2008
Ko ha Meʻa Naʻe ʻIkai Ke u ʻAmanaki Ki Ai
Sānuali 2008


Ko ha Meʻa Naʻe ʻIkai Ke u ʻAmanaki Ki Ai

Naʻá ku kaumeʻa ʻi he akoʻanga māʻolungá mo ha talavou naʻe ʻikai loto ki ai hoku fāmilí. Faifai peá u ʻiteʻita ki hoku ngaahi tokouá mo e tuongaʻané mo tāufehiʻa ki heʻeku ongomātuʻá. Meʻapango, naʻá ku tui au naʻe ʻikai ke na ʻilo ʻa e meʻa ʻoku lelei kiate aú; ka ko au pē naʻá ku ʻiloʻí. ʻOku anga fēfē ʻena taʻeloto ki hoku kaumeʻá? ʻIo, naʻá ne faʻa fai mai ha ngaahi lea kovi kiate au ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ka naʻá ku tui naʻá ne fakamamahiʻi aú koeʻuhí ko ʻene ʻofa ʻiate aú. Naʻá ku ongoʻi ʻoku halaʻatā ha taha ia ʻe toe mahuʻingaʻia ʻiate au.

Naʻe liliu ʻe heʻeku ʻi he feohi fakamamahí ni ʻa hoku lotó pea mo ʻeku fakakaukaú. Naʻá ku ʻita ʻi he toengá ʻi he momeniti ko ʻeé peá u loto taʻefiemālie ʻiate au pē he momeniti hono hokó. Naʻe ʻikai leva ke u toe ʻalu ki he lotú, fakaʻehiʻehi mei he taha kotoa naʻe ʻofa moʻoni ʻiate au pea mamaʻo fakaʻehiʻehi mei ha toe meʻa fakalaumālie, ʻo tautautefito ki he ngaahi fasi leleí. Naʻá ku mamahi, neongo naʻe ʻikai ke u fie leaʻaki.

ʻI heʻeku fefaʻuhi mo ʻeku moʻuí pea mo kinautolu naʻa nau takatakaiʻi aú, ne kole mai ʻeku faiako tā vālingí ke u tokoni ange. Ko e tokotaha faihiva ia ʻa e Palaimelí ʻi hono uōtí pea naʻá ne palani ha ngaahi hiva ʻe fai ʻe he Palaimelí ʻi he houalotu sākalamēnití. Naʻe kole mai ʻeku faiakó pe te u fie tokoni ʻi hono tā ʻo e vālingí ʻi ha ngaahi hiva ʻe niʻihi. Naʻe ʻikai ke u fie fai ʻeni, ka naʻá ku talaange ʻio. Ko e taimi naʻá ne mono mai ai ʻa e tuʻungafasí, naʻá ku vakai ki he failé. Ko e foʻi fasi fakaʻosí ko e “Fānau Au ʻa e ʻOtuá” (Ngaahi Himi, fika 193).

Naʻe ʻikai ke u fuʻu fiefia koeʻuhí he naʻá ku ʻiloʻi ʻa e mālohi ʻo e mūsiká. Naʻá ku kamata ako tā pē ʻa e ngaahi hivá, lolotonga iá ne u fakahoko ha ngaahi meʻa kehekehe ke u tekeʻi ai ʻa e Laumālié—ʻo kamata ʻaki ʻeku fakakaukau ki he lahi ʻo ʻeku fehiʻa ʻi hoku fāmilí ʻo aʻu ki haʻaku feinga ke taʻofi ʻa e ngaahi hivá mei heʻeku fakakaukaú ʻi he taimi naʻe ʻikai ke u ako tā aí.

ʻI he aʻu ki he Sāpate ʻo e polokalamá, naʻe ʻikai ke u faʻa tatali ke fai mo ʻosi. Naʻá ku feinga ʻi he lolotonga ʻo e polokalamá ke tukunoaʻi ʻa e Laumālié, ka ʻi heʻene aʻu ki he taimi hiva tukú, ne fakahoko ʻe heʻeku faiako tā vālingí ha meʻa naʻe ʻikai ke u ʻamanaki ki ai. Naʻe tafoki ia ʻo fakaafeʻi ʻa e haʻofangá ke nau kau mai ʻi he hivá.

Naʻá ku hili ʻeku vaʻakau tā vālingí ʻi he funga filó ʻo taaʻi ʻa e ʻuluaki notá. Naʻe ongo kiate au ʻa e Laumālié ʻi ha faʻahinga mālohi pea kamata ai ke tafe noa pē hoku loʻimatá ʻi hoku kouʻahé ʻi he teʻeki ai ke ʻosi ʻa e ʻotu lea hono uá. Ne fakahā mai ʻe he Laumālié kiate au ke u fakafanongo ki he fakaleá mo manatuʻi ko e fānau au ʻa e ʻOtuá, te u mahuʻinga maʻu pē kiate Ia pea ʻoku ʻikai ke u fie maʻu ha tamasiʻi kaumeʻa anga fakamamahi. Naʻá ku fie maʻu Ia.

Naʻe tokoni ʻa e leʻo kotoa ko iá—ʻo e kau talavoú mo e mātuʻá—ʻa ē naʻa nau hivaʻi ʻa e fakalea mahinongofua ʻo e himí, ke u ongoʻi mo mahino kiate au ʻa ʻEne folofolá, ʻa e ngaahi lea ʻa hoku fāmilí pea mo e ngaahi lea ʻa e kau taki ʻo e Siasí. Ko hoku vaivaiʻangá ʻa e mūsiká. Naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ko e mūsiká ʻa e founga ki hoku lotó. Ko au naʻe fie maʻu ke liliú, ka ʻoku ʻikai ko hoku fāmilí.

ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí mo mahino kiate Ia ʻa e mālohi ʻo e mūsiká (vakai, T&F 25:12). Te ne lava ʻo hiki hake kitautolu mo fakaava hotau lotó mo ʻetau fakakaukaú ki he Laumālié. Te u fakafetaʻi maʻu ai pē ki he mūsiká pea mo e faʻahinga ongo ʻokú ne kei ʻomi ki heʻeku moʻuí he ʻahó ni.

Paaki