2010–2019
Te Motinnano ae Nene nakon Iesu Kristo
Okitobwa 2019 maungatabu ni kabuta


Te Motinnano ae Nene nakon Iesu Kristo

Te Atua e kaoira bwa tina kabane ni kararoai arora ngkoa ao ni waakina te maiu ae boou inanon Kristo.

N Eberi ae e nako, I karekea te tibwanga ni katabua te Tembora n te Tautaeka ni Kinshasa i Congo.1 Akea te taeka ae kona ni kabwarabwara te kukurei are a namakina kain Congo aika kakaonimaki ao Ngai n noora katabuan te tembora i abaia.

Korobanna iaon Congo Falls

Aomata nako a rin n noora te Kinshasa Tembora a noora te moan korobanna raoi are e atunaki Congo Falls.2 E kauring aroia kain Congo ae onoti n aia motinnano ae nene are e riki bwa aia atinroo nakon Iesu Kristo ao n iriira kawain te berita n ana baire Tamara are i Karawa. Te bwaronran are e kaotaki n te korobanna ni kauringa te waaki are a tataneiai iai tebubua te ririki n nako naake a rairaki n taai ake ngkoa nakon te Aro ni Kiritain i Congo.

Korobanna iaon Nzongo Falls

Imwain rairakiia, a tataromauri boua, bwaai aika beekan, ni kakoaua bwa iai mwaakan bwaai aikai.3 Imwiin rairakiia, a mwaiti ake a karaoa te mwananga nakon teuana te bwaronran n te karaanga are i Congo, n aron te Nzongo Falls.4 Taan rairaki a karenakoi aia bouananti inanon te bwaronran bwa te kanikina nakon te Atua ao tabeman bwa a kanakoi aia onimaki ni kawai ao ni butimwaea aia onimaiki ae boou iroun Iesu Kristo. A karaoia ma nanoia n aki karenakoi aia bwai n tabo ake e raoi, ae ora te ran iai, a karenakoi n te ran are e korakora airana, n te aro are a na bon aki kona ni kuneaki aia bwai. Mwakuri aikai bon kanikinaean te motinnano ae nene ae boou nakon Iesu Kristo.

Aomata man tabo tabeua ao roro a kaota aia motinnano nakon Iesu Kristo n te aro naba anne.5 N Ana Boki Moomon aomata aika kinaaki bwa Antaai-Nibwaai-Riaai “a anai aia kabaang ao aia bwai ni buaka ni kabane,” n taunii “ni kananoi i aantano” bwa “te kakoaua nakon te Atua … bwa a na aki manga oki ni kabongana [aia] bwai ni buaka.”6 Man karaoan anne, a berita bwa a na iriira ana reirei te Atua ao n aki manga okira tabeia are ngkoa. Te motinnano aei bon moanakin te “rairaki nakon te Uea”8n aki manga bwaka.7

Arom n “rairaki nakon te Uea” nanona kitanankin te aro teuana, kairaki man te kakoaua ni kawai, n rairaki nakon ae boou are boboto iaon onimakinan ana baire Tamara are i Karawa ao Iesu Kristo ao Ana Mwakuri ni Kamaiu. Te bitaki aei e raka riki nakon butimwaean reirein te euangkerio n te wanawana. E kaota kinakira, biti otara n nanon te maiu, ao e kairiira nakon te motinnano ae nene nakon te Atua. Nano ake a kaitara ma ake a na riki bwa atinroo nakon Iesu Kristo n iriira kawain ana berita a mauna nako ao a oneaki mwiia n te nanomwaaka nakon ana kantaninga Tamara arei Karawa.

Arom n rairaki nakon te Uea e waaki ma te motinnano ae nene nakon te Atua n rimwiaki man karaoan te motinnano anne bwa mwakoron kinakira. Karaoan te motinnano anne e na rikirake ni matoa inanon maiura ni kainnanoa te taotaonakinnano ao te rairannano ae reitinako. N tokina, te motinnano aei e na riki bwa mwakoron kinakira, n tiku i nanora, bwa te bwai ae ti aki kona ni mwaninga inanon maiura. Ma n aron are ti aki kona ni mwaninga arara n aki taraia bwa tera riki ae tina iangoia, ti aki kona ni mwaninga te motinnano are e rangi ni bitiira.8

Te Atua e kaoira bwa tina kanakoi arora ngkoa ni kabane ni kararoai ao ni waakina te maiu ae boou inanon Kristo. E riki aei ngkai ti karikirakea onimakinan te Tia Kamaiu, are e waaki man onoraean aia koaua naake iai aia onimaki.9 Imwiin anne, te onimaki e nene ngkai ti karaoi kawai ake a tina atinroo iai ni matoa nakoina.10

E na tamaroa ngkana rikiraken te onimaki ti kona ni kaewea n aron are ti karaoia n aron te buruu ke te buti ni kabuebue. Ngkanne, “te mwatie ae beebete n tamnei” e na karikirakea te onimaki irouia tabeman. Ma e aki mwakuri n te aro anne. Ti te kawai ae e rikirake iai te onimaki bwa n tatabemaniia a na waaki inanon te onimaki. Mwakuri aikai n angiin te tai a kairaki man te kakao are e kanakoaki irouia tabeman, ma ti aki kona ni rikirake n aia onimaki tabeman ke ni katan ti irouia tabeman ni kabirimwaka are iroura. Ibukin ara onimaki bwa e na rikirake, ti riai n rinei mwakuri ibukin katean te onimaki, n aron te tataro, kamatebwaian koroboki aika a tabu, kanakin te toa, kawakinan tuua, ao buokakiia tabeman.

Ngkai e rikirake te onimakin Iesu Kristo, te Atua e kaoira bwa tina karaoi berita ma Ngaia are e aranaki bwa berita aika a tabu. Berita aikai, n aron berita ae kinaaki, a kaotaki n rairakira. Berita a karika naba aan te kateitei ae matoa ibukin rikiraken te tamnei. Ngkai ti rineia ni bwabetitoaki, ti waaki ni katoka iaora aran iesu Kristo11 ao n rineia ni kaotiira nakoIna. Ti berita n riki n ai Arona ao ni karikirakea Anuana.

Berita aikai ara atinroo nakon Iesu Kristo are e na buokiira n iriira te kawai are e kairiira nakon mweengara are i karawa. Mwaakan te berita e na buokiira ni kateimatoai te bitaki n nano ae korakora, ni kanenea rairakira nakon te Uea, ao ni karekea tein tarakina i moami.12 Ma karaoan te berita ae akea nanora iai e na bon aki anganiira te bwai teuana.13 Ti kona ni kaririaki n totokoi motinnano nakon berita ake ti karaoi, ngkana ti aki biti ni koaua arora man are ni kawai. Ma te motinnano ae aki koaua nakon ara berita e na bonaki kauki mataroa nakon mwaakan Tamara are i Karawa ao Iesu Kristo ni kaitiakiira.

Kinshasa Tembora

Ara motinnao ni kawakin ara berita aika tabu e riai n aki tianaki ke ni bibitaki ma tein aron maiura. Ara kakaonimaki nakon te Atua e riai n riki n aron te Karanga are Congo are e raanga irarikin te Kinshasa Tembora. Te karaanga aio, tiaki aron angiin karaanga n te aonaaba, ni katoa tai n te ririki,14 ni kabwaroa e kaan 11 te mirion te kaaran (41.5 te mirion L) n ran ni katoa teekan inanon te Marawa ae te Atlantic.

Te Tia Kamaiu e kaoia Ana reirei bwa a na kona n onimakinaki ao n teimatoa. E taku, “Ma ngaia are, kawakina aei inanomi, bwa kam na karaoi bwaai ake I kan reirei, ao n tua nakoimi.”15 Te motinnano “ae nene” ni kawakina ara berita ae tabu e karekea ataakin ana berita te Atua ae bwanin n te kimwareirei ae akea tokina.16

A mwaiti aika Itiaki ni Boong aika Kaitira aika kakaonimaki ake a tia ni kaotia bwa “a matoa” ni kawakinan aia berita ma te Atua man nene. N na karakina nakoimi teniman aomata—Te Tari Banza Mucioko, Titita Banza Régine, ao Te Tari Mbuyi Nkitabungi.

Ana utu Banza

N 1977 te Banzas e maeka i Kinshasa n te aba ae Zaire, ngkai e a kinaaki bwa te Tautaeka n Inaomata mai Congo. A bon rangi ni karineaki n aia komiuniti n te ekaretia ni Boretetanti. Ibukin aia tarena, aia ekaretia a baireia ibukiia aia utu aika kairake bwa a na nako Switzerland ni kamatebwai ao ni karekea te tikaoratibu n te uniwetiri.

N tikuia i Geneva, iaon aia bwati nakon te reirei, Te Tari Banza e aki toki n nonora te autinibootaki ma te ara ae “Ana Ekaretia Iesu Kristo ibukiia Aika Itiaki ni Boong aika Kaitira.” E titiraki, “Iai ana aomata Aika Itiaki Iesu Kristo ngkai, ni boong aika kaitira?” N tokin e baireia bwa e riai n nako n nooria.

Tari ao Titita Banza a butimwaeaki ma te tangira n te mwaanga. A titiraki iaon te Atua, n aron “Ngkana te Atua bon te tamnei, n aron te ang, tina kanga ni karikaki ni Katotongana? E na kanga n tekateka iaon te kaintokaniuea?” A tuai man karekea te kaeka ae karaunano ni karokoa mitinare a kabwarabwara kaokakin reirei n te reirei ae kimototo. Ngke a nako mitinare, te Banzas a itaramata man taku, “Tiaki te koaua aei ae tia tibwa ongo?” A reitinako n nanakon te aro ao ni kaitibo ma mitinare. A ataia bwa te bwabetito n ana Ekaretia Iesu Kristo re e kaokaki e na iai mwiina. E na bon anaaki aia tikaoratibu, aia visa e na kamaunaaki, ao ngaiia ma natiia aika uarereke a na kiitana Switzerland. A baireia bwa a na bwabetitoaki ao ni kamatoaki n Okitobwa 1979.

Uoua te wiiki imwiin bwabetitoaia, Tari ao Titita Banza a okirikaaki nako Kinshasa bwa te moan ao te kauoman ni membwa n te Ekaretia i abaia. Kain te aro n te mwaanga i Geneva a reireitaki ma ngaiia ao a buokiia n reitiia ma taan kairiiri n te Ekaretia. Te Banzas a kaungaaki bwa a na kakaonimaki n taninga te tai n te berita are e na katea iai Ana Ekaretia te Atua i Zaire.

Elder Mbuyi

E aki maan, temanna ataein te reirei mai Zaire, Tari Mbuyl e kamatebwai i Belgium. E bwabetitoaki n 1980 n te Brussels Uoote. Teutana imwiina, e beku bwa te mitinare ae bwanin ana tai i England. Ao te Atua e a karaoi Ana kakai. Tari Mbuyi a oki nako Zaire bwa te kateniman ni kaina te Ekaretia i abana. Man aia kariaia kaaro, botaki n te Ekaretia a karaoaki ni mweengaia ana utu. Ni Beberuare 1986 e karaoaki te bubuti ibukin kinakin te Ekaretia n te Tautaeka. Taan tiaina aika kain te aba mai Zaire a kainnanoaki. Taan tiaina ake teniman n te bubuti bon te Tari Banza, Titita Banza, ao Tari Mbuyi.

Te tari Mbuyi ao te Banzas

Kain te aro aika kakaonimaki aikai a ata te koaua ngke a ongo taekana, a karaoi aia berita ae tabu n te bwabetito are te atinroo nakon te Tia Kamaiu. Ma n taraana a tia ni karenakoi aroia mai imwaina n te ran are e korakora airana, n te aro are a na bon aki kona ni kuneaki. Kawain te berita e bon aki beebete. Kamangangao n te tautaeka, aki teimatoan te reitaki ma taan kairiiri n te Ekaretia, ao kakaewenako ake a riki ni katean te komiuniti ibukiia aika a Itiaki e na kona ni karika te kerikaaki n aia motinnano tabeman ake a karako aia motinnano. Ma te Tari ao te Titita Banza ao Tari Mbuyi a kawakina aia onimaki. A roko ni katabuan Kinshasa Tembora, 33 te ririki imwiina a tiaina te bubuti are e a riki bwa kinaakin te Ekaretia n te tautaeka i Zaire.

Te tari ao Titita Banza

Ana utu Banzas a mena ikai n te Tienta ni Maungatabu n te bong aei. A airi ma uoman natiia mwaane, Junior ao Phil, ma buuia, Annie ao Youyou. N Tuun 1, Junior ao Phill bon ngaiia uoman ni bwabetitoakinakon te Ekaretia i Zaire. Tari Mbuyi e matakuakinna mai Kinshasa ma buuna, Maguy, ao natiia aika niiman.

Titita ao te Tari Mbuyi

Bwaeoniia aikai a ota n nanon te berita ae tabu are a karekea “nakon ataakin te Uea ae Atuaia, ao a na kimwareirei i nanon Iesu Kristo aia Tia Kaboia.”17

Tina kanga n atinroo nakon te Tia Kamaiu ao n teimatoa ni kakaonimaki n aron aei ao n aroia kain Congo aika Itiaki aika tebwina te ngaa ake a iriiria ao mirion irouia tabeman ni kabuta te aonaaba? Te Tia Kamaiu e reireiniira arora. Ni katoa wiiki ti anaa te toa ao ti karaoi te berita ma Tamara are i Karawa. Ti berita n reita kinakira ma te Tia Kamaiu man ara berita n tauraoi ni katoka iaora Arana, n uringnga n tainako, ao ni kawakin Ana tua.18 Nanomatoara n tauraoi ibukin ao n tau ni karaoi berita aikai ni katoa wiiki e kabaeira bwa atinroo nakon Iesu Kristo ae matoatoa19 ao ni kairiira ni waaki rake ma te korakora ni kawain te berita.

I kaoi ngkami bwa kam na nene ni waaki n riki bwa ana reirei inanon maiumi. Karaoi ao kawakin berita aika tabu. Karenakoi aromi ni kawai inanon, te ran are e korakora airana. Ti kona ni kaririaki n totokoi motinnano nakon berita ake ti karaoi, ngkana ti aki biti ni koaua arora man are ni kawai. Ibukin Ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo, karaoan berita aika tabu ma te nano ae koaua ni karinei e na biti maiura n aki toki. Ko na riki n aia Aron te Tia Kamaiu ngkai ko ururingnga n tainako, n iriiria ao n tangiria. I kakoaua bwa bon Ngaia ann te kateitei ae matoatoa. E kona ni onimakinaki, ao A koaua Ana berita. N aran Iesu Kristo, amen.

Bwaai aika a na taraaki

  1. Te katabu e karaoaki n Tabatin te Banni, Eberi 14, 2019, are e baireaki iroun Beretitenti Russell M. Nelson.

  2. Tia Korotamnei, David Meikle, beniia Congo Falls mwakuri man tamnein Kiubu Falls. Te Kiubu Falls e mena n te raroa ae 249 maire (400 kilometers) meangin Lubumbashi n te mwakoro i meangmainikun te Tautaeka ae Inaomata mai Congo.

  3. Bwaai aika a aranaki bwa inkisi i Kikongo ao fétiches i Buranti. A rairaki taeka aikai n Ingiriti bwa “amulets,” “ talismans,” ke “fetishes.”

  4. David Meikle e beniia naba Nzongo Falls ni mwakuriia man tamnein te fall. Te Nzongo Falls e mena n te raroa ae 81 maire (130 kilometers) mai Kinshasa, Tautaeka ae Inaomata mai Congo. Te karaanga ni bwaronran aikai a kinaaki bwa Nzadi Inkisi, ke “Karaangan Fetishes.” Te ara e kaota te taneiai are kabwarabwaraaki n te koroboki.

  5. N AD 1000, atuun te baronga Icelandic a ikotaki ibukin aia uoua ni wiiki ni katoa ririki Allting, kabotauaki nakon te bootaki ae kakaraoaki ibukin karaoan te tua are a na kabaeaki iai ni kabane. Te mwane ae Thorgeir e tuangaki bwa e na karaoa te babaire ibukin te rairaki nakon te aro ni Kiritian ke a na reitianako n taromauriia atuaia ae Norse. Imwiin tenibong n numwaroira inanon te auti Thorgeir e katanoata ana babaire: te baronga e na riki bwa Kiritian. N okin Thorgeir nakon ana kaawa, e uota ana bouananti are Norse ao e karenako n te bwaronran, e kinaaki ngkai bwa Godafoss, ke “Waterfall of the Gods.” Te mwakuri aei e kaota rairakin Thorgeir nakon te aro ni Kiritian.

  6. Aramwa 23:13; 24:17–18.

  7. Taraa Aramwa 23:6; David A. Bednar, “Converted unto the Lord,” Riaona, Nobembwa 2012, 106–9.

  8. Taraa Etekiera 11:19–20; 2 I-Korinto 3:3.

  9. Taraa I-Rom 10:14, 17.

  10. See Preach My Gospel: A Guide to Missionary Service, rev. ed. (2018), 203.

  11. Taraa Dallin H. Oaks, “Taking upon Us the Name of Jesus Christ,” Ensign, Meei 1985, 80–83.

  12. Taraa Aramwa 5:12–14.

  13. Taraa Reirei ao Berita aika Tabu 82:10.

  14. Te karaanga are Congo bon te kabanea n nano, te kauoua ni korakora, ao te karuaiwa n abwabwaki n te aonaaba. Ngkai e rinuukan te ekuetoa uoua te tai, ma teuana mwakoron te karaanga n tainako e tiku ni kakarau, are ngaia are teimatoa ni karaanga te ran. Te raanga e bon teimatoa inanon abwakin te ririki nakon te nuuka ni mwaiti ae 41,000 kubiki miita n ran ni katoa teekan, e ngae ngke te raanga e kona ni bibitaki inanon te ririki (man 23,000–75,000 kubiki miita ni katoa teekan).

  15. Joseph Smith Translation, Ruka 14:28 (n Ruka 14:27, bwai ae e na taraia inano b).

  16. Taraa 2 Nibwaai 9:18; Russell M. Nelson, “Joy and Spiritual Survival,” Riaona, Nobembwa 2016, 81–84. Beretitenti Nelson e taku, “Te kimwareirei bon te bwai n tangiira ibukin te kakaonimaki.” (iteraniba 84).

  17. Aramwa 37:9.

  18. Taraa Reirei ao Berita aika Tabu 20:77. N te Tiemina ibukiia taan kairiiri n te Mition n Tuun 2019, imwiin kanakin te toa, imwain raoi ana maroro ae barongaaki, Beretitenti Russell M. Nelson e taku, “Te iango are e tiku irou bwa karaoan au berita ae tabu n te bong aei e bon kakaawaki riki nakon te rongorongo are I a tia ni katauraoia. I karaoa te berita ngkai I kana te toa bwa N na katoka aran Iesu Kristo iaou ao N na tauraoi n ongeaba nakon Ana tua nako. N tainako, I ongo te taeka ae ti ana te toa ni kabooui ara berita are ti karaoi n te bwabetito. Ngkai e bon koaua anne, e bon nano riki nakon anne. I a tia ni karaoa te berita ae boou. Ko a tia ni karaoa te berita ae boou. … Ngkai ni bonimwiina iroun Teuare e taekina anne bwa e na memena Tamneina iroura n taainako. Ai kakabwaiara ngaira!”

  19. Taraa 3 Nibwaai 18:12.