Punaoa Faaleaiga
Lesona 10: O Matafaioi Paia a Tama ma Tina (Vaega 1: Matafaioi a Tama)


Lesona 10

O Matafaioi Paia a Tama ma Tina

Vaega 1: Matafaioi a Tama

Faamoemoega

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ina ia malamalama i le auala e faataunuuina ai e tama a latou matafaioi paia ma le auala e mafai ai e tama ma tina ona fesoasoani le tasi i le isi o ni paaga tutusa.

Sauniuniga

  1. Iloilo mataupu faavae o loo i lalo o le “O Ou Tiutetauave o se Faiaoga” itulau x–xiii i lenei tusi lesona. Vaavaai mo auala e faaaoga ai mataupu faavae nei i au sauniuniga e aoao atu.

  2. Mafaufau loloto i aoaoga ma mataupu faavae o loo otootoina atu i autu o loo matamata tetele atu le tusiga. Ia mafaufau i le gasologa o le vaiaso e uiga i ni auala e aoao atu ai nei aoaoga ma mataupu faavae. Saili le taitaiga a le Agaga i le filifilia o mea e tatau ona e faamamafaina e faafetaiaia ai manaoga o tagata o le vasega.

  3. Faamanatu atu i tagata o le vasega e aumai a latou kopi o le Taiala Suesue a le Tagata o le Vasega O le Faaipoipoga ma Fegalegaleaiga Faaleaiga i le vasega.

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

E tatau i tama ma tina ona galulue faatasi ina ia tuuina atu i a la fanau uma se talipupuni o le faatuatua.

Tusi le Talipupuni o le Faatuatua i luga o le laupapa. Faitau faatasi ma tagata o le vasega le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:15, 17.

  • O a ni auala e avea ai le faatuatua e pei o se talipupuni?

Faitau le saunoaga lenei mai ia Peresitene Boyd K. Packer, le Sui Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai atu i tagata o le vasega e faalogo faalelei ina ia iloa ai pe aisea e moomia ai ona mauaina e fanau ia le “talipupuni o le faatuatua” i le aiga.

“O le fuafuaga a lo tatou Tama, e moomia ai le faalauteleina o le olaga lava ia, o le talipupuni o le faatuatua ina ia i ai ma ia fetaui i totonu o le aiga. E le mafai ona tutusa uma ni tagata se toalua. E tatau ona faafetaui le tagata lava ia e tusa ma ona manaoga.

“O le ata na fuafuaina e le Tama na faatatau o le alii ma le tamaitai, tane ma le ava, e galulue faatasi, ma ia fausia le talipupuni o le faatuatua ia mausali mo tamaiti taitoatasi ina ia le mafai ona faaleagaina pe puleaina e le agasala.

“E manaomia ai le malosi mausali o se tama e faamalosia ai le faatuatua ma lima mu’amu’a o se tina e faamausaliina ai le talipupuni o le faatuatua i le la fanau. E faigata, ae e mafai lava ona fai.

“I totonu o le Ekalesia, e mafai ona tatou aoao e uiga i ni vaega e mafai ona fausia ai se talipupuni o le faatuatua: faaaloalo, lototoa, legavia, salamo, faamagalo atu, alofa. E mafai ona tatou aoaoina i totonu o le Ekalesia le ala e faapotopoto ma faapipii faatasi ai. Ae o le faiga sa’o lava ma le faapipiiina o le talipupuni o le faatuatua o le matafaioi lena a le aiga. A leai, atonu o le a vaivai le faatuatua ma pa’u ese ai i se tulaga matautia” (Liahona, Iulai 1995, 9).

  • O le a se mea o loo aoao mai e lenei faamatalaga e uiga i matafaioi a tama ma tina?

Fesili atu i tagata o le vasega ina ia su’e i le “O le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi” i le itulau e iv i totonu o le Taiala Suesue a le Tagata o le Vasega O le Faaipoipoga ma Fegalegaleaiga Faaleaiga (tagai foi i le itulau e ix i totonu o lenei tusi lesona). Faitau faatasi ma i latou ia mataupu faavae nei mai le parakalafa e fitu o le folafolaga:

“I le fuafuaga paia, e tatau ona pulefaamalumalu tama i o latou aiga i le alofa ma le amiotonu ma o i latou e tuuina atu mea e manaomia o le olaga ma le puipuiga mo o latou aiga. O le uluai matafaioi a tina o le faafaileleina lea o a latou fanau. O nei matafaioi paia, e ao i tama ma tina ona fesoasoani le tasi i le isi o se paaga tutusa. O mea e faaletonu, oti, po o nisi mea e tulai mai, e alagatatau ai ona fetuutuunai tagata taitoatasi.”

Ia faamalamalama atu o lenei lesona ma le lesona 11 e faatatau lea i matafaioi paia o tama ma tina. E ui lava o le tasi lesona e taulai atu i matafaioi o le tama ae o le isi lesona e taulai atu i matafaioi o le tina, ae o lesona uma e lua e faatatau uma lava i tama ma tina o e ua atofaina ina ia fesoasoani atu le tasi i le isi o se paaga tutusa.” E fesoasoani tele lesona mo matua taitoatasi o e o loo faia mea uma latou te mafaia, faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii, ina ia faataunuuina uma matafaioi a le tina ma le tama.

E tatau i tama ona pulefaamalumalu i le alofa ma le amiotonu.

Faasino ia tagata o le vasega i le faamatalaga lenei i totonu o le folafolaga e uiga i le aiga: “I le fuafuaga paia, e tatau ona pulefaamalumalu tama i o latou aiga i le alofa ma le amiotonu.” Ia faamatala atu faapea o le upu pulefaamalumalu o lona uiga o le taulamua ma taitai ma tauaveina le tiutetauave mo le manuia o le aiga.

Ia faamamafa atu faapea a o faataunuuina e se alii lona tiutetauave e pulefaamalumalu ai i totonu o le aiga, e galulue soosootauau o ia ma lana ava. Na fautua mai ia Peresitene Howard W. Hunter, le Peresitene lona 14 o le Ekalesia: “O se alii ua umia le perisitua na te taliaina lana ava o se soa i le taitaiga o le aiga ma le fanau ma le malamalama atoatoa ma le auai atoatoa i filifiliga uma e faatatau i le aiga…. E pei ona tofiaina e le Atua, o le tiutetauave e pulefaamalumalu i le aiga, ua pa’u atu lea i luga o le ua umia le perisitua (tagai Mose 4:22). Na faamoemoe le Alii e avea le ava ma se fesoasoani i le tane (o le upu meet i le faaPeretania o le tutusa)—o lona uiga, o se soa e tutusa ma tatau ai ina ia avea ma se soa atoatoa. O le pulefaamalumalu i le amiotonu, e manaomia ai se tiutetauave fetufaai i le va o le tane ma le ava; lua te galulue faatasi ai i le malamalama ma auai i mataupu uma faaleaiga. O le faia toatasi e se tane po o lona faia foi e aunoa ma se manatu i lagona ma fautuaga a lana ava i le puleaina o le aiga, o le faaaogaina lea ma le le tonu o le pule” (i le Conference Report, Oke. 1994, 68; po o le Liahona, Ian. 1995, 60).

Na aoaoina mai e Peresitene Spencer W. Kimball, le Peresitene lona 12 o le Ekalesia e faapea o tama e “tatau ona pulefaamalumalu e pei ona pulefaamalumalu o Iesu Keriso i le Ekalesia—i le alofa, i le auauna atu, i le agamalu, ma faataitaiga“ (i le Conference Report, Ape. 1976, 68; po o le Liahona, Oke. 1976, 45).

  • Aisea e taua ai mo tama ona pulefaamalumalu i le alofa ma le amiotonu?

    A o auauna atu e avea ma Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili, sa faailoa atu ai e Peresitene Gordon B. Hinckley i tama: “O lou tiute o se tiute faavae ma le le maalofia lea e tu i le ulu o lou aiga. Ia le i ai i lena mea le uiga o le pule saua po o le pule amioletonu. Ua i ai i lena tiute le poloaiga i tama ia latou faia mea e manaomia e o latou aiga. Ua sili atu na mea i mea e ai, lavalava, ma fale. O ia mea ua manaomia, e aofia ai le taitaiga amiotonu ma le aoao atu, e ala i faataitaiga faapea ma mataupu, o mataupu faavae o le faamaoni, fai mea sa’o, auauna atu, faaaloalo i aia a isi, ma le malamalama o le a faamasinoina i tatou i mea tatou te faia i le olaga nei, e le na o le faatatau i isi, ae faapea foi i le Atua o le lagi, o lo tatou Tama e Faavavau” (i le Conference Report, Oke. 1993, 78–79; po o le Liahona, Ian. 1994, 68).

    Na saunoa Peresitene Howard W. Hunter e faapea: “Matou te uunaiina outou, uso e, ina ia manatua o le perisitua o se pule amiotonu. Ia e maua le faaaloalo ma le faatuatua o lau fanau e ala i se vafealoai alofa o oe ma i latou” (i le Conference Report, Oke. 1994, 69; po o le Liahona, Ian. 1995, 61).

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i mea e tatau ona faia e tama ina ia tuuina atu ai le taitaiga faaleagaga i a latou fanau, ia fai atu ia i latou e su’e i itulau e 45–47 i totonu Taiala Suesue a le Tagata o le Vasega O le Faaipoipoga ma Fegalegaleaiga Faaleaiga. Faitau ma talanoaina faatasi ma tagata o le vasega ia le saunoaga lenei mai ia Peresitene Ezra Taft Benson, le Peresitene lona 13 o le Ekalesia:

“Faatasi ai ma le alofa o i lo’u loto mo tama o i Isaraelu, ou te fia tuuina atu ai ni auala patino se sefulu lea e mafai ai e tama ona tuuina atu se taitaiga faaleagaga i a latou fanau:

“1. Tuu atu faamanuiaga faaletama i lau fanau. Papatiso ma faamau lau fanau. Faauu ou atalii i le perisitua. O le a avea nei mea ma faatumutumuga faaleagaga i olaga o lau fanau.

“2. Ia e taitaiina ia tatalo faaleaiga, le faitauina o tusitusiga paia i aso taitasi, faapea ma afiafi faaleaiga i vaiaso taitasi. O lou aafia ai i nei mea o le a faaali atu ai i lau fanau le taua tele o nei gaoioiga.

“3. I soo se taimi e mafai ai, ia auai atu faatasi o se aiga i sauniga a le Ekalesia. O le tapuaiga faaleaiga i lalo o lau taitaiga e matuai taua tele i le soifua manuia faaleagaga o lau fanau.

“4. Ia alu ni tafaoga a le tama-afafine ma le tama-atalii faatasi ma lau fanau. Ia o ni tolauapiga faaleaiga po o ni tafaoga, o atu i ni taaloga ma ni faatasiga, o atu i polokalama a le aoga, ma isi lava mea. O le i ai o Tama iina o le a i ai se suiga.

“5. Ia fausia ni tu ma ni aga i faigamalologa faaleaiga ma ni tafaoga. O nei mea e manatuaina o le a le mafai lava ona faagaloina e lau fanau.

“6. Ia faia ni feiloaiga taitoatasi ma lau fanau. Ia tuu atu ia i latou e talanoa mai i mea latou te mananao e fai. Aoao atu ia i latou mataupu faavae o le talalelei. Aoao i latou i mea moni e faatauaina. Ta’u atu ia i latou e te alofa ia i latou. O lou lava taimi tou te faatasi ai ma lau fanau e ta’u atu ai i lau fanau le mea o loo tuu i ai le faamuamua a Tama.

“7. Aoao lau fanau ina ia galulue, ma faaali atu ia i latou le taua o le galue agai i se sini aoga. O le faavaeina o tupe mo le misiona ma tupe mo aoga mo lau fanau e faaali atu ai lau fanau ia mea e manatu ia Tama e taua tele.

“8. Ia uunaiina ia musika lelei ma tusi ma ata i totonu o lou fale. O fale e i ai se agaga o le mama ma le matagofie o le a faamanuiaina ai foi olaga o lau fanau e faavavau.

“9. Pe a talafeagai ai le mamao, ia auai atu e le aunoa i le malumalu faatasi ma lau ava. O le a malamalama lelei ai lau fanau i le taua o le faaipoipoga i le malumalu faapea ma feagaiga o le malumalu ma le iunite e faavavau o le aiga.

“10. Ia iloa e lau fanau lou fiafia ma le faamalieina i le auauna atu i le Ekalesia. E mafai ona sosolo lenei mea ia i latou, ina ia latou mananao ai foi e auauna atu i le Ekalesia ma o le a fiafia ai foi i le malo” (Liahona, Ian. 1988, 52).

E ao i tama ona saunia mea e manaomia o le olaga ma le puipuiga mo o latou aiga.

Faamanatu atu i tagata o le vasega faapea o le folafolaga e uiga i le aiga o loo tuuina mai ai faapea o tama e “tuuina atu mea e manaomia o le olaga … mo o latou aiga.”

  • O a nisi o mea faaletino e manaomia o le olaga? (O tali e mafai ona aofia ai meaai, tupe, lavalava, ma fale.) O a ni auala o loo saunia ai e tama nei mea e moomia?

    Na saunoa mai Peresitene Howard W. Hunter e faapea: “O oe lena ua e umiaina le perisitua ua i ai le tiutetauave, se’i vagana ai ua le atoatoa le tino, e tuuina atu ai mea mo le tausiga faaletino mo lau ava ma le fanau. E leai se alii e mafai ona ia tuuina atu le avega o le tiutetauave i luga o le isi tagata, po o lana ava. Na poloai mai le Alii faapea o tamaitai ma fanau e maua lo latou tausiga mai a latou tane ma tama (tagai MFF 83; 1 Timoteo 5:8)… . Matou te uunaia outou ina ia faia mea uma i lo outou malosi ina ia faatagaina ai lau ava e nofo i le fale, tausia le fanau a o e saunia le tausiga o le aiga i le mea silisili e te mafaia” (i le Conference Report, Oke. 1994, 69; po o le Liahona, Ian. 1995, 52).

  • O a nisi o mea faaleagaga e manaomia o le olaga? (O tali e mafai ona aofia ai ia le molimau, alofa, tatalo i aso taitasi ma le suesueina o tusitusiga paia, aoaoina atu o le talalelei, ma sauniga o le perisitua.) O le a le mea e mafai e tama ona fai ina ia tuuina atu ai nei mea e moomia?

  • E mafai faapefea e se ava ma fanau ona lagolagoina ia taumafaiga a le latou tane ma le tama ina ia saunia ai mea mo i latou?

Faasino atu ia tagata o le vasega i le fautuaga lenei i totonu o le folafolaga e uiga i le aiga: “O tama … e tuuina atu … le puipuiga mo o latou aiga.”

  • O a mea e moomia ona puipuia mai ai ia aiga?

  • O a ni auala e mafai ai e tane ma tama ona tuuina atu le puipuiga mo o latou aiga?

    Na saunoa mai Peresitene Howard W. Hunter e faapea:

    “O se tama amiotonu e puipuia lana fanau i lona taimi ma auai atu i a latou gaoioiga ma tiutetauave faalauaitele, faaleaoaoga, ma le faaleagaga… .

    “O se alii ua umiaina le perisitua e taitaia lona aiga i le auai i le Ekalesia ina ia latou iloa ai le talalelei ma ia puipuia ai i feagaiga ma sauniga. Afai e ao ona e olioli i faamanuiaga a le Alii, e tatau ona e faatulagaina lou fale. E te lua fuafuaina faatasi ma lau ava, le ituaiga siosiomaga faaleagaga o lo oulua aiga. O lau matafaioi muamua lava o le faatulagaina lelei lea o lou olaga faaleagaga e ala lea i le suesueina o tusitusiga paia e le aunoa ma tatalo faisoo. Ia faamautuina ma faamamaluina lou perisitua ma feagaiga o le malumalu; ia uunaiina foi lou aiga ina ia faia faapea” (i le Conference Report, Oke. 1994, 69).

  • O a nisi o faataitaiga ua e vaai ai i tama o loo faataunuuina o latou matafaioi paia?

Faaaliga: Afai o loo e aoaoina atu na o le lesona lenei ae e te le o fufaua e aoaoina atu le lesona 11, ia mafaufau i le talanoaina o le faamatalaga lenei mai le folafolaga i le aiga: “I o [la’ua] matafaioi paia, e ao i tama ma tina ona fesoasoani le tasi i le isi o se paaga tutusa.” O le lesona 11 o loo aofia ai le fesoasoaniga mo le talanoaina o lenei upumoni (tagai itulau 61–62).

Faaiuga

Ia molimau atu i upumoni sa talanoaina i lenei lesona e pei ona musuia ai e le Agaga.

Ia faatatau i itulau 44–47 i totonu Taiala Suesue a le Tagata o le vasega O le Faaipoipoga ma Fegalegaleaiga Faaleaiga. Ia uunaiina tagata o le vasega e iloiloina ia aoaoga ma mataupu faavae i totonu o lenei lesona e ala lea i le (1) mulimuli ia le itiiti ifo ma le tasi le fautuaga i “Auala mo le Faatinoga” ma le (2) faitauina o le tala ”i Tama o Isaraelu,“ mai ia Peresitene Ezra Taft Benson. Ia faamamafa atu faapea e mafai e ulugalii ua faaipoipo ona mauaina ia faamanuiaga silisili mai le faitauina ma le talanoaina faatasi o tala i totonu o le taiala suesue.

Ia uunaia tagata o le vasega e aumai a latou taiala suesue i le vasega mo le lesona o loo sosoo ai.

Lolomi