2008
Ko e Tufunga Pule Langa Hala Fakakavakavá
Sānuali 2008


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko e Tufunga Pule Langa Hala Fakakavakavá

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ne u lau ai ha tohi ko e The Way to the Western Sea ko e faʻu ʻe Tēvita S. Lavenitā (David S. Lavender). ʻOkú ne ʻomi ha fakamatala mālie ʻo e fononga kāfakafa ʻa Meliueta Luisi (Meriwether Lewis) mo Viliami Kalake (William Clark) ʻi heʻena taki ʻena kau fakatotolo ʻiloá ʻo kolosi he konitinēniti ʻo ʻAmelika Tokelaú ʻo ʻilo ai ha hala ʻi loto-fonua ki he Tahi Pasifikí.

Naʻe mohu faingataʻa fau honau halá pea ʻi ai mo ha ngaahi teleʻa lilifa naʻe pau ke fai ai ha kolosi, mo ha lue lalo lahi, ʻo haʻamo ai pē honau ʻū vaka kuo fonu he ngaahi nāunau kehekehe, ke kumi ha toe kiʻi vaitafe ke hoko atu ai ʻenau fonongá.

ʻI heʻeku lau ʻa e ngaahi meʻa ne nau fouá, naʻá ku faʻa fakakaukau, “Kapau pē ā naʻe ʻi ai ha ngaahi hala fakakavakava fakaonopooni ke kolosi ʻi he ngaahi lilifá pe ngaahi vai ʻoku tafe mālohí.” Ne u fakakaukau ki ha ngaahi hala fakakavakava lalahi ʻo hotau kuongá ʻoku nau fakahoko faingofua pē ʻa e ngāue ko ʻení: ʻa e Hala Fakakavakava Matapā Koula (Golden Gate Bridge) fakaʻofoʻofa mo ʻiloa ʻo Seni Felenisisikoú; ʻa e Hala Fakakavakava fefeka ʻo e Taulanga ʻi Senē ʻAositelēliá; pea mo ha ngaahi hala fakakavakava kehe ʻi ha ngaahi fonua lahi.

Ko hono moʻoní, ko e kau fononga kotoa pē kitautolu—ko ha kau fakatotolo ʻo e moʻui fakamatelié. ʻOku ʻikai ke tau maʻu ha taukei mei ha meʻa naʻa tau aʻusia fakatāutaha ki muʻa. Kuo pau ke tau foua ha ngaahi lilifa loloto pea mo ha ngaahi vai ʻoku tafe mālohi ʻi heʻetau fononga ko ʻeni ʻi māmaní.

Mahalo ko e faʻahinga fakakaukau pehē naʻá ne ueʻi e punake ko Uili ʻĀlani Tolomikulú naʻe ui ko e Ko e Tufunga Hala Fakakavakavá:

Ne fononga siʻa tangata toulekeleka, ʻi ha hala lingolingoa,

Maluʻaki e efiafí, ongo e momokó mo pōpōʻuli ʻa natula,

Aʻu atu ki ha fuʻu vanu, ne loloto mo lahí,

Ka ne houtuʻu ai e tafe ʻa ha matavai.

Ne kolosi pē tangataʻeikí ʻi he kei aata ʻa e māmá;

Ka ne ʻikai pehē mai ʻe he kiʻi tafenga vaí ia pe ko e hā;

Naʻe tafoki ʻi heʻene tūʻuta ki he kauvai ʻe tahá

ʻO langa ha hala fakakavakava ke aʻu ai ki ʻutá.

Pehē ange ʻe ha kaungā pilikimi, “Tangataʻeiki,”

“ʻOkú ke fakamole ivi hoʻo langa hení;

Ko e ngataʻanga hoʻo fonongá ʻa e ʻaho fakaʻosí;

He ʻikai pē ke ke toe foua mai ʻe koe ʻení;

Kuó ke kolosi he vanu, loloto mo lahí—

Ko e hā ʻokú ke langa hala fakakavakava ai he taimi ní?”

Ne hanga hake e fofonga e motuʻa tufungá:

ʻO ne pehēange, ʻʻE kaumeʻa, ko e hala ne u fouá.”

“ʻOku muimui mai ai ʻiate au he ʻaho ko ʻení,

Ha talavou kuo pau ke fou mai hení.

Ko e vanú ni naʻe meʻanoa pē kiate aú

ʻE ala hoko ia ko ha fakatūkia ki he talavoú.

He kuo pau ke kolosi mo ia ʻi he kei aata ʻa e māmá;

ʻE hoku kaumeʻa, ko e langa hala fakakavakavá ni ko e fai ia maʻaná.”1

Kuo ueʻi ʻe he pōpoaki ʻo e māú ni ʻeku fakakaukaú mo ne fakafiemālieʻi hoku lotó, he ko e ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻa e pule tufunga hala fakakavakava maʻatauá, pea mo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Kuó ne langa ʻa e hala fakakavakava kuo pau ke tau kolosi ai ke tau tūʻuta ki hotau ʻapi fakalangí.

Naʻe muʻaki kikiteʻi pē e misiona ia ʻo e Fakamoʻuí. Naʻe hiki ʻe Mātiu ʻo pehē, “Pea te ne fāʻeleʻi ʻa e tama, pea te ne ui hono huafá ko Sīsū: ko ia ia te ne fakamoʻui hono kakaí mei heʻenau ngaahi angahalá.”2

Naʻe hoko ai mo e mana ʻo Hono ʻaloʻí pea mo e fakatahataha mai ʻa e kau tauhisipi ne nau fakavavevave ki he fale ʻaiʻangakai ʻo e manú, ki he faʻeé pea mo e tama naʻe ʻi aí. Naʻa mo e kau Tangata Poto naʻe fononga mai mei he Hahaké, naʻa nau muimui mai ʻi he fetuʻú ʻo foaki ʻenau ngaahi meʻaʻofa mahuʻingá ki he kiʻi valevalé.

ʻOku hā ʻi he folofolá naʻe “tupu [ʻa Sīsū], pea mālohi ʻi he laumālié, pea fonu ia ʻi he potó: pea naʻe ʻiate ia ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá”3 pea naʻe “faʻa feʻaluʻaki ʻo fai lelei.”4

Ngaahi Hala Fakakavakava Naʻe Langa ʻe he Fakamoʻuí

Ko e hā ha ngaahi hala fakakavakava fakafoʻituitui naʻá Ne langa mo kolosi ai he moʻui fakamatelié ni, ke fakahaaʻi mai ai ʻa e hala ke tau fouá? Naʻá Ne ʻafioʻi ʻe fonu ʻa e moʻui fakamatelié ʻi he fakatuʻutāmakí mo e faingataʻá. Naʻá Ne folofola ai:

“Haʻu kiate au ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea ako ʻiate au; he ʻoku ou anga-vaivai mo anga-malū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.

“He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá.”5

Naʻe foaki mai ʻe Sīsū ʻa e hala fakakavakava ‘o e talangofuá. Naʻá Ne hoko ko e sīpinga taʻe tūkua ʻo e talangofua fakafoʻituituí he naʻá Ne tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa ʻEne Tamaí.

Naʻe ongosia tuʻunga Heʻene ʻaukaí, he taimi naʻe taki ai ia ʻe he Laumālié ki he toafá. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sētane ʻene founga fakatauele lelei tahá ʻi he ngaahi meʻa naʻá ne tuʻuakí. Ko ʻene ʻuluakí ko hano fakatōliʻaʻi e ngaahi fie maʻu fakaetuʻasino ʻa e Fakamoʻuí, kau ai ʻEne fiekaiá. Naʻe tali ki heni ʻa e Fakamoʻuí, “Kuo tohi, ʻe ʻikai moʻui ʻa e Tangatá ʻi he maá pē, ka ʻi he folofola kotoa pē ʻoku haʻu mei he ʻOtuá.”6

Ko hono hokó ne tuʻuaki ange ʻe Sētane ʻa e mālohí. Ka ne tali ʻe he Fakamoʻuí, “Kuo tohi foki, ʻOua naʻá ke ʻahiʻahi ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá.”7

Fakaʻosí, naʻe tuʻuaki ki he Fakamoʻuí ʻa e koloá mo e lāngilangi fakamāmaní. Ko ʻEne talí: “Ke ke ʻalu ʻi heni, Sētane: he kuo tohi, Ke ke hū ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea ko ia pē te ke tauhí.”8

Naʻe ueʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ke ne fakahā ki hotau kuongá, pea mo hono kuongá foki: “ʻOku ʻikai ha ʻahiʻahi ʻe tō kiate kimoutolu ka ko ia ʻoku faʻa hoko ki he tangatá: ka ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te ne tuku ke lahi hono ʻahiʻahiʻi ʻa kimoutolú ʻi he meʻa te mou faʻa faí; ka ʻi he ʻahiʻahí, ʻe tofa foki ʻe ia ʻa e hala ke hao aí, koeʻuhí ke mou faʻa kātaki ia.”9

Koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau veiveiua, te u lave heni ki ha meʻa ne leaʻaki ʻe Teti Kōpolo, ko ha taha faiongoongo televīsone, ʻi haʻane lea he tānaki tuʻunga ʻa ha ʻunivēsiti: “Naʻe ʻikai ʻomi ʻe Mōsese mei he Moʻunga ko Sainaí ha Ngaahi Fokotuʻu ʻe Hongofulu. Ko e ngaahi fekaú kinautolu.”10

ʻOku ʻi ai ha kiʻi meʻa fakaoli ʻoku hā ʻi ha fakamatala fekauʻaki mo ha pōtalanoa ʻa e punake ko Maʻake Tueiní mo hano kaumeʻa. Ne talaange ʻe he kaumeʻa tuʻumālié ni kia Tueini, “Ki muʻa peá u maté, ʻoku ou palani ke u fononga pilikimi ki he Fonua Tapú. Te u kaka ki he tumuʻaki ʻo e Moʻunga ko Sainaí ʻo lau leʻo lahi ai ʻa e Fekau ʻe Hongofulú.”

Ne tali ange leva ʻe Tueini, “Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke nofo ai pē ʻi ʻapi ʻo fai ki aí?”

Ko e hala fakakavakava hono ua ne ʻomi ʻe he ʻEikí maʻatautolu ke tau kolosi aí ko e hala fakakavakava ‘o e ngāue tokoní. ʻOku tau vakai ki he Fakamoʻuí ko e sīpinga Ia ʻo e ngāue tokoní. Neongo naʻe hifo mai ki he māmaní ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá, ka naʻá Ne ngāue ʻi he loto fakatōkilalo maʻanautolu naʻe ʻiate Iá. Naʻe hāʻele mai mei langi ke nofo ʻi māmani ko ha tangata matelié peá Ne fokotuʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ne fakafoʻou ʻe Heʻene ongoongolelei nāunauʻiá ʻa e fakakaukau ʻa māmaní. Naʻá Ne tāpuakiʻi ʻa e mahakí; naʻá Ne fakaʻeveʻeva ʻa e pipikí, ʻa e kuí ke ʻā mo e tulí ke fanongo. Naʻe aʻu ʻo Ne fokotuʻu foki ʻa e maté ke toe moʻuí.

ʻOku folofola mai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Mātiu vahe 25 ʻo fekauʻaki mo e kau angatonu ʻe ʻi Hono nima toʻomataʻú ʻi Heʻene toe hāʻele maí:

“Pea ʻe toki pehē ʻe he Tuʻí kiate kinautolu … , Haʻu ʻakimoutolu kuo monū‘ia ʻi heʻeku Tamaí, ʻo maʻu ʻa e puleʻanga kuo teu moʻomoutolu talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní:

“He naʻá ku fiekaia, pea naʻa mou foaki ʻa e meʻakai kiate au: naʻá ku fieinua, pea naʻa mou foaki ʻa e inu kiate au: ko e muli au, pea naʻa mou fakaafeʻi au:

“Telefua, pea naʻa mou fakakofuʻi au: naʻá ku [puke], pea naʻa mou ʻaʻahi mai kiate au: naʻá ku ʻi he fale fakapōpulá, pea naʻa mou haʻu kiate au.

“Pea ʻe toki lea ʻa e māʻoniʻoní ʻo pehē ange kiate ia, ʻEiki, naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻokú ke fiekaia, pea mau fafangaʻi koe? [pe] fieinua, pea mau foaki ʻa e inu kiate koe?

“Naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ko e muli, pea mau fakaafeʻi koe? pe telefua, pea mau fakakofuʻi koe?

“Pea naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻokú ke [puke], pe ʻi he fale fakapōpulá, pea mau ʻalu atu kiate koe?

“Pea ʻe lea ʻa e Tuʻí ʻo pehē ange kiate kinautolu, Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāinga ní, ko hoʻomou fai ia kiate aú.”11

Naʻe naʻinaʻi mai ʻa ʻEletā Lisiate L. ʻĒveni (1906–71) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “He ʻikai ke tau lava ʻo fai ʻa e meʻa kotoa pē maʻá e taha kotoa ʻi he potu kotoa pē, ka te tau lava ʻo fai ha meʻa maʻá ha taha ʻi ha feituʻu.”12

Tuku muʻa ke u vahevahe mo kimoutolu ha fakamatala ki ha faingamālie tokoni ne hoko fakafokifā mai kiate au ʻi ha founga taʻe ʻamanekina. Naʻá ku maʻu ha telefoni mei ha mokopuna ʻo haku kaumeʻa fuoloa. Naʻá ne ʻeke mai kiate au, “ʻOkú ke kei manatuʻi ʻa Felenisisi Pelemi, naʻe hoko ko haʻo faiako Lautohi Faka-Sāpate?” Naʻá ku talaange ki ai, ʻio. Peá ne pehē mai leva, “Ko hono taʻu 105 ʻeni. ʻOku nofo he taimí ni ʻi ha kiʻi ʻapi ʻoku tauhi ai ʻa e kau toulekeleká, ka ʻoku ō kātoa ki ai hono fāmilí ʻi he Sāpate kotoa, ʻo ne fai ange ha lēsoni Lautohi Faka-Sāpate. Naʻe talamai ʻe heʻeku Kui-tangatá he Sāpate kuo ʻosí, ʻʻE hoku ngaahi ʻofaʻanga, te u mālōlō ʻi he uiké ni. Kātaki ka mou telefoni kia Tomi Monisoni ʻo fakahā ange ki ai ʻeni. Te ne ʻilo pē ʻa e meʻa ke faí.’”

Naʻá ku ʻaʻahi kia Misa Pelemi ʻi he efiafi pē hono hokó. Naʻe ʻikai ke u toe lava ʻo talanoa mo ia he ne siʻi tuli. Naʻe ʻikai ke u toe lava ʻo hiki ha pōpoaki ke ne lau he naʻe ʻosi kui. Ko e hā ha meʻa ke u toe fai? Naʻe fakahā mai kiate au ko ʻene founga fetuʻutaki mo hono fāmilí ko haʻanau puke ʻa e foʻi tuhu hono nima toʻomataʻú ʻo tohi ʻaki ʻi hono ʻaofinima toʻohemá ʻa e hingoa ʻo e taha ʻoku ʻalu angé, pea pehē ki ha pōpoaki. Naʻá ku muimui ki ai ʻo puke hono tuhú pea kamata ke u sipela ʻi hono ʻaofi nimá ʻa e T-O-M-I- M-O-N-I-S-O-N-I. Naʻe kamata ke vekeveke hake ʻa Misa Pelemi, ʻo ne puke hoku nimá, ʻo hili ki hono ʻulú. Naʻá ku ʻilo naʻe fakaʻamu ke ʻoanga hano tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ku kau fakataha leva mo e fakaʻuli naʻá ne ʻave au ki he tauhiʻanga ʻo e kau toulekeleká, ʻo ma hilifaki nima ki he ʻulu ʻo Misa Pelemí ʻo foaki ange ʻa e tāpuaki naʻe fie maʻú. ʻI heʻene ʻosi ʻení, naʻe tafenoa pē e loʻimatá ʻi hono fofonga ne ʻosi poʻulí. Naʻá ne puke homa nimá pea ne ma lau pē ʻa e ngaue hono loungutú. Ko e pōpoakí: “Mālō ʻaupito.”

ʻI he uike pē ko iá, naʻe siʻi mālōlō ai ʻa Misa Pelemi ʻo hangē pē ko ia naʻá ne muʻaki talá. Naʻá ku maʻu e telefoní pea mau fakataha mo e fāmilí ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻo e meʻa-fakaʻeikí. ʻOku ou fakafetaʻi lahi ʻi he ʻikai toe toloi ʻeku tali ke fai ha tokoní.

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he hala fakakavakava ʻo e tokoní ke tau toutou kolosi ai.

Fakaʻosí, ʻoku foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻa e hala fakakavakava ʻo e lotú. Naʻá ne fakahinohino mai, “Lotu maʻu pē, pea te u lilingi hifo hoku Laumālié kiate koe, pea ʻe lahi ʻa ho tāpuakí.”13

Te u vahevahe mo kimoutolu ha fakamatala naʻe fai mai ʻi ha tohi ʻa ha faʻē kiate au, ʻo fekauʻaki mo e lotú. Naʻe tohi mai ʻo peheni:

“ʻOku ou faʻa fifili he taimi ʻe niʻihi pe ʻoku ou tokoni koā ʻi he moʻui ʻa ʻeku fānaú. Tautautefito, ʻi heʻeku hoko ko ha faʻē taʻe maʻu husepāniti ʻoku ngāue ua ke feau ʻa e ngaahi fie maʻú, pea ʻoku ou faʻa foki mai ai ʻi he taimi ʻe niʻihi ki ʻapi kuó u puputuʻu, ka naʻe ʻikai pē ke teitei mole ʻeku ʻamanakí.

“Naʻá ku mamata televīsone mo ʻeku fānaú ʻi ha fakamafola ʻo e konifelenisi lahí, pea naʻá ke lea ai ʻo fekauʻaki mo e lotú. Ne pehē mai leva ʻeku tamasiʻi tangatá, ʻFineʻeiki, naʻá ke ʻosi akoʻi mai ʻe koe ʻa e meʻa ko ʻená kiate kimautolu.’ Ne u pehē ange leva, ʻKo hoʻo ʻuhinga ki he hā?’ Peá ne tali mai, ʻNaʻá ke ʻosi akoʻi kimautolu ke mau lotu mo ke fakahinohino mai ʻa e foungá, ka ʻi he pō atú, naʻá ku ʻalu atu ai ki ho lokí ke ʻeke atu ha meʻa, ʻokú ke lolotonga tūʻulutui koe ʻo lotu ki he Tamai Hēvaní. Kapau ʻoku mahu‘inga Ia kiate koe, ʻe mahuʻinga mo Ia kiate au.’”

Naʻe fakaʻosi peheni e tohí, “Mahalo he ʻikai ke ke teitei ʻiloʻi ʻe koe ʻa e faʻahinga ivi tākiekina ʻokú ke maʻú kae ʻoua kuo sio tonu ʻa e fānaú ʻokú ke fai ʻa e meʻa naʻá ke feinga ke akoʻi ange ke ne faí.”

Ko e Sīpinga ʻa e ʻEikí

ʻOku ʻikai ha fakamatala ʻo e lotú ʻe ongo moʻoni kiate au ʻo hangē ko e lotu naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he Ngoue ko Ketisemaní. ʻOku ou tui ko e lelei tahá hono fakamatalaʻi ʻe Luké:

“Pea … ʻalu … ia ki he moʻunga ʻŌlivé; pea muimui ʻa ʻene kau ākongá kiate ia.

“Pea kuo hoko ia ki he potú, peá ne pehē kiate kinautolu, [Mou] lotu koeʻuhí ke ʻoua naʻa mou hinga ki he ʻahiʻahí.

“Pea mahuʻi ia ʻiate kinautolu, ʻo hangē ko e lisiʻanga maka hono mamaʻó, pea tūʻulutui, mo lotu.

“ʻO ne pehē, ʻE Tamai, kapau ko ho finangaló, ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú.

“Pea naʻe fakahā mai ʻa e ʻāngelo mei he langí kiate ia, ʻo ne fakamālohi ia.

“Pea moʻua ia ʻi he mamahi lahi, pea ʻāsili ai ʻene lotu fakamaatoató: pea ko ʻene tautaʻá ko e taʻataʻa, naʻe tō ʻi he tulutā lalahi ki he kelekelé.”14

Ne hoko mai mo e taimi ke fononga ai ki he kolosí. Hono ʻikai lahi ʻa e faingataʻa naʻá Ne kātekina ʻi Heʻene fakahoko ʻEne fononga mafasiá mo fua pē Hono kolosí. Naʻe ongona ʻa e ngaahi lea ko ia naʻá Ne folofola ʻaki mei he funga kolosí: “ʻE Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí.”15

Fāifai pea toki pehē ʻe Sīsū, “Ko hono ngatá ia: pea punou hono fofongá, ʻo tuku hake hono laumālié.”16

ʻOku fakakakato ʻe he ngaahi meʻá ni, fakataha mo ʻEne Toetuʻu nāunauʻiá, ʻa e hala fakakavakava fakaʻosi ʻo ʻetau tuí ni ʻe tolu: ʻa e hala fakakavakava ʻo e talangofuá, ʻa e hala fakakavakava ʻo e tokoní pea mo e hala fakakavakava ʻo e lotú.

Naʻe fakafehokotaki ʻe he Tufunga Hala Fakakavakava ko Sīsuú ʻa e vanu lahi ʻoku tau ui ko maté. “He ʻoku hangē ʻoku mate kotoa pē ʻia ʻĀtamá, ʻe pehē foki, ʻe moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi.”17 Naʻá Ne fakahoko maʻatautolu ʻa e meʻa naʻe ʻikai ke tau mei malava fai maʻatautolú; ko ia, ʻe lava heni ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke kolosi ʻi he ngaahi hala fakakavakava naʻá Ne langa—ki he moʻui taʻengatá.

Te u fakaʻosi ʻaki ʻeku toe fakaongo atu e maau “Ko e Tufunga ʻo e Hala Fakakavakavá:”

“Kuó ke kolosi he vanu, loloto mo lahí—

Ko e hā ʻokú ke langa hala fakakavakava ai he taimi ní?”

“ʻOku muimui mai ʻiate au ʻi he ʻahó ni

Ha toʻu tupu kuo pau ke nau fou mai hení.

Ko ha meʻanoa pē ʻa e vanú ni kiate aú,

Ka ʻe ala hoko ia ko ha fakatūkia ki he toʻu tupú.

Kuo pau foki ke nau kolosi ʻi he kei aata ʻa e māmá;

ʻE hoku kaumeʻa, ko kinautolu ʻoku ou langa ki ai e hala fakakavakavá.

ʻOku ou fakatauange ke tau maʻu ʻa e poto pea mo e loto vilitaki ke kolosi ʻi he ngaahi hala fakakavakava ne langa ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolu takitaha.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. ʻI he James Dalton Morrison, ed., Masterpieces of Religious Verse (1948), 342.

  2. Mātiu 1:21.

  3. Luke 2:40.

  4. Ngāue 10:38.

  5. Mātiu 11:28–30.

  6. Mātiu 4:4.

  7. Mātiu 4:7.

  8. Mātiu 4:10.

  9. 1 Kolinitō 10:13.

  10. lea ʻi he tānaki tuʻunga ʻa e Duke University, ʻAho 10 ʻo Mē 1987.

  11. Mātiu 25:34–40.

  12. Richard Evansʻ Quote Book (1971), 51.

  13. T&F 19:38.

  14. Luke 22:39–44.

  15. Luke 23:34.

  16. Sione 19:30.

  17. 1 Kolinitō 15:22.

Paaki