Punaoa Faaleaiga
Lesona 15: Taitaiina o Fanau A o Latou Faia ni Faaiuga


Lesona 15

Taitaiina o Fanau A o Latou Faia ni Faaiuga

Faamoemoega

Ina ia aoao atu ia mataupu faavae na o le a fesoasoani ai i matua e taitaiina a latou fanau i le faia o faaiuga.

Sauniuniga

  1. Iloilo mataupu faavae o loo i lalo o le “O Ou Tiutetauave o se Faiaoga” itulau x–xiii i lenei tusi lesona. Vaavaai mo auala e faaaoga ai mataupu faavae nei i au sauniuniga e aoao atu.

  2. Mafaufau loloto i aoaoga ma mataupu faavae o loo otootoina atu i autu o loo matamata tetele atu le tusiga. Ia mafaufau i le gasologa o le vaiaso e uiga i ni auala e aoao atu ai nei aoaoga ma mataupu faavae. Saili le taitaiga a le Agaga i le filifilia o mea e tatau ona e faamamafaina e faafetaiaia ai manaoga o tagata o le vasega.

  3. Afai e maua le Tusi Faavae o Afiafi Faaleaiga (31106), ia suesue le “Saolotoga—O le Ki lea i le Alualu i Luma,” i itulau 273–74, ma le “O le Toe Aumaia o se Atalii na Se,” i itulau 287–88. Mafaufau e taliu atu i nei tala i le gasologa o le lesona.

  4. Aumai se tamai maamaa i le vasega. O le a e faaaogaina i le gasologa o le vaega mulimuli i le lesona.

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

E moomia e fanau le taitaiga a o latou faia ni faaiuga.

Faitau atu le solo lenei, na tuuina atu i se konafesi aoao e Peresitene Thomas S. Monson o le Au Peresitene Sili:

Sa tu le tama i le fetaulaigaala na o ia,

Ma le la ua suluia ai ona mata.

Sa le malamalama i le lalolagi ma ona tulaga—

Ae ua tu sauniuni nei mo le tauvaga.

Ae sa alu ia auala agai i sasae, sa alu auala agai i sisifo,

Ae sa le iloa e le alii le ala e sili a’e;

O lea na ia filifilia ai le auala i’u vale,

Ma sa ia faiaina ai i le tauvaga ma ua le maua foi le pale o le manumalo.

Sa toe ita mulimuli ane o ia

Aua sa leai se tasi sa tutu ai i le fetaulaigaala

E faaali atu le auala e sili atu.

I se tasi foi aso i lea lava mea,

Sa tutu ai se tamaitiiti e maualuga ona faamoemoega.

Sa sauni foi o ia mo se tauvaga faaletagata;

Sa ia fia maua foi le sini maualuga;

Ae sa i ai iina se tasi na ia iloa lelei le auala,

Ma sa faaali atu ia te ia le ala e ui ai.

O lea na ia le ui ai i le ala i’uvale,

Ma manumalo ai i le tauvaga ma le pale.

Ua savali nei i le laulelei o le alatanu

Aua sa tutu ai i le fetaulaigaala se tasi

E faaali atu ia te ia le auala e sili atu.

[siitia mai le Central Christian Monitor, i le Conference Report, Oke. 1993, 66–67; po o le Liahona, Ian. 1994, 58]

Ia faamatala atu faapea, e masani ona tutu ia fanau ma le autalavou i fetaulaigaala—o taimi ia latou te feagai ai ma faaiuga e mafai ona umi se aafiaga i o latou olaga. O matua, o e ua iloaina ia auala, e tatau ona i ai iina ina ia fesoasoani i a latou fanau i le faia o faaiuga amiotonu. E tusa lava pe le mafai ona i ai faatasi matua ma a latou fanau i taimi o filifiliga, e tatau lava ona mafai e le fanau ona mauaina le taiala ma faalagolago i musumusuga a le Agaga Paia a o latou manatuaina ia aoaoga a o latou matua.

E mafai e matua ona fesoasoani i fanau i le faaaogaina ma le amiotonu o lo latou filifiliga saoloto.

Ia faamatala atu faapea o le filifiliga saoloto o se tasi lea o meaalofa silisili a le Tama Faalelagi ia i tatou. O le filifiliga saoloto, o le mana lea e filifili ai ma faia ai mea mo i tatou lava. O lo tatou filifiliga saoloto lea tatou te filifili ai e mulimuli i le Faaola ma mauaina ia faamanuiaga o le ola e faavavau (tagai 2 Nifae 2:25–28).

Faitau faatasi ma tagata o le vasega le Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:27–28.

  • O a ni auala e faatatau ai lenei fuaiupu i matua a o latou fesoasoani i a latou fanau i le faia o faaiuga?

  • O a nisi o faamanuiaga o le faatagaina o fanau e faia ia faaiuga?

O le vaega lenei o loo mulimuli mai o loo otootoina atu ai ia mataupu faavae e mafai e matua ona mulimuli i ai ina ia fesoasoani ai i a latou fanau i le faaaogaina o lo latou filifiliga saoloto ma le amiotonu. Ia talanoaina faatasi ma tagata o le vasega ia nei mataupu faavae.

Aoao atu i fanau le fuafuaga sili o le fiafia a le Tama Faalelagi.

Faitau faatasi ma tagata o le vasega ia manatu nei mai le Alema 12:32:

“O le mea lea na aumai ai e le Atua o poloaiga ia te i latou, ina ua uma ona faaali ia te i latou le ala o le togiola.”

  • Aisea e taua ai le tuuina mai e le Atua o poloaiga ina ua uma ona faailoa mai le ala o le togiola? O a ni auala e faatatau ai lenei mataupu faavae i taumafaiga a matua ina ia uunaiina a latou fanau ia usiusitai i poloaiga?

    Na aoao mai ia Elder Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

    “Le autalavou e ‘aisea?’—Aisea ua poloaiina ai i tatou ina ia faia nisi o mea, ae aisea foi ua poloaiina ai i tatou e aua ne’i faia nisi o mea? O se malamalama i le fuafuaga o le fiafia … e mafai ona tuuina mai ai i o tatou mafaufau se ‘mafuaaga.’ …

    “E tou te le mafuta pea ma a [outou] fanau i le taimi o o latou faaosoosoga. O na taimi matautia e tatau ai ona latou faalagolago i a latou lava risosi. Afai e mafai ona latou sailia i totonu o le faatulagaga o le fuafuaga o le talalelei, o le a matuai faamalosia lava i latou.

    “O le fuafuaga e aoga i le faia pea lava pea. Ona tumau ai lea ia i latou le faamoemoega o le olaga, le moni o le Togiola, ma le mafuaaga o poloaiga.

    “O lo latou suesueina o le talalelei, o tulaga o le olaga latou te oo i ai, o le a faaopoopo atu i se molimau faatupulaia o Keriso, o le Togiola, o le toefuataiga o le talalelei” (The Great Plan of Happiness [lauga na tuuina atu i faiaoga faalelotu, 10 Aok. 1993], 3).

Ia tuuina atu i fanau ni taiala manino e faavae i mataupu o le talalelei.

Ia faamatala atu faapea, e tatau i matua ona tuuina atu i a latou fanau ni taiala manino e mulimuli ai i le faiga o faaiuga. O lenei taumafaiga e aofia ai le aoaoina o le talalelei ma le faatutuina o ni faatulagaga o amioga i totonu o le aiga. Na aoao mai ia Elder Joe J. Christensen o le Au Fitugafulu:

Aua le fefe e faatutu ia ni tulaga faatonuina ma ni taiala e manino ma mama. Ia mautinoa ia fai atu e leai pe a manaomia ai… . Ia iloa e [lau fanau] e i ai nisi mea e le faia e tagata o lo outou aiga. O nisi matua e foliga mai ua toetoe a soona popole i le lauiloa o a latou fanau ma le taliaina e tagata lautele ma ua ioe ai i mea e tele na e faasagatau moni i lo latou faautaga poto, e pei o sitaili taugata, o ofu e le tusa ma tulaga faatonuina, o le eva umi i le po, o le fai teine po o le fai taa ae le’i atoa le sefuluono tausaga, o ata tifaga mataga, ma isi mea uma faapena. Mo fanau ma matua, o le tu atu mo le mea tonu atonu o le a faaesea ai i nisi o taimi. Atonu o le a i ai ni afiafi e faaesea ai, o ni pati e misia, ma ni tifaga e le matamata ai. Atonu o le a le malie i taimi uma. Ae peitai, o le avea ma matua e le o se tauvaga lauiloa“ (i le Conference Report, Oct. 1993, 13; po o le Liahona, Ian. 1994, 12–13).

  • O a ni mea e mafai e matua ona fai ina ia faatutuina ai ni taiala manino o amioga mo o latou aiga? (A o talanoaina e tagata o le vasega lenei fesili, ia uunaiina i latou e fetufaai atu ni faataitaiga mai o latou olaga.)

Faitau faatasi ma tagata o le vasega le Moronae 7:15–19.

  • O le a le fautuaga o loo tuuina mai i lenei fuaitau e uiga i le auala e iloa ai le lelei mai le leaga? O a ni auala e mafai ai e matua ona faaaogaina lenei fautuaga a o latou faatutuina ia ni taiala mo a latou fanau?

  • O a ni vaega o o latou olaga e moomia ai e fanau ma le autalavou i nisi taimi le fesoasoani i le faamasinoina lea o le va o le lelei ma le leaga? O a ni auala e mafai ai e matua ona faaaogaina le fautuaga o loo i le Moronae e 7:15–19 ina ia fesoasoani ai i fanau ina ia faia ni faaiuga amiotonu?

Fesoasoani i fanau ina ia iloa aafiaga a le Agaga Paia i o latou olaga.

Ia faamatala atu faapea o le Moronae e 7:15–19 e faatatau lea i le Malamalama o Keriso lea e fesoasoani ia i tatou ina ia iloa le lelei mai le leaga. I le faaopoopo atu i le mulimuli ai i le Malamalama o Keriso, e mafai ona tatou maua le taitaiga mai le Agaga Paia, o le “o le a faaali maia ia i [tatou] mea uma e tatau ona [tatou] faia” (2 Nifae 32:5) ma o le a fesoasoani ia i tatou ‘ia iloa le moni o mea uma“ (Moronae 10:5). A o aoaoina le fanau ina ia iloa ma mulimuli i musumusuga a le Agaga Paia, o le a latou mauaina se fesoasoani faaopoopo i le faia o faaiuga. A mae’a ona mauaina e fanau le meaalofa o le Agaga Paia, e mafai e matua ona fesoasoani ia i latou ina ia atinaeina se manao ina ia agavaa mo le mafutaga faifaipea a le Agaga.

Na faamatalaina e Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le auala na fesoasoani ai lona tina ia te ia ina ia ona iloaina le aafiaga a le Agaga Paia:

“Ina ua uma lo’u papatisoga ma lo’u faamauga, na aumai a’u e lo’u tina ma fesili mai, ‘O le a sau faalogo?’ Sa ou faamatalaina atu i le mea sili sa ou mafaia le lagona mafanafana o le filemu, toafimalie, ma le fiafia. Na faamatala mai e tina faapea, o le mea lea na ou lagonaina o le meaalofa lea na faatoa ou mauaina, le meaalofa o le Agaga Paia. Na ia ta’u mai ia te a’u, afai ou te ola agavaa, o le a faaauau pea ona ia te a’u lena meaalofa. O se taimi lena o aoaoga sa olaola pea i lo’u olaga atoa” (Liahona, Iulai 1999, 39).

  • O a mea e mafai ona faia e matua ina ia fesoasoani ai i a latou fanau ia lagona ma iloaina ia aafiaga o le Agaga Paia? (O tali e mafai ona aofia ai le mafai e matua ona uunaiina ia fanau ina ia suesueina ia tusitusiga paia, tausia poloaiga, ma tatalo ma se faamoemoega moni. E mafai foi ona latou fetufaaia ia ni tulaga faaleagaga i a latou fanau ma faailoa atu le alofa mo i latou.)

    Ia faamamafa atu faapea e taua mo matua le uunaiina o uiga faalelotu faapitoa o a latou fanau, e pei o suesuega a le tagata lava ia o tusitusiga paia, tatalo, ma le anapogi. O le auai i gaoioiga faalelotu a le aiga e taua, ae le lava lena.

Tuu atu i fanau iti ni avanoa e faia ai ni faaiuga faigofie.

Ia faailoa atu faapea e mafai e matua ona tuuina atu i fanau iti ni avanoa e faia ai ni faaiuga. E mafai ona latou tausia ni faaiuga ia faigofie, e masani lava e tuuina mai ai na o ni filifili se lua ma ia mautinoa foi e taliaina uma na filifiliga. Mo se faataitaiga, e mafai e se matua ona faapea atu, “E te manao e ofu lou ofutino lanumoana po o lou ofutino lanumumu?” po o le “E te fia faalogo i se tala pe faaauau pea ona e taalo seia oo i le taimi e te moe ai?” A tuuina atu loa e matua se ituaiga filifiliga faapea, e tatau ona latou taliaina ia le faaiuga a le tamaitiiti.

  • E mafai faapefea e ia ituaiga faaiuga faigofie faapea ona fesoasoani i fanau ina ia faia ai ni faaiuga e mamao ona ausia ma faiga i ni taimi mulimuli ane i o latou olaga?

Fesoasoani i le fanau ina ia malamalama o nisi faaiuga e i ai ni taunuuga e faavavau.

Ia faamatala atu faapea afai e feagai le fanau ma ni faaiuga faigata e pei o le filifilia o gaoioiga i le Sapati, filifilia o uo, faia o fuafuaga faaleaoga, po o le faatutuina o ni sini mo se galuega, e taua tele le iloa pe faapefea ona faia ni faaiuga e faavae i upumoni o le talalelei. E taua tele lo latou malamalama o a latou faaiuga e mafai ona i ai ni taunuuga e faavavau. E tatau i matua ona faaaluina vave se taimi i olaga o a latou fanau e talanoa faatasi ai ma i latou e uiga i nei mataupu faavae.

  • O a nisi o auala e mafai ai e matua ona taialaina a latou fanau pe a latou fefautuaa’i ma i latou? (O tali e mafai ona aofia ai le mafai e matua ona fetufaai atu mea na latou oo i ai, faamanatu atu i fanau ia poloaiga a le Alii, ma fesoasoani i le fanau ina ia mafaufau i taunuuga e faavavau o faaiuga eseese.)

  • O a ni tulaga e moomia ai ona faalavelave se matua pe a faia e se tamaitiiti ni faaiuga amioletonu?

    Fai atu i se tagata o le vasega e faitau le fautuaga lenei mai ia Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (itulau 73 i totonu Taiala Suesue a le Tagata o le Vasega O le Faaipoipoga ma Fegalegaleaiga Faaleaiga ):

    “O le tiute o matua o le faalavelave lea pe a latou vaaia ni filifiliga sese ua faia. O lona uiga o lena mea e le faapea ua aveesea e matua le meaalofa faapelepele o le filifiliga saoloto. Talu ai ona o le filifiliga saoloto o se meaalofa na tuuina mai le Atua, o le faatumutumuga lava, o le filifiliga i le mea o le a latou faia, o o latou uiga o le a faaalia, ma mea o le a latou talitonu i ai o le a avea pea ma latou. Ae i le avea ai ma matua, e moomia ona tatou mautinoaina ua latou malamalama i amioga talafeagai ma taunuuga e oo i ai pe afai latou te uia se auala sese. Ia manatua, e leai se mea e ta’u o le iloiloga e le faatulafonoina i totonu o le aiga. O tifaga, mekasini, televise, vitio, o le Initoneti, ma isi faasalalauga ua i ai iina o ni malo valaaulia ma e tatau ona faatoa faafeiloaia pe afai e talafeagai mo fiafiaga o le aiga. Ia avea lou aiga o se malutaga o le filemu ma le amiotonu. Aua ne’i faatagaina aafiaga leaga e faaleagaina ai ai lou lava siosiomaga faaleagaga faapitoa. Ia agalelei, manatunatu, agamalu, ma magafagafa i mea e te tautala i ai ma auala tou te fetausiai ai. Ona faigofie ai lea e sini faaleaiga o loo faavaeina i faatulagaga oi le talalelei ona faia ni faaiuga lelei” (Liahona, Iulai 1999, 103).

E tatau i matua ona faatagaina ia fanau e aoao mai taunuuga o a latou faaiuga e faia ma le le faautauta.

Ia faailoa atu faapea e ui lava o nisi taimi e tatau ai i matua ona faalavelave ina ia fesoasoani ai i a latou fanau ia faia faaiuga amiotonu, ae le tatau lava ona latou faalavelave ina ia taofia ai taunuuga o faaiuga le faautauta a a latou fanau.

  • O le a se mea e mafai ona tupu pe a puipuia e matua a latou fanau mai taunuuga o a latou faaiuga? O le a se lelei e mafai ona maua mai le faatagaina o fanau ina ia iloaina ia taunuuga e masani ai o a latou faaiuga? (Ia uunaia tagata o le vasega ina ia fetufaai atu ni faataitaiga mai o latou lava olaga. Ona faitau atu lea o faamatalaga nei.)

    Na saunoa mai ia Elder Richard G. Scott of the Korama a Aposetolo e Toasefululua: “I le avea ai ma matua, aua e te faia le mea sese lea o lou faalavelave ina ia faamaluluina pe aveesea ai ia taunuuga o filifiliga ma le loto i ai a lau tama ina ia solia ia poloaiga. O uiga faapena e faamalosia ai mataupu pepelo, e tatalaina ai foi le faitotoa mo nisi agasala e sili atu ona mamafa, ma faaitiitia ai ona salamo” (Liahona, Iulai 1993, 43).

    Na aoao mai ia Elder Robert D. Hales: “E taufaamata’u le tuu o a tatou fanau e aoao mai mea sese sa latou faia, peitai o lo latou naunau e filifili le ala a le Alii ma mataupu taua faaleaiga, e sili atu pe afai e sau mai le loto. O le ala o le alofa o le Alii ma lona taliaina, e sili atu nai lo le auala fai faamalosi a Satani, aemaise lava i le tausiga o tupulaga talavou” (Liahona, Iulai 1999, 39).

E tatau i matua ona faaali atu le alofa e le mavae mo fanau o e ua se ese.

Ia faailoa atu faapea e ui lava i ni taumafaiga silisili a matua, e i ai lava nisi o fanau e faia ni faaiuga e matuai oo ai le faanoanoa ia i latou faapea ma isi. E tatau i matua ona aua ne’i taofia le alofa i fanau o e ua se ese. Na saunoa ia Elder Richard G. Scott said:

“O nisi o outou ua i ai ni a outou fanau e le tali atu ia te outou, ua latou filifilia ni ala matua ese atoatoa lava. Ua faapea foi ona oo pea lava pea i le Tama Faalelagi lena mea e tasi. A o faaaogaina e nisi o Ana fanau Lana meaalofa o le filifiliga saoloto e tetee ai i Ana fautuaga, o loo faaauau pea ona Ia alofa ia i latou. Ae ui i lea, ou te mautinoa, na te le’i tuuaia lava o Ia ona o a latou filifiliga ma le le faautauta” (i le Conference Report, Ape. 1993, 43; po o le Liahona, Iulai 1993, 43).

A o auauna atu i le Korama a Aposetolo e Toasefululua, na tuuina mai ai e Elder Howard W. Hunter le fautuaga lenei i matua o e ua uma ona latou faia mea silisili ae o loo faanoanoa ona o mea sese a se tamaitiiti:

“O se matua faamanuiaina o ia lea sa alofa, sa ositaulaga, ma o le sa tausi, aoao, ma gauai atu i manaoga o se tamaitiiti. Afai ua uma ona e faia nei mea uma ae o loo se ese pea pe o loo faafitauli pea po o faalelalolagi pea, o oe lava o se matua faamanuiaina. Atonu o loo i ai ni tamaiti ua oo mai i le lalolagi o le a avea ma ni luitau i nisi o matua i soo se tulaga. E faapea foi ona i ai ni fanau e oo mai o le a faamanuiaina olaga, ma o le a avea ma se fiafiaga e toetoe lava i soo se tama ma se tina” (Liahona, Ian. 1984, 74).

Tuu atu i se tagata o le vasega se tamai maa na e aumaia i le vasega (tagai “Sauniuniga,” aitema 4). Fai atu i le tagata o le vasega e tuu tonu lava le tamai maa i luma o ona mata. Ona fai atu lea i le tagata e faamatala atu po o le a le mea o loo mafai ona ia vaai atu i ai. Ona faitau atu lea o le faatusatusaga lea a Elder Richard G. Scott a o auauna atu i le Au Fitugafulu:

“Pe a ou aumaia se tamai maamaa ma tuu tonu lava i luma o lo’u mata, o le a foliga mai e pei lava o se maa lapoa. Ona pau lava lena o le mea e mafai ona ou iloaina. Ua alu uma i ai le mafaufau—ua faatusaina i ni faafitauli o se tasi e pele ia te oe, ua aafia ai taimi uma lava o lou olaga. Pe a uma ona e faia mea uma e mafai ona e faia e fesoasoani ai, ona tuu atu lea o le avega i aao o le Alii, ma aua le toe popole i ai. Aua ne’i oo ia te oe le lagona o le tausalaina ona ua le tele se mea e te mafaia. Aua le faamaumauina lou malosi e popole ai i mea le aoga. O le Alii lava o le a aveeseina le tamai maa o loo punitia ai lau vaai ma lafo atu i lu’i o le a feagai ma oe i lou alualu i luma e faavavau. Ona mafai ai lea ona sagatonu lau vaaiga. I se taimi, o le a e lagona musumusuga ma iloa le ala e tuuina atu ai le fesoasoani e sili atu. Ona e maua ai lea o le filemu ma le fiafiaga e sili atu, o le a e le faatalale i tagata latou te manaomia oe, ma o le a mafai ai ona e tuuina atu le fesoasoani e sili atu ona o lena vaaiga faavavau” (Liahona, Iulai 1988, 59–60).

  • O a ni auala e mafai ai e matua ona faaali atu le alofa e le mavae i se atalii po o se afafine ua se ese? E mafai faapefea ona latou faaalia atu lea ituaiga alofa e aunoa ma le le amanaiaina o mea na faia e le atalii po o le afafine?

Faitau faatasi ma tagata o le vasega le Luka 15:11–32. Ia faamatala atu faapea o lenei mau e masani ona ta’ua o le faataoto i le atalii faamaimau oa. Ae peitai, e mafai foi ona faaigoaina o le faataoto i le tama alofa.

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai lenei faataoto e uiga i le auala e mafai ai e le alofa o matua ona aafia ai fanau ua taase?

    A o auauna atu o se Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili, na aoao mai ai e Peresitene Gordon B. Hinckley:

    “I le talafaasolopito atoa o augatupulaga o tagata, o mea e faia e fanau faatautee ua matuai faatumulia i le faanoanoa ma le faamomoiloto, ae tusa lava pe i ai se faatautee, o loo faapea lava ona aapa atu noataga malolosi o le olaga faaleaiga ma fusi mai se tasi ua faatautee.

    “E leai lava se isi tala ua ou iloa e sili atu lona matagofie i tala uma nai lo le tala na faamatalaina e le Matai e pei ona tusia i le mataupu e sefululima o le tusi a Luka. O le tala i se atalii faatautee ma le faaloloto o le na manao i lona tofi, lea sa ia faamaimauina seia oo lava ina ua matuai leai se mea na totoe ia te ia. Na salamo, ma ia toe foi atu i lona tama, ma sa vaaia o ia e lona tama i se mea mamao lava, ma sa tamoe atu ia te ia ma fusi mai ia te ia ma sogi atu ia te ia” (Ensign, Me 1991, 72).

Faaiuga

Ia faamamafa atu le taua o le taitaiina o fanau a o latou faia ia faaiuga ma faatagaina i latou e aoao mai taunuuga o a latou mea na fai. Faamanatu atu i tagata o le vasega faapea o le a faamanuiaina e le Alii ia matua a o latou faaauau ona alolofa ma galulue faatasi ma a latou fanau. Ona faitau atu lea o le saunoaga lenei mai ia Epikopo Robert D. Hales a o avea o ia ma se Epikopo Pulefaamalumalu:

“E mautinoa lava o le a faia e matua ni mea sese i le avea ai ma matua, ae o le lotomaualalo, faatuatua, tatalo, ma le suesue, o le a mafai ai e tagata uma ona aoaoina se auala sili ona lelei ma afai e faia faapea o le a faamanuiaina ai olaga o tagata o le aiga i le taimi nei ma aoao atu ai ni tu ma ni aga sa’o mo augatupulaga o loo mulimuli mai” (Liahona, Ian. 1994, 10).

Ia molimau atu i upumoni sa talanoaina i lenei lesona e pei ona musuia ai e le Agaga.

Lolomi