2007
Ua Fesoasoani le Ekalesia i le Faasaoina o Fanau Pepe i le Lalolagi
Aokuso 2007


Ua Fesoasoani le Ekalesia i le Faasaoina o Fanau Pepe i le Lalolagi

O Dr. Bulane, o se fomai i le Falemai o le Militeri o Makoanyane i Maseru, Lesotho, o loo feagai i aso taitasi ma le le lava o tagata aoaoina i mea tau le soifua maloloina ma sapalai. O tagata o Lesotho, o se atunuu o loo feomiai i eleele i le itu i saute o Aferika, o loo ua mafatia mai aafiaga o le HIV/AIDS i le tusa lea ma le 30%, o se umi lea o le soifua e ola ai e tusa ma le 34.4-tausaga, le faatupulaia o lamala, mativa, ma le faateleina o le maliliu o pepe.

Talu ai lona popolega mo le maliliu o pepe, sa resitala ai Dr. Bulane mo se polokalama e aoao ai le faasaoina mai o pepe fou e fananau mai e le manava, lea sa faia i lo latou aai e le Vaega o Auaunaga mo Tagata Lautele O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

O lenei polokalama, o se taumafaiga ia faaitiitia le maliliu o fanau pepe i le faatoa fananau mai i le asphyxia (le lava o se okesene i le taimi e fananau mai ai), o loo faataunuuina i le tele o vaega o le lalolagi, o se tulaga faifai pea o galuega fesoasoani mo tagata o le Ekalesia, ma o se tali atu lea i popolega o le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi i le maliliu o fanau pepe.

E lei leva ona maea ona auai ia Dr. Bulane i le aoaoga ia Iuni 2006, ae ia faasaoina loa se pepe tama faatoa fanau mai e ala i le faaaogaina o lona tomai fou. “O le tina sa tele se vai sa i ai, ma sa faia ai loa se taotoga,” sa ia faamatala mai ai. “O lana pepe sa fanau mai ua paauli. O le tomai mo le faasaoina mai o fanau pepe, sa faasaoina ai le pepe. Ua manuia nei o ia. Sa ou faaaogaina le fuaina o le taimi e pei ona aoaoina ai au. Ana leai, semanu e tutupu mai ni faafitauli. O se matua fiafiaga lava; o le aoaoga ua faapea ona faatulagaina ai mea uma i le tulaga lelei. E tusa ai ma lo’u talitonuga, ua tuuina mai ai le toafilemu. O lea ua ou iloa lelei lava le mea e tatau ona fai. E leai se popole.”

O le mauaina o le toafilemu e tali atu ai i sekone faigata pe a maea ona fanau mai, o le sini iloga lea o le faaolaina o fanau pepe, o le manatu lea o Deb Whipple, o se tamaitai tausima’i i le iunite e vaaia pepe fou tigaina i le Falemai o le Au Paia o Aso e Gata ai i le Aai o Sate Leki ma o se tasi foi e auai soo i aoaoga faatino i le lalolagi. “Ou te iloa e aoga le faatulagaga,” sa faailoa mai ai e Sister Whipple. “Ua ou vaai i ai ua faasaoina ai soifua i le va o le 30 i le 60 i na uluai sekone taua.”

Ua faaaogaina e Sister Whipple lona tomai i aso taitasi i totonu o le potu e fananau mai ai pepe i le falemai, ae ua faapea foi ona fetufaai atu lona atamai i se tulaga faavaomalo i isi e atamamai i mea tau le soifua maloloina. “O le mataupu i le faasaoina o se pepe fou e aoaoina i se vasega e 50 tagata ma … o i latou ia e toe foi atu i o latou ofisa, falemai ma o latou nuu e aoao atu ai isi o loo feagai ai ma le faiva o le faatosaga,” o lana tala lea.

O atunuu e auai e filifilia i luga o le tulaga maualuga o le fuainumera o pepe e maliliu, e tusa ai ma le faamatalaga a Dean Walker o le pule o le galuega faatino o le faaolaina o pepe fou o le vaega o Auaunaga i Tagata Lautele. O vasega aoaoina e faatulaga lea e ala atu i matagaluega faalemalo o le soifua maloloina o atunuu o loo auai, ma o mea e faaaogaina i aoaoga—e aofia ai ma ni faatagata mo faataitaiga, o tusi mo aoaoga, ma meafaigaluega mo le faasaoina—ua foaiina atu e le Ekalesia. I le 2006, e 23 atunuu sa ofoina atu i ai aoaoga mo nei vasega.

O fomai faapitoa, o tausimai, o fautua mo le soifua, ma isi e atamamai i mea tau le soifua maloloina latou te ofoina atu o latou taimi e faagaoioia ai aoaoga mo le faasaoina.

E tusa ai ma le saunoaga a Dr. Ted Kimball, o se fomai faapitoa mo le potu o faalavelave faafuasei i le Falemai o le Iunivesite o Iuta i le Aai o Sate Leki, ma o le faauluuluga o le komiti faufautua mo Auaunaga Lautele mo Tagata, o le tulaga o se tasi e faatonutonuina le tulaga o mataupu tau le soifua maloloina i atunuu tau atiina ae, e aumaia ai le tele o taui.

“O nei tagata o loo ola i se soifuaga faigofie,” o le manatu lea o Dr. Kimball. “E le manaomia e i latou ni TV po o ni komepiuta. E tolu lava ni mea autu latou te manaomia: o se avanoa mo le aoaoina, o se avanoa mo le soifua maloloina, ma se avanoa mo se filemu po o le saolotoga mai faiga faapolokiki. O le faasaoina o pepe fananau mai e i ai sona aoga taua i vaega e lua o ia manaoga: o le aoaoina ma le soifua maloloina. O loo i ai se sāo o a matou aoaoga.”

O le minisita o le soifua maloloina i Uganda, o se tasi sa auai i aoaoga mo le faasaoina o pepe fananau mai, sa faamatalaina ia Dr. Kimball, o soo se pepe fou lava e maliu i totonu o lona atunuu e tula’i mai ai pe tusa ma le $100,000 tala Amerika le aitalafu a lona atunuu i le tulaga o le tamaoaiga. “O nei eria o loo matua lofituina i le mativa,” o le tala lea Dr. Kimball, “latou te manaomia ni tagata faigaluega e soifua maloloina ma ua aoaoina, ina ia latou aveesina tagata mai le mativa. O se aai e soifua maloloina ma faalagolago ia i latou lava, o le ki lea. A aunoa ma le aveesea o se soifua i le fanau mai, ua i ai se isi tua e tauaveina le avega o le tamaoaiga o le atunuu—o se tasi tagata e taitaia le auala e o ese ai mai le mativa.”

O popolega i aoaoga mo le faasaoina o pepe fananau mai i Ghana e tai foliga tutusa lava ma lea o loo i ai i Lesotho ma Uganda. O Dr. David Gourley, o se fomai i le Aai o Sate Leki ma o se tasi o le komiti faufautua o le Vaega o Auaunaga mo Tagata Lautele, sa lipotia mai “se vasega faigofie ua faatulagaina mo faatosaga i nuu i tua ma tausimai i nuu o le a maua ai tomai autu mo le faasaoina, ma mea faigaluega e faaitiitia ai le faatupulaia o le maliliu o fanau pepe.”

Sa faasoa mai e Dr. Gourley se tala mai se faatosaga sa faatoa maea ona aoaoina: “Sa auai Dora i le faafanauina o se pepe ua faalava. Sa ia manatu ua maliu le pepe ona ua vaivai o ia ma ua le manava. Sa faaaogaina e Dora auala muamua mo le faasaoina. Sa manaomia e ia na o le faatulagaina sao o le ala ea o le pepe ma mimitiina mai ai i se pamu momi ao lei amata ona manava le pepe ma suia le lanu. O le taimi nei ua malosi le pepe.”

E tusa ai ma iloiloga, sa matauina e Dr. Gourley i le ono masina ina ua maea le aoaoga ia Me 2006 i Ghana, ua 646 pepe fou ua fananau mai sa faasaoina ma le manuia i le faaaogaina o meafaigaluega autu sa foaiina atu e le Ekalesia.

O meafaigaluega ma le aoaoga ua fesoasoani i le sini mo se taimi umi a le polokalama o le faasaoina o pepe fananau ina ia i ai se tasi e agavaa i taimi uma lava e i ai se tasi e faafanau.

Mo Sister Whipple, o ia foi o se tina, e lautele atu le sini. “Ou te manao i na pepe uma lava ia maua se tino maloloina ina ia fiafia i le olaga,” o le saunoaga faaiu lea mai le tamaitai tausimai. “O tina e tutusa uma lagona i le lalolagi—e i ai ia i latou uma le faamoemoega mo a latou fanau ina ia soifua maloloina ma maua le avanoa e fiafia ai, ma avea o se vaega o le aiga.”

Lolomi