Punaoa Faaleaiga
Lesona 3: Faaolaolaina o le Alofa ma Le Faauoga i le Faaipoipoga


Lesona 3

Faaolaolaina o le Alofa ma Le Faauoga i le Faaipoipoga

Faamoemoega

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama lelei i mataupu faavae o le alofa ma ina ia uunaia i latou o e ua faaipoipoina ina ia faafaileleina le alofa i a latou faaipoipoga.

Sauniuniga

  1. Mafaufau i auala e mafai ona e faaaogaina ai mataupu faavae i lalo o le “O Ou Tiutetauave o se Faiaoga” itulau x–xiii i le tusi lesona lenei.

  2. Mafaufau loloto i aoaoga ma mataupu faavae o loo otootoina atu i autu o loo matamata tetele atu le tusiga. Ia mafaufau i le gasologa o le vaiaso e uiga i ni auala e aoao atu ai nei aoaoga ma mataupu faavae. Saili le taitaiga a le Agaga i le filifilia o mea e tatau ona e faamamafaina e faafetaiaia ai manaoga o tagata o le vasega.

  3. Afai o loo maua mea nei, sauni e faaaoga e avea o se vaega o le lesona:

    1. O se ata se tasi pe sili atu o se faaipoipoga. Mo se faataitaiga, e mafai ona e faaali atu le ata O le Ulugalii Talavou o loo o Atu i le Malumalu (62559; Pusa Ata o le Talalelei, 609) pe mafai foi ona e aumaia ata mai lau faaipoipoga ma fai atu i tagata o le vasega e aumaia ata o a latou lava faaipoipoga.

    2. O se fugalaau po o se ata o se fugalaau.

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

E tatau i tane ma ava ona faafailele lo laua fealofani.

Faaali atu se ata se tasi pe sili atu foi o se faaipoipoga (tagai “Sauniuniga,” nu. 3a). Faamatala le alofa e lagona e tane ma ava mo le tasi i le isi ina ua faatoa faaipoipoina i laua.

Faaali atu se fugalaau po o se ata o se fugalaau (tagai “Sauniuniga,” nu. 3e). Ona fai atu lea i se tagata o le vasega e faitau le saunoaga lenei a Peresitene Spencer W. Kimball, o le Peresitene lona 12 o le Ekalesia (itulau 12 i le Taiala Suesue a le Tagata o le Vasega O le Faaipoipoga ma Fegalegaleaiga Faaleaiga):

“O le alofa e pei o se fugalaau, ma e pei foi o le tino, e manaomia le fafagaina pea lava pea. O le a le pine ona tinovale ma oti le tino faaletino pe afai e le fafagaina e le aunoa. O le a mamae ma mate se fugalaau matala pe a aunoa ma se meaai ma se vai. E faapea foi le alofa, e le mafai ona faamoemoe e tumau e faavavau se’i vagana ua fafagaina e le aunoa i vaega o le alofa, o le faaalia o le faatauaina e le tagata o ia lava, o le faaalia lea o le agaga faafetai, ma le faatauaina o le le manatu faapito” (“Oneness in Marriage,” Ensign, Mati 1977, 5).

Ia faamatala atu o lenei lesona e faatatau lea i le auala e mafai ai e tane ma ava ona faafaileleina le alofa o le tasi i le isi ina ia faaauau pea ona tuputupu ma olaola.

O uiga faaalia o le alofa ma le agalelei e faatumauina ai le alofa ma le faauo i le faaipoipoga.

Fesili i tagata o le vasega o e ua faaipoipo e mafaufau i tua i le taimi na faatoa faaipoipo ai i laua. Valaaulia i latou e faamatala nisi o mea na latou faia mo o latou taitoalua i lena taimi i o latou olaga.

  • Aisea e tatau ai ona faia na tulaga i le mafutaga atoa o le faaipoipoga?

Faamatala atu e tatau i le tane ma le ava ona faaauau pea ona faia ni a la evaevaga ma faafaileleina le la mafutaga fefaauoai i o la olaga atoa. Ao faia e i laua lenei mea, o le a la iloaina ai le tuputupu ae atili o lo la alofa o le tasi i le isi.

Na maitauina e Elder Marlin K. Jensen o le Fitugafulu: “O faauoga … o se vaega pito taua ma matagofie i faamasaniga a alii ma tamaitai faapea ma faaipoipoga. O se mafutaga i le va o se alii ma se tamaitai e amataina i se faauoga, ma tuputupu ae e avea o se masaniga alofa faalesoa tumau ma faaipoipoina mulimuli ane ai ma avea o se faauoga tutumau e faavavau. E leai se mea e sili atu ona faafiafialoto i lenei lalolagi o faaipoipoga ua faigofie ona malepelepe nai lo le vaavaai atu lea i se tane ma se ava o loo la faaviivii ma fiafia faatasi pea i le la mafutaga faauo i aso uma, ao la mauaina faamanuiaga ma fetaia’i ma tofotofoga o le olaga nei” (Liahona, Iulai 1999, 74–76).

Ao avea ma Fitugafulu, na saunoa Elder James E. Faust o se tasi o mea e tele ina faatuatuanai ae sili atu ona taua i mafuaaga o se teteaga o le “le lava lea o le faatauaina o le faaipoipoga, …. O le leai o se isi mea e faaopoopo ina ia avea ai le faaipoipoga ma mea taua, faapitoa, ma le matagofie, ma e mafai foi ona avea ma pologa, faigata, ma le pogisa.” Na apoapoai mai o ia: “I le faaolaolaina o le faaipoipoga o mea laiti o mea tetele ia. O le amanaia lea e le aunoa e le tasi o le isi ma le faaali atu o le faafetai i mea uma e fai. O le faamalosiau atu ma le fesoasoani o le tasi i le isi ina ia alualu ai i luma. O le faaipoipoga o se taumafaiga soo faatasi lea mo le lelei, le matagofie, ma le paia” (Liahona, Mati 1978, 13–16).

  • O a nisi o “mea laiti” e mafai ona tausisia ai pea le alofa ma le faauoga ia olaola i le faaipoipoga? (Mafaufau ia lisiina tali a tagata o le vasega i luga o le laupapa.) O a ni mea na oo ia te oe po o ni faataitaiga e mafai ona e fetufaai atu o loo faaalia ai le taua o le tausisia o le alofa ina ia olaola i nei ala?)

    Na faapea mai se tasi tamaitai, na faaipoipoina i le sili atu ma le 35 tausaga: “Ou te fiafia lava pe a faia pea e la’u tane ni mea laiti e faate’ia ai a’u pe a maea ona alu ese atu o ia i se afiafi po o se faaiuga o se vaiaso. E le tau faia lava se mea tele, pe na o sina kuki poo se fugalaau na ia faasaosaoina mai le fonotaga. Ae e faapitoa lava lo’u fiafia pe a valaau mai o ia i le galuega i le aoauli e na o le fesili mai lava pe o a mai lo’u aso pe fetufaai mai foi se tala faafiafia loto. O ia mea laiti e fesoasoani lava ia te a’u ou te lagonaina ai le alofagia ma le faapelepeleina o a’u.”

Ia faailoa atu faapea, e tatau i tane ma ava ona fuafua ni taimi e tuua ai na o i laua. Fai atu i tagata o le vasega e faitau le apoapoaiga lenei mai ia Elder Joe J. Christensen o le Fitugafulu 19 i le Taiala Suesue a le Tagata o le Vasega O le Faaipoipoga ma Fegalegaleaiga Faaleaiga):

“Ia tausia faaolaola la oulua mafutaga. Ia faaavanoa se taimi e faifai mea faatasi ai—na o oulua e toalua. E pei ona taua le faatasi ma le fanau i le avea ma se aiga, lua te manaomia foi e le aunoa se taimi ia na o oulua ai. O le fuafuaina o lena taimi, e faailoa atu ai i le lua fanau lua te lagona le taua na’ua o la oulua faaipoipoga, e manaomia ona oulua fafagaina. E manaomia ai se tautinoga, o le fuafuaina foi ma le taupulea” (Liahona, Iulai 1995, 70–75).

  • O a ni mea e mafai ona faalavelaveina ai tane ma ava mai le faaavanoaina o taimi e faifai mea faatasi ai? E mafai faapefea ona faia e ulugalii ua faaipoipoina ni taimi avanoa e faaolaolaina ai le la mafutaga?

O tulaga militino e tatau ai i le faaipoipoga o se uiga faaalia lea o le alofa.

Ia faamatala atu faapea, o le faaalia o fesootaiga faaletino i tulaga e tatau ai i le faaipoipoga ua faatagaina e le Alii. E aumaia ai faamanuiaga silisili i se ulugalii ua faaipoipoina, e fesoasoani ia i laua ia tuufaatasia ai o la loto ma agaga ma faamalosia le alofa o le tasi i le isi. Mafaufau e fetufaai atu nisi o faamatalaga nei po o faamatalaga uma:

Na faamatalaina e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le faamoemoega o fesootaiga faaletino i le faaipoipoga: “I totonu o le tutumau i feagaiga o le faaipoipoga, ua faatagaina ai e le Alii le tane ma le ava ona faaaogaina le mana paia o le foafoaga i lona matagofie matalasi i totonu o le li’o ua faatulagaina e le Alii. O se tasi o faamoemoega o lenei tulaga sa, ma le paia, ina ia maua ai ni tino faaletino mo agaga ua finagalo le Tama Faalelagi e auina mai i le lalolagi. O le tasi mafuaaga mo nei faalogona malolosi ma le matagofie o le alofa o le fusia faatasi ai lea o le tane ma le ava i le fealofani, faamaoni, manatu o le tasi i le tasi, ma galulue faatasi mo le faamoemoega e tasi” (Liahona, Ianuari 1995, 44–46).

Na aoao mai Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O le mana e foafoa ai le ola faaletino, o le mana faaeaina silisili lea ua tuuina mai e le Atua i ana fanau. Ua faatonuina lona faaaogaina i le poloaiga muamua lava, ma tuuina mai foi se tasi poloaiga e faasa ai lona faaaogaina sese. Ua faamatalaina lo tatou faamamafaina o le tulafono o le ola mama, i lo tatou malamalaaga i le autu o o tatou mana foafoa, mo le faataunuuina o le fuafuaga a le Atua. O le faaaogaina o o tatou mana foafoa, o se mea ua fiafia i ai le Atua, peitai ua ia poloai mai, ia faia lena mea na o totonu lava o va faaleulugalii faaipoipo (Liahona, Ianuari 1994, 84–88).

Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball: “I tulaga o faaipoipoga faatulafonoina, ua faapea ona faatagaina ai e le Atua ia fesootaiga i feusua’iga. Ua leai se mea ua le paia pe ua leaga e uiga i le feusua’i, aua o le ala lena ua au faatasi ai tane ma fafine i le foafoaga ma le faaalia o le alofa” (The Teachings of Spencer W. Kimball, faatonu e Edward L. Kimball [1982], 311).

Na aoao mai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O le lagona alofa molitino e mo se ulugalii faaipoipoina aua o le faailoga sili lea o le tuufaatasiga, o se atoatoa ma se tuufaatasiga ua faauuina ma faauigaina e le Atua. Mai le Faatoaga o Etena e agai mai i luma, o le faaipoipoga na faamoemoe e faaatoaina ai le faatasiga o se alii ma se tamaitai—o o laua loto, o faamoemoega, o le alofa, o le aiga, o le lumanai ma mea uma. Na faapea atu Atamu ia Eva o ia o le ivi o ona ivi, ma le aano o ona aano, ma e ao ona “tasi i laua i le tino” i lo laua olaga atoa. [tagai i le Kenese 2:23–24]. O se faatasiga lea o le atoatoa lea tatou te faaaogaina ai le upu faamau e faamatalaina ai lona uiga faavavau. Na saunoa mai le Perofeta o Iosefa Samita i se tasi taimi faapea atonu e mafai ona tatou tuuina atu sea ituaiga Fegalegaleaiga e pei ua ‘ueloina’ le tasi i le tasi [tagai i le MFF 128:18]” (Liahona, Ianuari 1999, 89–92).

Na apoapoai mai Peresitene Howard W. Hunter, o le Peresitene lona 14 o le Ekalesia, e oo lava i totonu o mafutaga faalefaaipoipoga e le tatau ona faaaogaina sese ai mana paia o le foafoaga: “ O le alofa ma le faaaloalo—ae le o le manatu faapito—e tatau ona avea ma mataupu taiala i le fesootaiga faaleulugalii i le va o le tane ma le ava. E tatau i soa taitasi ona manatu alofa ma malamalama i mea e manaomia e le tasi ma ona faanaunauga. Soo se uiga pule malosi, uiga le lelei, po o se amioga le pulea foi e faia i le fesootaiga faaleulugalii i le va o le tane ma le ava, ua tausalaina e le Alii” (Liahona, Ianuari 1995, 59–61).

Faitau le Esoto 20:14, 17 faatasi ma tagata o le vasega. Ona faitau atu lea o le saunoaga lenei a Peresitene Gordon B. Hinckley, o le Peresitene lona 15 o le Ekalesia:

“Matou te talitonu i le legavia a o le’i faaipoipo, ma le faamaoni atoatoa pe a uma ona faaipoipo. O le aotelega lena. O le ala lena i le fiafia i le olaga. E aumaia ai le filemu i le loto ma le toafilemu i le aiga” (Liahona, Ianuari 1997, 56–62).

Ia faamamafa atu e tatau i tane ma ava ona faaeteete ina ia aua nei faia se mea e oo atu ai i le le faamaoni i le va faaleulugalii. Mo se faataitaiga, e tatau ona la faatumauina pea tuaoi o tulaga faalelagona ma le tino i le va o i laua lava ma tagata latou te galulue faatasi i fale faigaluega i le va o alii ma tamaitai.

  • Aisea e matua taua ai tele le faamaoni atoatoa i totonu o se mafutaga faaleulugalii?

  • E faapefea ona avea le matamataina o ata ma tusi mataga ma se auala e faalataina ai le faatuatuaina i le va faaleulugalii? O a ni ala e avea ai le faifai amio i le va o se alii ma se tamaitai e faaleagaina ai se faaipoipoga?

    Ia fetufaai atu se mea se tasi po o saunoaga uma nei e lua:

    Na fautua mai Peresitene Howard W. Hunter: “Ia e faamaoni i au feagaiga o le faaipoipoga i ou mafaufauga, upu, ma mea e fai. O ponokarafi, o le faitaaga [po o le fia aiaiaga], ma amioga le mama e lepetia ai uiga lelei o le tagata ma faaleagaina ai le faavae o se faaipoipoga fiafia. E lepetia ai le lotogatasi ma le faatuatuaina i se faaipoipoga”(Liahona, Ianuari 1995, 59–61).

    Na apoapoai mai Peresitene Ezra Taft Benson, o le Peresitene lona 13 o le Ekalesia: “Afai ua fai lou toalua, aloese mai soo se mea e faia faaulaula i le va o se alii ma se tamaitai… . O tulaga e foliga mai o ni mea e faaulaula ma e le afaina pe faapea ua na o ni nai mea e talie ai faatasi ma se tasi o le isi ituaiga e faigofie lava ona taitai atu ai i se tulaga faamo’imo’i matuia ma avea mulimuli ai ma se le faamaoni i le va faaleulugalii. E tatau ona tatou fesili ifo ia i tatou lava fesili nei: Pe o le a fiafia lo’u toalua pe afai na te iloaina sa ou faia lenei mea? Pe o le a fiafia se ava i le iloaina na aai faatasi lana tane na o ia ma lana failautusi i se aoauli? Pe o le a fiafia se tane pe a vaai atu o ia o taaalo faaulaula lana ava ma se isi alii? O’u uso ma tuafafine pele e, o le uiga lea o le saunoaga a Paulo: ‘Ia mamao outou ma mea leaga eseese uma lava’(1 Tesalonia 5:22)“ (”The Law of Chastity,“ i le Brigham Young University 1987–88 Devotional and Fireside Speeches [1988], 52).

E tatau i ulugalii ua faaipoipoina ona taumafai ia maua le alofa, o le alofa mama lea o Keriso.

  • Faitau faatasi ma tagata o le vasega le Ioane 13:34–35 ma le Efeso 5:25. O a mea o loo aoaoina e mau nei e uiga i le ala e tatau ai e tane ma ava ona alofa le tasi i le isi?

Ia faamamafa atu faapea, e ui ina taua le mafutaga faaletino a se ulugalii, e le o le vaega pito sili lea ona taua o lo la alofa. Fetufaai atu le saunoaga lenei a Peresitene Spencer W. Kimball:

“[O le alofa i se faaipoipoga] e loloto, e lautele, ma e mafai ona malamalama i ai. E le pei o lena masaniga faalelalolagi lea e faauiga sese ai le alofa, lea e matele atu i faatosinaga o le tino. Pe afai na o le pau lea o le mea e faavaeina ai se mafutaga faaleulugalii, e vave ona fiu le tasi i le isi… . O le alofa lea o loo fetalai ai le Alii e le na o le tosinaga faaletino, ae e faapea foi i tosinaga faaleagaga. O le faamaoni ma le faatuatuaga, ma le femalamalamaai o le tasi i le isi. O se mafutaga atoatoa faapaaga. O le mafutaga faaleulugalii faatasi ma talitonuga ma tulaga faatonuina tutusa. O le le manatu faapito ma le faamuamua o mea e manao ai le tasi. O le mama o mafaufauga ma mea e faia ma le faatuatua i le Atua ma lana galuega. O le tulaga faamatua i le olaga faitino ma vaavaai atu pea i tulaga faaleatua ma le foafoaina, ma avea ma matua o agaga. E lautele, e leai se tuaoi, ma e leai foi sona gataaga. O lenei ituaiga o alofa e le vaivai lava pe faaitiitia. E olaola pea i taimi o ma’i ma faanoanoaga, i taimi o le tamaoaiga ma le mativa, i le manuia ma le le fiafia, i le taimi nei ma le faavavau atoa” (Faith Precedes the Miracle [1972], 130–31).

Faamatala atu o le alofa lea na saunoa i ai Peresitene Kimball o le alofa mama lea o Keriso. Faitau faatasi ma tagata o le vasega le Moronae 7:45–48. Fai atu i tagata o le vasega e faailoa mai uiga o le alofa mama o Keriso ao faitauina e i latou. Tusi uiga nei i luga o le laupapa e pei ona faaalia atu i lalo:

Alofa:

E onosai.

E agamalu.

E le losilosi.

E le faafefeteina.

E le saili e ia ana lava mea.

E le faaitaitagofie.

E le mafaufau i le leaga.

E le fiafia i le amioleaga, ae fiafia i le faamaoni.

E faaatoatoa i mea uma.

E talitonu i mea uma.

E faamoemoe i mea uma.

E onosai i mea uma.

E le uma le alofa.

Ua silisili i mea uma.

O le alofa mama lea o Keriso.

E tumau ia e faavavau.

Ia faailoa atu faapea, e ese mai le tautinoga e alofa atu i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ma o mai ia te i laua, o le tautinoga o le faaipoipoga—aemaise lava le faaipoipoga e faavavau—o le tautinoga pito sili lea ona taua ua tatou faia. E tatau i tane ma ava ona galulue pea lava pea e atiae le alofa mama o Keriso o le tasi i le isi.

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e faaaogaina lenei mataupu faavae, ia taitai atu o latou mafaufau i uiga o le alofa ua e tusia i luga o le laupapa. Valaaulia i latou e talanoaina ni auala e ono faaalia ai uiga patino, e pei o le “e le sailia e ia ana lava mea” po o le “e le uma le alofa,” i se faaipoipoga. Fai atu ia i latou e fetufaai mai ni faataitaiga o nisi o nei uiga ua latou vaaia.

Faaiuga

Ia faamamafa faapea, e tatau i tane ma ava ona faafaileleina lo latou alofa ma le faauoga. E tatau ona tausisia pea le alofa ia faaolaola e ala i le faaauau pea ona faia o mea laiti o loo faaalia ai le lagona alofa ma le agalelei. E tatau ona femalamalamaa’i i laua i manaoga faaleagaga, faaletino, ma faalelagona o le tasi i le isi ao la fetufaai lagona o le olioli ma avega o le olaga. E tatau ona faamautuina i laua e le tatau ona la faia soo se mea e faaleagaina ai le alofa lea e matua taua lava i se mafutaga faaleulugalii. Ma e tatau ona la “tatalo atu i le Tama ma le malosi uma o le loto, ina ia faatumuina [i laua] i le [alofa mama]” (Moronae 7:48). Ao faaauau pea ona i ai le tautinoga atoatoa a le ulugalii o le tasi i le isi, o le a faatupulaiaina le alofa o le tasi i le isi i le gasologa o aso. O le a iloa ai e i laua o loo la atiaeina le alofa faa-Keriso seia matua tele lava.

Ia faatatau atu i itulau 12–15 i le Taiala Suesue a le Tagata o le Vasega O le Faaipoipoga ma Fegalegaleaiga Faaleaiga. Ia uunaia tagata o le vasega e iloilo aoaoga faavae ma mataupu faavae i le lesona lenei e ala i le (1) mulimuli i se fautuaga se tasi pe sili atu foi o loo i le “Auala Mo le Faatinoga” ma le (2) faitauina o le saunoaga o le “Tasi i le Faaipoipoga”na saunia e Peresitene Spencer W. Kimball. Faamatala atu e mafai ona matua aoga tele i ulugalii le faitauina ma talanoaina faatasi saunoaga o loo i le taiala suesue.

Lolomi