2009
Te mau Haamaitairaa o te Taviniraa
Atopa 2009


Te mau Haamaitairaa o te Taviniraa

E haamaitai te mau melo o te Ekalesia i te oraraa e e haapuai ho‘i i te iteraa papû mai te mea e, e pee ratou i te hi‘oraa o te Faaora i roto i te parau no te taviniraa ia vetahi ê.

Ua ite papû te mau melo o te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei i te hi‘oraa o te Peresideni Thomas S. Monson i roto i te parau no te taviniraa. No te hoê roaraa hau atu i te ono ahuru matahiti, ua toro oia i to’na rima i te feia rava‘i ore, ma te tamahanahana e te horo‘a i te hau i te mau taata e rave rahi, e na roto i te taviniraa oia iho i tei roohia i te ma‘i e te oto ho‘i.1

Ua parau te Peresideni Monson e, « I teie mahana te vai ra te aau e faaoaoa, te vai ra te ohipa e rave – e te vai ra te mau varua tao‘a rahi e faaora ». « Tei ma‘ihia, tei rohirohi, tei po‘ia, tei to‘eto‘e tei pepe, tei vai otahi noa, tei ruhiruhia, tei overe, ua hope paatoa ratou i te ti‘aoro i ta tatou tauturu ».2

I roto i ta’na utuuturaa, ua faaite te Peresideni Monson i te taa-ê-raa i rotopu i te faatereraa e te taviniraa. Te faatere nei te mau melo o te Ekalesia i te mau faanahonahoraa e te mau oro‘a, tera râ te tavini nei ratou i te taata, ma te here ia ratou e ma te tauturu ia ratou e te faaitoito ia ratou. No te haereraa e tauturu ia vetahi ê, ua pee te Peresideni Monson i te huru o te Faaora, « Aita … i haere mai ia tavinihia…, ei tavini râ » (Mareko 10:45).

Mai ta teie na aamu e maha i raro nei e faaite nei, te haamaitai nei te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei ia vetahi ê, te Ekalesia, e ia ratou iho, ia au i te parau ra, « E haere …e na reira atoa » (Luka 10:37).

Te Taata Samaria e te Faraoa Farai

I muri a‘e i to‘u tapu-raa-hia, e ere te mea ohie roa te faaoraraa mai tei parauhia mai ia‘u. Tera râ, i roto i to‘u ti‘araa peresideni no te Sotaiete Tauturu, ua feruri au e, e mea ti‘a ia‘u ia tauturu ia vetahi ê ma te titau ore i te faaho‘iraa. I te po‘ipo‘i monire, e toru mahana i muri a‘e i to‘u tapu-raa-hia, ua titauhia ia‘u ia faati‘a i ni‘a e hitu tamarii e ia faaineine ia ratou no te haapiiraa. Ua uiui noa vau e, e tapea anei au i ta‘u tamahine paari i te fare no te haapa‘o i te aiu.

A feruri noa ai au i te reira mau mana‘o, ua ta‘i maira te oe i te uputa. O Vickie Woodard, to‘u tauturu matamua e te hoê hoa maitai roa, tei tae mai no te tauturu ia‘u. Ua faaite maira oia e, ua haere mai oia no te tunu i te faraoa farai. Te tape‘a ra oia i te hoê au‘a faraoa ota i roto i to’na rima e ua ani maira e, teihea te farai. Ua oaoa roa te mau tamarii.

I muri a‘e i te tamaaraa i te po‘ipo‘i, ua afa‘i o Vickie i te tamarii i te fare haapiiraa, ua tamâ, e ua afa‘i i te aiu i te fare e tae roa’tu i te taime taotootoraa i te avatea. I muri a‘e, ua ani atura vau ia’na e, na vai e haapa‘o ra i ta’na mau tamarii na‘ina‘i ua parau maira oia e, ua faafaaea mai ta’na tane i te ohipa no te tahi tau hora rii, ia nehenehe ia’na ia haere mai e tauturu ia‘u.

Na roto i te taviniraa a Vickie e ta’na tane i taua mahana ra, ua ti‘a ïa ia‘u ia amui i to‘u puai e ia tauturu i to‘u faaoraraa i to‘u ma‘i.

Beverly Ashcroft, Arizona, USA

I te hoê Taea‘e Iti Ha‘iha‘i i Teie

I te hoê mahana, o vau ana‘e to te fare e ta‘u tamaiti hopea, ua hee au e ua topa i raro. Ua mauiui noa to‘u opu e rave rahi mahana te maoro, e no reira ua haere au e hi‘o i te taote.

Ua hapu vau i taua taime ra, e ua faaite mai te mau hi‘opo‘araa e, ua matara te vairaa tamarii. Na roto i te reira, ua titauhia ïa ia‘u ia faaea noa eiaha e ha‘uti faahou, ia ore ana‘e, e marua ïa te aiu.

Ua pe‘ape‘a vau no te mea e toru ta maua tamarii na‘ina‘i e aita e maraa ia maua ia aufau i te hoê taata no te haere mai e tauturu. Tera râ, ua ite a‘era te mau tuahine i to‘u fifi, e ma te ore e tia‘i i te aniraa, ua haere mai ratou e tauturu ia‘u. Ua faanaho ratou e toru pŭpŭ no te tauturu ia‘u i te po‘ipo‘i te avatea e te ahiahi.

Ua haere mai ratou e pu‘a i te ahu, e auri, e tunu i te maa, e tama, e e tauturu i ta‘u mau tamari i roto i ta ratou mau ohipa no te haapiiraa. O Rute te hoê tuahine, tei bapetizohia i roto i te Ekalesia i te taime tarava noa ai au i ni‘a i te ro‘i, ia matau roa to te utuafare ia’na. E vahine tuati ma‘i o Rute, e haere mai oia i te pô no te tauturu, e no te patia ia‘u.

Aita vau e ani i te hoê mea; ua ite teie mau tuahine i te mea e hinaarohia e au e na ratou ïa e haapa‘o i te mau mea atoa. Mai te mea e, e mea rahi ratou, e haere mai ïa te hoê tuahine i piha‘i iho ia‘u. E toru ava‘e to ratou raveraa i teie ohipa.

Ua horo‘a mai teie mau tuahine i te puai, te here e te itoito i roto ia‘u. Ua horo‘a ratou i to ratou taime e te tareni. Ua faatusia ratou ia ratou ia ti‘a ia ratou ia tae mai. Aora roa ratou i ani i te hoê mea e faaho‘iraa i te reira. Ua here e ua tavini ratou, ma te pee i te hi‘oraa o te Fatu, tei haapii mai ia tatou e, « Oia mau ta‘u e parau atu ia outou nei, o outou i na reira i te hoê taea‘e iti ha‘iha‘i roa i roto i tau mau taea‘e nei, ua na reira mai ïa outou ia‘u » (Mataio 25:40).

Enilze do Rocio Ferreira da Silva, Paraná, Brazil

Afa‘i noa mai to Ratou Ahu

Tei Orlando, Florida ta‘u tane, o Brandon, no te ohipa, e i te hoê pô ua ara mai oia ma te fiva rahi e aita e nehenehe e huti maitai i te aho. Ua niuniu oia i te pereoo uta ma‘i no te faahoro ia’na i te fare ma‘i, i reira ho‘i to’na iteraa e, e penemonia to’na.

No te mea ho‘i e mau tamarii tamaroa na‘ina‘i ta maua o Brandon, aita ïa e ti‘a ia‘u ia tere oioi mai Pennsylvanie e tae atu i Floride. Ua niuniu vau ia Brandon i te mau mahana atoa, ma te ti‘aturi e, e maitai mai oia, ia nehenehe ia’na ia ho‘i mai i te fare.

Tera râ, ua faarahi roa te ma‘i o Brandon. I te taime a faahepo mai ai te tuati ma‘i o te fare ma‘i ia‘u ia haere haapeepee i te fare ma‘i, ua feruri a‘era vau e, o vai te nehenehe e haapa‘o i ta maua mau tamaroa.

Ua farii to‘u metua vahine ia faaea i ta’na ohipa e ua parau mai e, e haere oioi mai oia, tera râ, e faaru‘e oioi to‘u manu reva hou a tae mai ai oia i te fare. Ua niuniu vau i te tahi mau hoa to‘u no te hi‘o e, e nehenehe anei ta ratou e haapa‘o i te mau tamaroa e tae noa mai to‘u metua vahine. Ua parau mai te hoê hoa no te Sotaiete Tauturu, o Jackie Olds, e oaoa roa oia ia haapa‘o ia ratou.

« Afa‘i noa mai to ratou ahu e te pahii » ta’na ïa parau, « e na‘u e haapa‘o ia ratou no te roaraa o te taime e titauhia ia oe ia haere ».

Ua haamata vau i te pato‘i no te mea teie tuahine, e toru ta’na tamarii, e mea ohipa roa oia i roto i to’na oraraa, tera râ, ua onoono oia. I to‘u afa‘iraa’tu i te mau tamaroa i muri rii a‘e, ua faaitoito mai oia ia‘u ma te parau mai e, « eiaha oe e haape‘ape‘a no ratou. Haapa‘o oe ia Brandon ia maitai mai oia e ia ho‘i mai oia i te fare. Ua haapa‘o a‘e nei au i te tamarii na‘ina‘i.

I reira to‘u iteraa e, e vai maitai te mau tamaroa, e oaoa ratou, e e haapa‘o-maitai-hia ratou, e o te reira mau ihoa. Ua ti‘a ia‘u ia haere i piha‘i iho i ta‘u tane, e ma‘i rahi ho‘i to’na i to‘u taeraa’tu i te fare ma‘i. Tau mahana i muri iho, ua maitai mai oia e ua nehenehe ia’na ia ho‘i i te fare.

Ua mauruutu roa vau i te hoê hoa maitai tei pahono mai – i ô ê atu i ta‘u i titau ia’na – e ua tavini ia matou i roto i te hoê taime fifi.

Kelly Parks, Pennsylvania, USA

Te taviniraa i piha‘i iho i te ro‘i

O te taea‘e Anderson, e 35 matahiti, e peresideni no te Feia Apî Tamaroa, te hoê o te ti‘a faatere peepee ta te mau taata atoa e haafaahiahia: e misionare tahito, e pae tamarii, na’na iho ta’na ohipa, e aau taure‘are‘a. I teie nei râ, ua roohia oia i te ma‘i leucémie. I to’na fariiraa i te parau faaite no roto mai i te episekopo, ua haamata oioi a‘era o Ryan Hill, te tauturu matamua o te pŭpŭ tahu‘a, i te niuniu i te mau tahu‘a tata‘itahi o ta’na pŭpŭ te mau tahu‘a haapa‘o e tei haapa‘o rii.

« E haere tatou i te fare ma‘i e hi‘o i te Taea‘e Anderson. Hinaarohia te taatoaraa o tatou. E tae mai oe ? » ta’na ïa parau i roto i te mau niuniu atoa.

« Aita vau i papû e, e tae mai anei au », te parau ïa a te hoê tahu‘a. « E riro paha vau i te rave i te ohipa ».

« E tia‘i ïa tatou ia faaoti mai oe i ta oe ohipa », te pahonoraa ïa a Ryan. « E ti‘a tatou ia rave i teie ohipa tatou paatoa ».

« Ok », te parau ïa a teie melo o te pupu. E hi‘o vau e nehenehe anei ta‘u e taui i ta‘u taime i te tahi atu taata ».

Ua haere paatoa na tahu‘a hoê 11 i te fare ma‘i. Ua tae pauroa mai ratou, te mau tahu‘a haapa‘o rii e te mau tahu‘a aita i ma‘iri i te hoê noa a‘e pureraa i te Sabati. Ua ataata amui ratou e ua ta‘i atoa e ua pure e ua faanaho i te tahi mau ohipa no a muri a‘e. I roto i te mau ava‘e i muri mai, ua faanaho ratou i te mau taime no te maro i te avae o te Taea‘e Anderson ia fifi ana‘e te tereraa o te toto, ia faanaho i te taime no te horo‘a i to ratou toto e piti hora te maoro, ia ti‘a ia’na ia farii i to ratou ana‘e toto, e i te tahi taime, e ratere ratou e 32 kilometera i te atea i te mau pô oriraa e ta ratou hoa here (te vai ra i roto i te reira, e piti tamahine e ere i te melo no te Ekalesia) no te haere i te fare ma‘i e hi‘o ia’na, ia nehenehe ia’na ia ite i ta ratou mau ohipa e rave i te fare haapiiraa.

I te mau mahana hopea, ua ani te Taea‘e Anderson ia ratou ia tavini i te hoê misioni, ia faaipoipo i roto i te hiero, e ia haamana‘o i te tahi e te tahi. Hau atu i te ahuru e ma piti matahiti i muri mai, ua ho‘i mai na te misioni, ua faaipoipohia i roto i te hiero, e ua haamau i to ratou iho utuafare, te haamana‘o noa ra â ratou i teie mau iteraa o te taviniraa i piha‘i iho i to ratou ti‘a faatere here, mai te pihaa pape varua ra te huru.

Norman Hill, Texas, USA

Nota

  1. A hi‘o Quentin L. Cook, « A haapa‘o i te mau parau a te Peropheta », Liahona, Me 2008, 49–50.

  2. Thomas S. Monson, « To outou e‘a i Ieriko », Tambuli, Setepa 1989, 6.

Mau faahoho‘a raa na Greff Thorkelson