2007
Auala e Avea Ai o se Faifeautalai Lelei a le Au Paia
Aokuso 2007


Auala e Avea Ai o se Faifeautalai Lelei a le Au Paia

Ona o lea la ua patino tonu le galuega faafaifeautalai i uarota ma paranesi, o a ni mea e mafai ona fai e le au paia e avea ai ma ni faifeautalai sili atu ona lelei? O nisi nei o manatu mai le Au Paia o Aso e Gata Ai i British Columbia, Kanata.

Masalo o Sister Ma o le faifeautalai aupito lelei lea i le lalolagi. O se iloiloga lena a le peresitene o le Misiona a Kanata i Vancouver o Anthony Middleton. O lona manatu e fai lava sina ofo ai, pe a mafaufau atu o Lena Ma e le o se tasi o ana faifeautalai faamisiona ma e tautala i le gagana Maneterini i British Columbia lea e faaaoga ai le gagana Peretania. Ae o tausaga taitasi e tusa ma le toalua tagata na te faailoaina atu i ai le talalelei e avea ma ni tagata o le Ekalesia.

E silafia lelei e Peresitene Middleton, o British Columbia sa le o se atunuu na sili ona faamanuiaina i le lalolagi mo tagata liliu mai mo se vaitaimi. Ae ua i ai le suiga. Na taua e Peresitene Middleton, o Sister Ma ma isi tagata o le ekalesia e pei o ia, ua matua faateleina ai le numera o tagata sailiili i lena misiona ua talosaga e papatiso ma faamauina. I le tuuina atu atoa o le faamuamua mai o latou taitai perisitua i le galuega faafaifeautalai, ua avea moni ai le Au Paia o Aso e Gata Ai i British Columbia o ni faifeautalai. Ma o lesona o loo latou aoaoina e mafai ona faaaoga e tagata o le ekalesia o loo naunau i le galuega faafaifeautalai i soo se itu o le lalolagi.

Suiga

Na tauivi le misiona a Vancouver mo le tele o tausaga e siitia le numera o tagata e auai i le Ekalesia. Na faamalamalama mai e le peresitene o le Siteki a Nanaimo British Columbia o Collin Van Horne e faapea, “o loo i ai se manatu e le faaleoina e faapea, o mataupu tau lotu e le o se mataupu lea o ni talanoaga. I totonu o Kanata, o le faaupuga masani lava ‘O lea lava ou te lelei, Siaki.’” Mo se taimi umi, o lena lagona na taatia atu ai le galuega faafaifeautalai i faifeautalai faamisiona, lea na faaaluina ai le tele o o latou taimi e talai ai ina ia maua ai ni tagata e aoao. O le faalavelave, o le tala’i e le o se auala pito faamanuiaina lea e saili ai tagata e fia faalogo i le talalelei.

Ma o le lua tausaga talu ai, i le faamalosiau mai a le Au Pulega Aoao, na faia ai e le peresitene o le misiona ma peresitene o le siteki i British Columbia ni suiga. O le tele o nei suiga na aofia ai le fesoasoani lea i tagata o le Ekalesia ina ia avea ma ni faaaumea lelei e valaauina tagata e o mai i le lotu.

Faia o ni Maimoaga Faataamilo i Falelotu

O se tasi o suiga na faia e peresitene o siteki o le faaaogaina lea ma faamasani i le auala faamanuiaina sa faaaoga i le galuega faafaifeautalai i le nuu taulalata ane o Takoma, Uosigitone, ISA. Na vave lava ona valaaulia e faifeautalai i latou na fia malamalama i le talalelei ina ia faia se maimoaga faataamilo i le falelotu. I le faamatalaina o fale ma fanua o le Ekalesia ma ana polokalama, na aoao atu ai foi e faifeautalai e uiga i le Toefuataiga. Na faauma le maimoaga i totonu o le falesa po o tafatafa o se ata o le Uluai Faaaliga, ma tuuina atu ai e faifeautalai le molimau e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita ma valaaulia i latou e auai faatasi i se tatalo.

I British Columbia, ua avea nei maimoaga i falelotu ma vaega lautele faafaifeautalai e faamalolosia ai tagata o le Ekalesia—e le na o faifeautalai faamisiona—e valaaulia a latou uo i se maimoaga faataamilo. Ua faaalia i faamaumauga a le misiona i Vancouver, afai e toafitu tagata na valaaulia mo le maimoaga faataamilo i le falelotu, pe a faapea o la e i ai ma se tasi o le ekalesia i o latou tafatafa, e toatasi [mai lena toafitu] e mautinoa o le a papatisoina ma faamauina.

Na saunoa Peresitene Middleton,“O le mea o loo matou taumafai e ausia i le faia o nei maimoaga faataamilo, ia i ai se manatu o se tagata e le auai i le ekalesia, e faapea, ‘E te silafia, o le a ou lagona le mafanafana i le avea o au ma se tasi o lenei ekalesia. O loo i ai i le Ekalesia se mea mo au.’”

E toatele tagata fou i British Columbia e manatuaina pea a latou asiasiga muamua i se falelotu o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma lagona ai le agaga iina. O Malcolm Coffill o le Uarota a Port Alberni, i le Siteki a Nanaimo British Columbia, na auai i le Ekalesia ia Aokuso 2005 ina ua maea ona faailoaina atu i ai le talalelei e ana uo, o Toma ma Mala Housholder. Na saunoa Uso Coffill e faapea, o le mea na uunaia ai o ia e auai i le Ekalesia o le “lagona matagofie na ou lagonaina i le taimi muamua lava na ou tuvae ai i lena maota matagofie faatasi ai ma le faafeiloaiga faaleuo na tuuina mai ia te au.”

Na faamatalaina e Sister Jill Berrett, o se faifeautalai faamisiona i le misiona a Vancouver, e uiga i se tasi o tagata sailiili na maimoa faataamilo i le falelotu, i se valaaulia a lana uo e 18 tausaga le matua. “A o i ai o ia i le maimoaga sa matua fiafia lava ma na manao ai ina ia faia loa ana lesona. Na tuuina atu i ai e lana uo se Tusi a Mamona, ae valaaulia o ia e se isi uo i le tolauapiga a Tamaitai Talavou. Na ia lagonaina le alofagia ma le taliaina o ia ma amata ai ona ia taua le uarota ‘o la’u uarota’ a’o le’i oo i le aso na papatisoina ai.”

E moni, e le faapea o tagata uma e o mai i se falelotu a le AAG e vave ona lagonaina le Agaga. Ae peitai, e toatele e o ese mai ua mananao e fiailoa atili e uiga i le Ekalesia.

Aoao mai Faifeautalai Faamanuiaina

Sa valaauina e Tuafafine Ma ni tagata i le maota o le Alii mo le 10 tausaga. E silia ma le 20 o i latou na o mai ua taliaina le talalelei. “Ou te lei vaai lava ia Tuafafine Ma i se gaoioiga a le Ekalesia e aunoa ma se tagata le lotu na te aumaia,” o le saunoaga lea a Peresitene Middleton. Ma e masani lava ona ia faailoa atu i tagata mea e faamoemoe e vaaia ae le’i faia le asiasiga muamua.

O se faataitaiga: O Rupi. Na feiloai Lena Ma ia Rupi i le faletusi ma amata ai loa se talanoaga. “Sa ou fesili ia Rupi po o a ana mea e masani ona fai i Aso Sa,” o le tala lea a Tuafafine Ma. “Sa ou fesili i ai e uiga i lana tama, pe na i ai se mea a lana ekalesia mo ia. Ona ou faamatalaina lea i ai e uiga i le tatou faalapotopotoga o le Peraimeri ma valaaulia o ia e sau e vaai i ai. Sa oo mai ma auai i le tele o taimi. O ananafi na amata ai ana lesona e faifeautalai.”

O Sani ma Saina Sala, o e e le’i leva ona siitia mai le Paranesi a Spring Island i British Columbia i le Uarota Valu a Cardston i Alberta, na la faaaogaina le auala lava lea e tasi na faaaogaina e Tuafafine Ma. Masalo ua uma ona talanoa atu Sani ma Saina i le faitau selau po o le afe foi o a laua uo ma tagata e le masani ai e uiga i le talalelei. Na faapea mai Saina, “A matou fetaui ma se tagata, o le taimi lava lena ma te fesili ai, ‘E te alu i le lotu i le tou eria? O maua ma te o i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Na e faalogo muamua i ai?’

“Ma te taumafai lava ia faia o se mea malie. O se tasi aso na fai mai ai Sani ou te alu e faafeiloai se tamaloa ona sa foliga uma lava i se tagata na i ai o le matou paranesi. Ina ua ou savali atu ia te ia, na ou iloa ai na faalili au e Sani. O le tamaloa o se tagata ese. Sa ou le mautonu i lea taimi, ma sa ou faapea atu i ai, ‘Pei uma lava oe o lau uo na i ai. O ia o se tagata o le matou ekalesia. Na e faalogo muamua i le Lotu Mamona?’ Na iu ina iloa ai, sa avea muamua o ia ma se tagata o le ekalesia. Sa ma talanoa e uiga i le faatuatua, ma ou valaauliaina ai o ia i le lotu. Ona ia faapea mai lea, ‘E te iloa, o lea faatoa ou te’a mai le falemai, a e o lea ua e oo mai, o se agelu, e toe valaaulia atu au i le lotu.’ Ana le matala lo’u gutu, e le mafai ona ou iloa sa i ai o ia i le falemai ma na manao e toe fesootai ma le Ekalesia.”

Sa saunoa Sani, “Afai e te tuuina oe lava i le Alii, o le a Ia tuuina mai tagata i lou ala.” Sa ia faamatalaina se tasi aso na ia faasolomuliina ai lana taavale o se fale feaveai mo tolauapiga ma pau ai i se alavai. Sa ia valaauina le taavale toso taavale, ma na musuia o ia e le Agaga e talanoa atu i le avetaavale e uiga i le talalelei. “Sa ou fai atu ia te ia, ‘Ua tuuina au e le Alii i lenei alavai ina ia ou feiloai ai ia te oe.’ Sa ata o ia, ma na ma talanoa. Na iloa mulimuli ane, o lona tinamatua na avea o se Mamona i se tasi vaitaimi. Sa manao o ia i se kopi o le Tusi a Mamona. Ma te taumafai lava ia i ai ni kopi e latalata mai ia i maua, ma sa ou fiafia e tuuina atu se kopi ia te ia.”

Ia Atiina Ae ni Fuafuaga Faamisiona a le Uarota ma le Aiga

Ua avea le galuega faafaifeautalai ia Tuafafine Ma ma le aiga o Sala o se vaega ua masani ai le feiloai atu i tagata i aso uma. Ae peitai, o nisi o i tatou, o le manatu o le talanoa atu i isi e uiga i le talalelei o se mea taufaafefe. Tatou te manaomia se fesoasoani laitiiti e amataina ai. O iina la e aoga ai se fuafuaga faamisiona a le uarota po o le paranesi.

I se fono faamaopoopo a peresitene o siteki ina ua faatoa valaaulia Peresitene Middleton e avea ma peresitene o le misiona, na talanoaina ai e peresitene o siteki i British Columbia a latou fuafuaga faamisiona a siteki, ma faatulaga ai ni taiala mo fuafuaga a uarota ma paranesi, e pei ona fautuaina mai i le Talai La’u Talalelei. O le talitonuga lava, o i latou o e na foafoaina a latou lava fuafuaga faamisiona, o le a faaosofia ina ia faataunuu le fuafuaga. Na malilie peresitene o siteki i ni faiga faavae se fa e tatau ona faaaoga e uarota ma paranesi taitasi i totonu o a latou siteki e fausia ai lana fuafuaga:

1. O le fuafuaga e tatau ona aafia uma ai tagata o le uarota po o le paranesi, ae le na o le taitai misiona a le uarota po o le paranesi.

2. E tatau ona i ai ni sini e mafai ona fuaina.

3. E tatau ona valaaulia ai aiga e amatalia a latou lava fuafuaga faamisiona.

4. E tatau ona faigofie.

O le tele lava o uarota ma paranesi i British Columbia ua mafai nei ona atiina ae a latou lava fuafuaga. O fuafuaga e matuai faigofie lava e mafai ona latou tusia i luga o se kata laitiiti ma faapipii i luga o se pusa aisa. O nisi uarota e pei o le Uarota Lua a Victoria, ua latou laa atu i le isi laasaga e sosoo ai. Ua feiloai le Epikopo o Frank Hitchmough ma le taitai misiona a le uarota o Michael Mulholland, ma aiga o le uarota ma fesoasoani i le atiina ae o a latou lava fuafuaga faamisiona. O fuafuaga e aofia ai sini ma auala e filifilia e le aiga e sili atu ona aoga ia te i latou.

Ia Avea ma Matafaioi

Na faamanino lelei e Uso Mulholland e faapea, o le ki i le faamanuiaina o le galuega faafaifeautalai e le na o se fuafuaga e mafai ona galueaiina. Fai mai a ia, “E le o le fuafuaga le mea e sili ona taua ae o le tagata o le a faatinoina. O le i ai o se au peresitene o le siteki e pei o Peresitene Keyes ma ona fesoasoani ua tautino atu i le galuega faafaifeautalai, o le mea lena e faamanuiaina ai fuafuaga. Latou te tuuina atu taitaiga i epikopo, ma afai e ave le faamuamua maualuga a epikopo i le galuega faafaifeautalai, o le a faataunuuina le galuega.”

Na faamatala e Peresitene Randy Keyes o le Siteki a Victoria British Columbia le talosagaina o taitai perisitua i British Columbia e lo latou Fitugafulu Eria e mafaufau i le faamuamua na latou tuuina i le galuega faafaifeautalai. Mo le tele o uarota ma paranesi, na fai lava si mamao i lalo i le lisi. O lea la ua faatulaga e taitai perisitua i British Columbia e lona lua atu i le vaaia o le autalavou laiti.

I uarota o loo faamanuiaina ai le galuega faafaifeautalai, e faamamafa atu ai e epikopo i fonotaga a taitai perisitua (FTP), aufono a le uarota, ma sauniga a le au perisitua ma le Aualofa. Latou te faasafua atu tofiga ma faatasi ai ma le au taitai a le uarota, latou te mataituina ai le alualu i luma o tagata sailiili ma tagata le toaaga.

O se tasi o vaega e sili ona faamanuiaina i le tele o fuafuaga faamisiona a uarota, o se vasega lea a faifeautalai a le uarota po o le paranesi, lea e valaau ai e le epikopo po o le peresitene ni tagata se toaono pe toavalu i le taimi. O se faifeautalai a le uarota po o se faifeautalai faamisiona na te aoaoina le vasega. O le tusi lesona o le Talai La’u Talalelei, ma o mataupu e aofia ai aoaoga faavae e lagolagoina ai le galuega faafaifeautalai, uunaia o le tagata lava ia, ma auala talafeagai e faatino ai. E fiafia tagata o le vasega e fefaasoaai ia aafiaga patino faafaifeautalai ma faatino.

Ae o le faaiuga lava, o le galuega faafaifeautalai ua i ai lea i luga o tagata taitoatasi o le Ekalesia. E tatau i tagata uma o le ekalesia ona filifili pe o le a se auala e sili na te faasoaina atu ai le talalelei—ma faia loa.

Na maua e Peniamina ma Ropini Oreko le auala faamanuiaina mo lo laua aiga, ona avea lea ma se vaega o le latou taumafaiga faafaifeautalai a’o le’i taitai ona talosagaina i latou e amatalia se fuafuaga. Sa latou valaauliaina tagata i lo latou fale mo ni “faatasiga laiti” lea latou te talanoa ai i ni mataupu faatupu manatu, e ui ina e le o ni talanoaga faale-Au Paia o Aso e Gata Ai. O taaloga ma taumafataga o se vaega lea o le afiafi. E tufaina atu foi e le aiga o Oreko ni ata tifaga ma ni tusi a le Ekalesia.

Ae peitai, na latou matauina, o le avea ma se vaega o se taumafaiga faatulagaina ma soo faatasi faafaifeautalai, e sili atu ona lelei nai lo taumafaiga e fai toatasi, ma o lea ua avea ai le valaauliaina o ni tagata se toatolu i maimoaga i falelotu i tausaga taitasi o se vaega o le latou fuafuaga faaleaiga. O lena sini, po o ni nai suiga laiti foi, o se vaega o fuafuaga faaleuarota ma faaleaiga i British Columbia atoa. O lea manatu na amataina e le peresitene o le Siteki a Abbotsford British Columbia, o Paul Christensen, na vave lava lona salalau atu.

Ia Fatufatua’i, i Tulaga Masani

Na saunoa atu Peresitene Christensen i tagata o lana siteki ina ia mafaufau foi i nisi auala. O masina taitasi, e fautuaina ai e le au peresitene o le siteki se vaega o tagata e ese mai e mafai ona mafaufau i ai le au paia mo ni valaaulia, e pei o tagata e i ai tomai faapitoa, tagata latou te faigaluega faatasi, po o tuaoi. E finagalo foi o ia ina ia auai atu faifeautalai faamisiona e le gata i fonotaga a taitai perisitua ma aufono a le uarota, ae faapea foi i fonotaga a ausilali. E auai o ia i fonotaga faaleitu ma konafesi faalesone, lea na te faamamafaina ai o le matafaioi a faifeautalai faamisiona o le aoao atu, ae o le matafaioi a le au paia o le valaaulia [o tagata]. E lagolago atu le au paia i faifeautalai faamisiona ma molimau pe a i ai se avanoa; e masani lava, e mafai foi ona latou faasoa atu mataupu faavae o le talalelei. Ae o le tele lava o taimi, latou te valaaulia isi e “o mai ma vaavaai” (Ioane 1:39, 46).

O se tasi o manatu e sili ona musuia o le faaaafia lea o tagata o isi ekalesia e aoaoina tagata o le Ekalesia i tomai latou te le o maua. “Na faia lata mai nei sa matou konafesi a le autalavou matutua na faia ai le tele o semina. O le uiga masani lava o le: O ai tatou te iloa i le eria e iloa palama? O ai e enisinia? Sa ou faapea atu, ‘Aua nei i ai se tagata o le au paia e faiaoga i se semina. O e aumai se palama mai le lotoifale. O e sue se tagata e limalima. Valaaulia i latou e o mai. Faamaimoa i latou i le falesa ina ia o latou malamalama ai pe o ai i tatou.’ E tatau ona tatou faamasani atili i tagata o le lotoifale.”

Sa matua teuloto e [tagata o] le Siteki o Victoria lea manatu mo ni tausaga se tele. I le 1978 na amataina ai e Sandra Gill se sosaiete o mea tau gafa o tagata i le lotoifale, i le vaega pito i lalo o lona fale. O loo faaauau pea ona auai i fono a le sosaiete ma faiaoga i vasega, ae o le tele o lona taimi ua faaaluina nei i le ofisa o talafaasolopito o aiga o loo i le falelotu a le siteki. E 60 isi tagata faigaluega o loo i ai faatasi ma ia, o le toatele lava o i latou e le o ni tagata o le ekalesia. E tatala le nofoaga autu mo le 45 itula i le vaiaso, ma pe tusa o le 70 pasene o tagata o loo faaaogaina e le o ni tagata o le Ekalesia.

E pei foi o Tuafafine Gill, ua maua foi e Tom ma Marla Housholder nisi o auala eseese e faaaoga i ai lo laua fiafia ma tulaga e faasoa atu ai le talalelei. O Uso ma Tuafafine Housholder e i ai so la faletalimalo laitiiti e mafai ona momoe ai ma maua ai se malutaeao i Port Alberni. La te mautinoa lava ia faigofie ona maua ia mekasini a le Ekalesia i le potu faatalitali ma e tofu potu taitasi mo malo ma se Tusi Paia ma se Tusi a Mamona. I le tolu tausaga na laua faagaoioia ai le faletalimalo, ua sili atu i le 30 kopi o le Tusi a Mamona ua “leiloloa” ai ma o loo faamoemoe pea ia atili ai ona leiloloa nisi kopi se tele. Na la lagolagoina foi se faaaliga musika ma se faaaliga o se faatusa o Maria ma Iosefa ma le fanau mai o Iesu i le fale povi i le vaitaimi o le Kerisimasi. O se tasi o aufaipese e mai le Uarota a Port Alberni, lea e epikopo ai ia Tom Housholder.

Ia I Ai i le Mea e I Ai le Agaga

O Peresitene Christensen o le siteki a Abbotsford o se tagata e talitonu tele i le mana faalelagi lea e faatasi i le tulaga faaletino o malumalu o le AAG. O se tasi lena o mafuaaga ua matuai faafiafiaina ai o ia e uiga i le malumalu na faasilasilaina ia Iuni 2006 mo Vancouver. Na ia saunoa,“Ou te le manatu ua tatou maua se malumalu ona ua faapitoa lo tatou amiotonu, ae ou te manatu ua tatou maua se malumalu ona e tatau ona tatou faasoa atu le talalelei. Tatou te manaomia le malamalama lea na te aumaia.”

O se mea e ofo ai, o le toatele o tagata i British Columbia ua auai i le Ekalesia ona o ni lagona na latou maua ao i ai i lotoa o le malumalu. “E le mafai ona galo ia te au le lagona na ou maua ina ua ou savali atu i faitotoa o le Lotoa o le Malumalu i le Aai o Sate Leki,” o le tala lea a Julie Keyes o le siteki a Victoria. “Na pei lava sa ou savali mai le pogisa e agai atu i le malamalama.” Sa matuai ofo o ia i lea aafiaga atoa—o tagata na latou fetaui, o le molimau ia Iosefa Samita, o le taulai atu ia Iesu Keriso. “Na faapea lo’u manatu, ‘e tatau lava ona ou saili atili pea e uiga i lenei mea.’” Ina ua toe fo’i o ia i lona aiga i British Columbia, sa ia valaau loa i le falelotu o le AAG ma talosagaina e fia feiloa’i i faifeautalai.

O Tuafafine Keyes, o le ua faaipoipo nei i le peresitene o le siteki a Victoria, na i ai i le lotoa o le malumalu ona sa valaauliaina o ia e se tagata o le Ekalesia e sau, ma na ofo o ia i le mafanafana na ia lagonaina mai le au paia iina. O le mea moni, afai e i ai se autu e tasi e tutusa ai tala uma e faasoa mai e tagata liliu mai i British Columbia, o lenei: o le malamalama, olioli, ma le faauo moni e atagia mai i tagata o le Ekalesia. O le i ai faatasi ma tagata o le Ekalesia, ma le lagonaina o le Agaga, o mea na sa faaosofia ai i latou ina ia aoao atili.

E foliga mai o le mamanu lena ua iloa e tagata o le Ekalesia i British Columbia ua sili atu ona faamanuiaina. Ua latou iloa, e le o i latou e faaliliuina mai tagata; ae o le Alii. Pau lava le mea e manaomia ona latou faia, o le ola lea i le talalelei, alolofa i tagata, ma valaaulia i latou i soo se mea— i falelotu, gaoioiga a le Ekalesia, fale o tagata o le Ekalesia, lotoa o malumalu—i mea o loo i ai le Agaga. O faifeautalai a le au paia ua sili ona masani lelei, e le popole pe a le taliaina e tagata la latou valaaulia. Ae faaauau pea e nei tagata ona valaaulia. E faaauau lava foi ona aoao atu faifeautalai faamisiona. Ma e faaauau pea lava ona faamanuia e le Alii ia Lana fanau i molimau e tuuina atu i Lona Agaga.

Lolomi