2007
Fesili & Tali
Aokuso 2007


Fesili & Tali

“E faapefea ona ou tausia le aso Sapati ia paia? Na ou taulai atu i mea e le mafai ona ou faia. E faapefea ona ou faia o se aso ou te tulimatai atu i ai, nai lo o se aso e le mafai ona ou faia ai se mea fiafia?”

  • Ia taulai atu i mea lelei e mafai ona e faia.

  • Ia fuafua mamao ma o le a amata ai ona e tulimatai atu i le Sapati.

  • Ia fiafia i lou taimi faatasi ma lou aiga i le Aso Sa.

  • O le aso Sapati na faia mo oe; o le a faamanuiaina oe a o e tausia ia paia.

Liahona

Na faapaiaina e le Alii le Sapati o se aso e malolo ma tapuai ai. Talu ai ona o le Sapati e le pei o isi aso o le vaiaso, tatou te filifili ai tatou te le faia mea e tasi tatou te faia i isi aso o le vaiaso i le aso Sapati. E le faapea ai la o le a le tele ni mea e mafai ona e faia. A o e aoao e faamuamua le Alii i le aso Sapati, o le a “e taua le sapati, o le aso fiafia” (Isaia 58:13). O nisi nei o fautuaga o mea e mafai ona e faia e tausia ai le aso Sapati ia paia ma tulimatai atu i ai i le taimi lava lea e tasi.

Matau mea e mafai ona e faia. I le vaitaimi o Iesu, sa tele ni tulafono e faatatau i mea e mafai ona e faia pe e le mafai foi ona faia i le Sapati. Na fesiligia foi e tagata ia Iesu ina ua Ia faamaloloina tagata i le Sapati. Na aoao atu ma faaalia e Iesu e ala i Ana faataitaiga e faapea, e sili atu le taua o le faia o se mea lelei i le Sapati nai lo le mafaufau i mea e le mafai ona e faia.

Fuafua Mamao. Muamua, mafaufau i mea e te manao e fai i le Sapati—e pei o le galue i sini mo le Alualu i Luma o le Tagata Lava Ia po o le Tiute i le Atua—ona fai lea o ni fuafuaga e faatino na mea. Lua, ia faia au mea aoga, feau i le fale, ma isi au feau i le gasologa o le vaiaso ina ia mafai ona e tulimatai atu i mea faaleagaga i le aso Sapati. O le fuafua mamao o le a amata ai ona e tulimatai atu i le aso Sapati.

Faaalu Lou Taimi faatasi ma Lou Aiga. Na faamalamalama mai e Peresitene Gordon B. Hinckley se auala taua e tausia ai le aso Sapati ia paia: “Nofo i le fale ma faapotopoto mai ia te oe lou aiga. Aoao atu ia i latou le talalelei, fiafia faatasi ma le auaiga i le aso Sapati, o mai i a outou sauniga, ma auai.”1 O le faaaluina o lou taimi faatasi ma lou aiga, e mafai ai ona e lagonaina le fiafia i le Sapati.

Tatalo mo se fesoasoani. Afai e te le mautinoa po o le a se mea e fai i le Sapati pe afai e faigata ia te oe ona e tulimatai atu i le Sapati, ia e tatalo. Ua poloaiina i tatou e le Alii ia tausia le aso Sapati ia paia, ma e Na te le tuuina mai ia i tatou ni poloaiga e aunoa ma le saunia o se auala mo i tatou e tausia ai (tagai 1 Nifae 3:7). Afai e te tatalo i le Tama Faalelagi, o le a Ia fesoasoani ia te oe ia iloa le mea e fai i le Sapati ma o le a fesoasoani ia te oe e suia ou lagona.

O le Sapati na faia mo i tatou (tagai Mareko 2:27). A o e faia le mea sili e tausia ai le aso Sapati ia paia, o le a faamanuiaina oe ma e te sagisagi fiafia atu i aso Sapati taitasi.

Au faitau

O le aso Sapati e faapitoa ia te au aua o se taimi e aoao atili ai e uiga i le Faaola ma le talalelei ma latalata atili atu ai i le Tama Faalelagi. E mafai ai foi ona ou lagonaina lelei le malu ma le filemu o Lona Agaga aua ua le faalavelaveina au e le pisapisao o le lalolagi. Afai e te saili i le Alii ma le filiga e ala i le anapogi, tatalo, ma le suesue i tusitusiga paia, o le a e maua o Ia ma o le a Ia faamanuia oe i Lona Agaga (tagai Ieremia 29:13). O Lona Agaga o le a fesoasoani ia te oe e tuuese ai mea faalelalolagi o loo e popole ai ma avea ai o se tagata sili atu (tagai Isaia 58:13–14).

Moriah M., 15, Idaho, ISA

Ou te iloa lou lagona. Ae na oo mai lava le taimi na mafai ai ona ou iloa le matagofie o le aso Sapati. E mafai ona galo ia i tatou mea e le mafai ona tatou faia pe a tatou tatalo i le Tama Faalelagi ma ole atu mo le malosi. O lo tatou tatalo atu mo se malosi, o le a avea ai le aso Sapati ma se aso e te fiafia i ai. I le aso Sapati e mafai ona e malolo, tatalo, maua faamanuiaga, fafagaina lou agaga, ma atiina ae malosiaga faaleagaga ofoofogia.

Richard R., 16, Nariño, Colombia

la faia le Sapati ia ese mai isi aso o le vaiaso. Atonu e te manatu ua e misia le faaaluina o lou taimi faatasi ma au uo, po o le le maua foi o se aso faaopoopo se tasi e faia ai meaaoga i le fale. Ae afai o le a e filifilia na mea faalelalolagi mai mea moni e faamamaluina ai le aso Sapati, mafaufau i faamanuiaga e faavavau ma le olioli o le a e misia. O le tausia o le aso Sapati ia paia o le a le gata ina e lagonaina ai le faatumulia i le faaleagaga ma saunia e fetaiai ma le vaiaso fou, ae o le a e faaali atu i lou Tama Faalelagi lou migao. O loo ia te au se molimau malosi e mafai ona e tautino atu ma le faamaoni o le Aso Sa o le aso aupito sili lea o le vaiaso.

Sophia W., 16, Maine, ISA

Ua ou iloaina o lou manatunatu pea i le Sapati ua avea o se mea ua faasolosolo lava ina faigofie a o ou faataunuuina ou valaauga o le Ekalesia ma le perisitua. A o ou faia ou tiute o se ositaulaga ma fesoasoani atu i aoao ma tiakono i o latou tiute, ou te iloa ai ou te le o mafaufau i mea e le mafai ona ou faia ae manatuaina mea uma e tatau ona ou faataunuuina.

Andrew S., 17, Montana, ISA

Ou te faatalitali ma le fiafia e le aunoa mo le aso Sapati. I lea aso, ou te lagona ai le alofa tele o lo tatou Tama Faalelagi. I le Sapati, e galo ai faigata uma o lou olaga. A o ou ai i le faamanatuga, e uai atu lou mafaufau i le taulaga silisili na faia e Iesu Keriso mo i tatou. Ou te manatua le mafatiaga tele na Ia onosaia ina ia mafai ona tatou toe faatasi ma lo tatou Tama Faalelagi. Ua tumu lou loto i le alofa mama. Ou te manao e faasoa atu lenei lagona i ou tuaoi, aemaise lava i latou e le o ni tagata o le Ekalesia.

Anna R., 20, Ukraine

Vaai atu i le Sapati o se aso o avanoa. Mafaufau i gaoioiga uma faaleaiga e mafai ona e faia. O le Aso Sa i lo’u aiga e aofia ai le o i le lotu, faitauina o tusi e maua ai le faagaeetia, matamata i ata tifaga e faatatau i le Ekalesia, auai i faeasaite, ma faia ni taaloga ma lo’u aiga. O se aso e faaaluina ai le tele o le taimi ma lo’u aiga ma latalata atili atu ai i le Tama Faalelagi.

Justin D., 18, Uosigitone, ISA

Talu ona ou faia se faaiuga e faapaiaina le aso o le Alii, ua avea ai lava ma aso o le vaiaso e sili ona ou fiafia i ai. Na ou faia se lisi i lo’u mafaufau o mea e fesoasoani ia te au e tausia ai le agaga faaaloalo ma le agaga o tapuaiga i le Sapati. Mo se faataitaiga, o la’u lisi e aofia ai le alapo, faitauina o tusitusiga paia, galue i le Alualu i Luma o le Tagata Lava Ia, tusitusi i la’u tusi o talaaga, ma le tusia o ni tusi. A o ou faia nei mea ma isi gaoioiga faaleagaga, ou te lagonaina se lagona matagofie ma le fiafia e tupu ae i totonu ia te au. Na ou iloa ai foi e leai se taimi avanoa e ono faia ai nisi gaoioiga e itiiti se faaleagaga e maua ai.

Sílvia M., 18, Rio Grande do Sul, Pasila

O tali o loo faamoemoe o se fesoasoani ma ni manatu, ae le o se faasilasilaina atu o ni aoaoga faavae o le Ekalesia.

Ata

“Ole Sapati o se … aso e auai atu ai pea i sauniga e tapuai atu ai i le Alii, ma taumamafa i le punavai o le malamalama ma aoaoga, fiafia i le aiga, ma maua le faagaeetia i musika ma viiga.

“O le Sapati o se aso paia lea e faia ai mea tauaogaina ma le paia… . Ina ia faamamaluina, o le a tatau i se tasi ona tootuli i le tatalo, saunia lesona, suesue i le talalelei, manatunatu loloto, asiasi atu i tagata mamai ma mafatia, tusia ni tusi i faifeautalai, malolo, faitau i tusi lelei, ma auai atu i sauniga ma fonotaga uma.”

Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985), “The Sabbath—A Delight,” Ensign, Iulai 1978, 5.

Faamatalaga

  1. “Excerpts from Recent Addresses of President Gordon B. Hinckley,” Ensign, Aok. 1996, 61.

Lolomi