2008
Ko e Tohi ʻOku ʻI ai e Ngaahi Talí
Sānuali 2008


Ko e Tohi ʻOku ʻI ai e Ngaahi Talí

Lolotonga haʻaku mamata ʻi ha fakamatala ki he vaotā ʻo e feituʻu ʻAmasoní, naʻá ku ʻilo ai ne ʻosi akoʻi ʻe ha kau faifekau mei ha ngaahi lotu kehekehe ʻa e kakai tupuʻa ʻo ʻAmeliká fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi. Naʻe kamata leva ke u fifili fekauʻaki mo hano fakamoʻui ʻo ha toko lauimiliona ʻo ʻenau ngaahi kuí naʻe teʻeki ai ke nau fanongo fekauʻaki mo Sīsū, ongoongoleleí pe ko e ngaahi ouau fakamoʻui hangē ko e papitaisó. Kapau naʻe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí ke fakamoʻui ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, ko e hā ʻoku tokolahi pehē fau ai ʻa kinautolu ʻi he hisitōliá ne taʻe kau ʻi Heʻene pōpoaki nāunauʻiá?

Naʻá ku kumi ʻa e ngaahi talí ʻi he Tohi Tapú, ka naʻe ʻikai ke u maʻu ai ha meʻa te ne fokotuʻu mai naʻe ʻilo ʻe he Maama Motuʻá ʻa e kakai naʻe moʻui ʻi he Ongo ʻAmeliká. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taha malanga, taulaʻeiki pe taha ako Tohi Tapu ia te ne lava ʻo tali ʻeku ngaahi fehuʻí.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe ongo ai kiate au ha himi naʻá ku fanongo ai. Naʻá ku ako ʻa e himí ni ʻi heʻeku lea fakafonuá, ʻa e lea faka-Potukalí pea ʻi heʻeku feinga ke liliu ia ki he lea faka-Pilitāniá, naʻá ku manatuʻi naʻe faʻa tali ʻe hoku kaumeʻa naʻe Siasi ko Sesuiná ha kau faifekau ʻAmelika ʻi honau ʻapí. Naʻá ku ʻeke ange pe ʻe lava ʻe he kau faifekaú ʻo liliu ia maʻaku. ʻI he ʻaho hono hokó naʻa nau tuku mai ha kiʻi tohi kuo ʻosi liliu, fakataha mo ha kiʻi tohi nounou naʻe pehē, “Ko ha meʻa fakafiefia ʻema lava ke tokoni atú. ʻOkú ma loto ke toe feʻiloaki mo koe ʻi ha ʻaho.”

ʻI he taimi ne u fetaulaki ai mo e ongo faifekaú ʻi he ʻosi ha uike ʻe taha mei ai, naʻá na fakaafeʻi au ke u ʻalu ange ki heʻenau lotú. Ka naʻe ʻikai ke u saiʻia ʻi he kau Māmongá. Naʻe fakaangaʻi kinautolu ʻe he kau mēmipa ʻo hoku fāmilí pea pehē ki he kau taki ʻo e ngaahi siasi kehé, ʻo lau ko ha kautaha fakatuʻutāmaki kinautolu. Naʻa nau fai ha ngaahi fakaanga faikehe naʻá ku tui ʻoku moʻoni. Neongo ia, hili ha ʻaho Sāpate ʻuha ʻe taha mei ai, naʻá ku ʻā ʻi he loto mātuʻaki hohaʻa ke ō mo kinaua ki heʻenau lotú—ke totongi huhuʻi ange ʻena angaʻofá pea ko e tahá, koeʻuhí ko ʻeku fie ʻilo. ʻI he lolotonga ʻo e ʻuluaki houalotú, naʻe ō ʻa e kakaí ki he tuʻunga malangá ʻo fakamoʻoniʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e Siasí mo e Tohi ʻa Molomoná pea ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá. Naʻá ku kiʻi hohaʻa peá u ʻalu ai mei he fakatahaʻanga ko iá ki he Lautohi Faka-Sāpaté.

Ko e taimi naʻe lave ai ʻa e faiakó ki he ngaahi potufolofolá pe talanoa mei he Tohi Tapú, naʻá ku fie kau au hono aleaʻí. Ka ko e taimi naʻe lau ai fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ku tangutu fakalongolongo pē ʻo fakakaukau. Ko e hā ʻoku toe fie maʻu ai ha tohi kapau kuo tau ʻosi maʻu ʻa e Tohi Tapú? Ki muʻa peá u mavahé, ne fakamālō mai ʻa e faiakó kiate au ʻi heʻeku kau ʻi he lēsoní peá ne fakaʻohovaleʻi au ʻaki haʻane foaki mai haʻaku Tohi ʻa Molomona.

ʻI heʻeku foki ki ʻapí, naʻá ku hū ki hoku lokí, tūʻulutui he falikí, ʻo kamata ke u fakataufolofola fakamātoato ki he Tamai Hēvaní. Naʻá ku fakahā ange naʻá ku ongoʻi ha faʻahinga meʻa makehe fekauʻaki mo e Siasi Māmongá ka naʻe ʻikai ke u fie maʻu ʻa e filí ke ne fakahalaki au. Naʻá ku lotu ke Ne tokoniʻi au ʻi hono fakaleleiʻi ʻeku puputuʻú mo fakahinohino mai pe ko e fē ʻa e siasi ʻoku moʻoní.

Hili iá naʻá ku maʻu ha loto holi lahi ke u lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku toe lotu leva ke u maʻu ivi pea mo ha fakahinohino. ʻI he lolotonga ʻeku lotú, naʻá ku ongoʻi ha ongo mālohi mo lelei—ko ha māfana ʻi loto. Naʻá ku ʻilo he momeniti ko iá naʻe ʻikai ke u kei tokotaha pē. Naʻe haʻu leva ha foʻi fakakaukau kiate au he taimi ko iá: “Lau ʻa e tohí!”

Naʻá ku fakaava ia peá u kamata lau. Ki muʻa peá u ʻosiki ʻa e talateú, kuo kamata tafe hifo ʻa e loʻimatá ʻi hoku kouʻahé ʻi hono fakahā ʻe he ʻEikí kiate au ʻa e meʻa fakamisiteli ki he kakai tupuʻa ʻo ʻAmeliká. Ne hangē naʻe teuteuʻi pē ʻa e Tohi ʻa Molomoná ia ke ne tali ʻeku ngaahi hohaʻá. Naʻá ku maʻu ha fiefia lahi ʻi hono tali ʻeku ngaahi fehuʻí. Naʻe hangē ia ha lea mai ʻa e kakai ʻo ʻAmeliká mei honau ngaahi faʻitoká ʻo tala mai kiate au fekauʻaki mo ʻenau moʻuí mo fakamoʻoniʻi mai naʻa nau ʻilo ʻa Sīsū pea naʻe mamahi koeʻuhí ko kinautolu foki.

ʻI heʻeku fakatumutumu he meʻa naʻá ku ʻiló, naʻá ku kumi leva ʻa e ongo faifekaú ʻo fanongo ki heʻena ngaahi lēsoní. ʻI he Sāpate Toetuʻú, ko e ʻaho 31 ia ʻo Māʻasi 1991, naʻá ku hifo ai ki he vai ʻo e papitaisó—ko e fili lelei taha ia kuo faifaiangé peá u fakahoko.

ʻOku ou fakafetaʻi lahi ki he Tamai Hēvaní ʻi Heʻene ʻaloʻofá mo Hono poto maʻongoʻongá. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne angatonu pea kuo teʻeki ai ke ngalo ʻiate Ia ha taha ʻo ʻEne fānaú pea ʻokú Ne fie fakahā mai ʻEne palaní ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻOku ou ʻilo ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha tohi toputapu ia. ʻOku moʻoni.

Paaki