ma faatagatamatua pe a feagai i latou ma luitau e aoao atu ia latou fanau amioga lelei e mafai ona tumau i le olaga atoa. Ao galue o se Epikopo Pulefaamalumalu, na saunoa mai ai Epikopo Robert D. Hales: “O lea malamalama e fesoasoani i fanau e iloa ai, o matua lelei, e mafai ona eseese i o laua taofi, ma o nei eseesega, e mafai ona faaleleia, e aunoa ma le femisaa’i, po o le e’e atu o le tasi i le isi, po o le fetogi solo o mea i le fale. Latou te fia vaaia ma lagona le faia o talanoaga i le agaga filemu, ma le faaaloalo o le tasi i manatu o le tasi, ma ia iloa ai foi e le fanau, le ala e foia ai ni eseesega, e oo mai i o latou lava olaga” (Liahona, Ianuari 1994, 9–11).

Lolomi