2010
Kātakiʻi ʻo Kiʻi Fuoloa Atu
Sānuali 2010


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Kātakiʻi ʻo Kiʻi Fuoloa Atu

Ko e taha e ngaahi lēsoni tuʻuloa ʻo e vahaʻa taimi ʻi Ketilaní, ko hono fie maʻu ko ia ke fafangaʻi maʻu pē ʻa hotau laumālié. ʻOku fie maʻu ke tau nofo ofi ki he ʻEikí ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo kapau ʻoku tau fie ikunaʻi ʻa e ʻahiʻahi kuo pau ke tau fehangahangai mo iá.

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

ʻI he faʻahitaʻu māfana ne toki ʻosí, ne ma ʻave ai mo hoku uaifí ki Ketilani ʻi ʻŌhaioó, ʻa homa makapuna tangata māhangá. Ko ha faingamālie makehe mo mahuʻinga ia ke ma feohi ai mo kinaua ki muʻa peá na mavahe atu ʻo ngāue fakafaifekaú.

Lolotonga ʻemau ʻaʻahi ki aí, ne mau ako ai ke toe mahino lelei ange kiate kimautolu e ngaahi tūkunga naʻe ʻi ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo e Kāingalotu naʻe nofo ʻi Ketilaní. ʻOku ʻiloa ʻa e ʻēpoki ko iá ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí, ko e taimi ʻo ha ngaahi faingataʻa lahi ka ko ha ngaahi tāpuaki fungani foki ia.

Naʻe foaki mai ʻe he ʻEikí ʻi Ketilani ha niʻihi ʻo e ngaahi fakahā fakalangi fakaofo tahá pea mo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie taha kuo aʻusia ʻe he māmani ko ʻení. Naʻe maʻu ʻi Ketilani mo hono ngaahi feituʻu takai aí, ha vahe ʻe onongofulu mā nima ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá—ʻa ia ko ha ngaahi fakahā naʻe ʻomi ai ha maama mo ha ʻilo foʻou ki ha ngaahi kaveinga hangē ko e Hāʻele ʻAngaua Maí, tokangaʻi ʻo e masivá, palani ʻo e fakamoʻuí, mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, Lea ʻo e potó, vahehongofulú, temipalé pea mo e fono ʻo e fakatapuí.1

Ko ha vahaʻa taimi ia ʻo e tupulaki fakalaumālie taʻe-hano-tatau. Ko e moʻoni naʻe hangē ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá ko ha afi naʻe velá. Naʻe hā mai he vahaʻa taimi ko ʻení ha kakai fakalangi, ʻo hangē ko Mōsese, ʻIlaisiā pea mo ha niʻihi tokolahi kehe, ʻo kau ai ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní.2

Ko e taha ʻo e ngaahi fakahā lahi naʻe maʻu ʻe Siosefa ʻi Ketilaní, ko e fakahā ko ia naʻá ne ui ko e “lauʻi ʻōlivé … naʻe pakiʻi mei he ʻAkau ʻo Palataisí, ko e pōpoaki ʻo e melino ʻa e ʻEikí kiate kitautolu (talateu ki he T&F 88). ʻOku kau ʻi he fakahā fakaofó ni ha fakaafe fakaʻeiʻeiki, “ ʻUnuʻunu mai kiate au pea te u ʻunuʻunu atu kiate kimoutolu, fekumi faivelenga kiate au pea te mou ʻiloʻi au” (T&F 88:63). ʻI he ʻunuʻunu ʻa e Kāingalotu ʻo Ketilaní ke toe ofi ange ki he ʻEikí, naʻá Ne toe ofi ange ai kiate kinautolu peá Ne lilingi hifo e ngaahi tāpuaki ʻo e langí ki he ʻulu ʻo e kau faivelengá.

Ko Hono Lilingi Hifo ʻo e Laumālié

Mahalo ko e tumutumu ʻo e ngaahi fakahā fakalaumālie ko ʻení, naʻe hoko ia ʻi hono fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní ʻi he ʻaho 27 ʻo Māʻasi 1836. Naʻe kau ʻa e tokotaha taʻu 28 ko Viliami Tuleipaá he niʻihi naʻe ʻi ai tonú, ʻa ia naʻá ne ui ʻa e ʻaho ko iá ko e “ ʻaho ʻo e penitekosí.” Naʻá ne tohi ʻo pehē: “Naʻe ʻi ai ha taimi naʻe taumalingi hifo ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, he ʻoku taʻefeʻunga ʻeku pení ke ne tohi kakato ia pe fakamatalaʻi ia ʻe hoku ʻeleló. Ka te u pehē heni naʻe lilingi mai ʻa e Laumālié pea hoko mai ia ʻo hangē ha tuʻoni matangi mālohi ʻo ne fakafonu ʻa e falé, he naʻe leaʻaki ʻe ha tokolahi ʻo e kakai naʻe ʻi aí, ha ngaahi lea kehekehe mo nau mamata ki ha ngaahi vīsone mo ha kau ʻāngelo pea naʻa nau kikite, pea ko ha taimi fakafiefia ia kuo teʻeki ai ke ʻiloʻi ʻi he toʻu tangata ko ʻení.”3

Naʻe ʻikai ke fakangatangata pē ʻa e ngaahi fakahā fakalaumālie ko ʻení ki he kakai naʻe ʻi he loto temipalé he naʻe “felēleaki fakataha mai ʻa e kakai ʻo e kaungāʻapí (ʻi heʻenau fanongo ki ha ongo ngalikehe naʻe haʻu mei loto, pea nau mamata ki ha maama ngingila ʻo hangē ha pou māmá naʻe huhulu tonu hifo pē ʻi he Temipalé), pea naʻa nau ofo ʻi he meʻa naʻe hokó.”4

Naʻe nofo ʻa Lolenisou Sinou (1814–1901), ʻa ia ne hoko kimui ko ha Palesiteni ʻo e Siasí, ʻi Ketilani lolotonga ʻa e vahaʻa taimi fakakoloa ko ʻení. Naʻá ne pehē, “Mahalo naʻe pehē ʻe ha taha ia ʻe hili hono maʻu e ngaahi fakahā fakaʻofoʻofa ko ʻení, he ʻikai lava ʻe ha ʻahiʻahi ia ke ne ikunaʻi ʻa e Kāingalotú.”5

Ka ko e moʻoni, ʻoku ʻikai hanga ʻe he ngaahi meʻa fakalaumālie maʻongoʻonga ʻoku tau aʻusiá ʻo taʻofi ʻene hoko mai kiate kitautolu ʻa e fakafepakí mo e ngaahi ʻahiʻahí. Hili ha ngaahi māhina siʻi mei hono fakatapui ʻo e temipalé, naʻe luluʻi ʻa e ʻIunaiteti Siteití ʻe he faingataʻaʻia fakapaʻanga fakaemāmani lahí, pea naʻe ongoʻi moʻoni ia ʻi Ketilani. Naʻe tāpuni ʻa e ngaahi pangikeé, pea tokolahi mo ha kakai ne nau tofanga he faingataʻaʻia fakapaʻangá ni. Ko e meʻa naʻe toe kovi angé, ko e ʻikai lahi e koloa ne maʻu ʻe he Kāingalotu ne nau siʻi hikifonua mai ki Ketilaní, pea ʻikai ke nau ʻiloʻi pe ko e hā te nau fai heʻenau tūʻuta maí pe founga te nau moʻui aí.

Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo toe makape hake ʻa e ngaahi fakatangá mo e kau fakafepaki ki he Kāingalotú. Naʻe ʻi ai ha kāingalotu ʻo e Siasí—ʻo kau foki ai mo e niʻihi ofi taha ki he Palōfitá pea kau ai mo ha niʻihi ne nau ʻi ai lolotonga hono fakatapui ʻo e temipalé—ne nau hē mei he moʻoní pea naʻa nau tukuakiʻi ko Siosefá ko ha palōfita hinga.

ʻI heʻeku luelue atu mo hoku uaifí mo e ongo makapuna tangatá ʻi he veʻe Temipale Ketilaní, ne u fakalaulauloto ai ki hono fakamamahi ʻo e ʻikai lava ke hoko atu e moʻui faitōnunga ha niʻihi hili ʻa e ngaahi fakahā fakalaumālie ne nau mamata tonu aí. Ko ha meʻa fakamamahi moʻoni ia ko e ʻikai ke nau lava ʻo kātekina ʻa e manuki mo e fakaanga ʻa e kau taʻetuí. Ko e meʻa fakaloloma ia ʻa e ʻikai ke nau lava ʻo maʻu ha ivi lahi ke kei faivelenga pē neongo ʻenau fehangahangai mo e ʻahiʻahí mo e ngaahi faingataʻa kehé. Meʻapango moʻoni ko e ʻikai aʻu ʻenau sió ki he ututaʻu fakaofo mo fakalaumālie naʻe fai ʻi hono fakatapui ʻo e temipalé.

Ngaahi Lēsoní

Ko e hā nai te tau lava ʻo ako mei he kuonga fakaofo ko ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí?

Ko e taha ʻo e ngaahi lēsoni maʻongoʻonga mo tuʻuloa ʻo e vahaʻa taimi ʻi Ketilaní, ko e fie maʻu ko ia ʻe hotau laumālié ke fafangaʻi maʻu peé. Hangē ko ia ne akoʻi mai ʻe Palesiteni Hāloti B. Lií (1899–1973): “Ko e fakamoʻoní ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia te ke maʻu he ʻahó ni peá ke tauhi maʻu pē. Ka ʻikai ke tupulaki ʻa e fakamoʻoní ʻo tupulaki ki he tuʻunga pau tahá, ʻe hōloa ia ʻo hala ʻataʻatā, ʻo makatuʻunga pē ʻi heʻetau meʻa ʻe fai ki aí. ʻOku ou pehē ko e fakamoʻoni ko ia ʻoku tau toutou puke mai he ʻaho taki tahá, ko e meʻa ia ʻokú ne fakahaofi kitautolu mei he ngaahi foʻi luo ʻa e filí.”6 ʻOku fie maʻu ke tau nofo ofi ki he ʻEikí ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo kapau ʻoku tau fie ikunaʻi ʻa e ʻahiʻahi kuo pau ke tau fetaulaki mo iá.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi founga ʻoku faitatau ai hotau māmani he ʻaho ní pea mo Ketilani ʻo e taʻu 1830 tupú. ʻOku tau moʻui foki ʻi ha ngaahi taimi ʻo e faingataʻa fakapaʻangá. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau fakatangaʻi mo fakafepakiʻi ʻa e Siasí mo hono kāingalotú. ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe hā ngali fakatupu lōmekina ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahi fakafoʻituitui mo fakalūkufuá.

ʻOku ʻikai ha toe taimi ʻe lahi ange ai hono fie maʻu ke tau ofi ange ki he ʻEikí, ka ko e taimi ko iá. ʻI heʻetau fai iá, te tau ʻiloʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻo e ʻunu mai ʻa e ʻEikí ke Ne ofi ange kiate kitautolú. Te tau maʻu moʻoni Ia, ʻo kapau te tau fekumi faivelenga kiate Ia. Te tau ʻiloʻi lelei ai ʻoku ʻikai liʻaki ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí pe ko Hono Kāingalotu faivelengá. ʻE fakaava ai hotau matá pea te tau mamata ki Heʻene fakaava mai ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí peá Ne lilingi hifo ʻEne māmá ʻo lahi ange. Te tau maʻu ha ivi fakalaumālie ke tau kei lūsia pē ki taulanga neongo ʻa e pō kaupoʻuli tahá.

Neongo naʻe ngalo mei ha niʻihi ʻo e Kāingalotu ʻi Ketilaní ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālie kuo nau aʻusiá, ka naʻe ʻikai ngalo ia ʻi ha tokolahi. Naʻe kei pikitai pē ha tokolahi, ʻo kau ai ʻa Viliami Tuleipa, ki he ʻilo fakalaumālie ko ia kuo foaki ange ʻe he ʻOtuá pea kei hokohoko atu pē ʻenau muimui ki he Palōfitá. Ne nau foua ha ngaahi ʻahiʻahi fakamamahi ange ka naʻe hoko ia ko ha tupulaki fakalaumālie mahuʻinga, ʻo aʻu ki he taimi naʻe maʻu hake ai ʻa e “kau tui faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá … ʻi he tuʻunga fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga” (Mōsaia 2:41).

Te ke Lava ʻo Piki Maʻu

Ka ʻi ai ha faʻahinga taimi ke ongoʻi ai ʻokú ke hehema ke ke loto foʻi pe mole hoʻo tuí, manatuʻi muʻa e Kāingalotu faivelenga ko ia ne nau kei moʻui mateaki pē ʻi Ketilaní. Kātakiʻi ʻo Kiʻi Fuoloa Atu. Te mou lava ʻo fai ʻeni! ʻOku mou kau atu ki ha toʻu tangata makehe. Naʻe teuteuʻi mo fakatatali ʻa kimoutolu ke mou moʻui ʻi he kuonga mahuʻinga ko ʻeni ʻo hoʻomou moʻui ʻi he palanite fakaʻofoʻofa ko māmaní. ʻOku ʻi ai hamou tukufakaholo fakalangi pea ko ia ʻoku mou maʻu ai ʻa e ngaahi talēniti ʻoku fie maʻu ke hoko ai ʻa hoʻomou moʻuí ko ha lavameʻa taʻengata.

Kuo faitāpuekina ʻa kimoutolu ʻe he ʻEikí ʻaki ha fakamoʻoni ʻo e moʻoní. Kuo mou ongoʻi ʻEne tākiekiná pea kuo mou mātā tonu ʻa Hono mālohí. Pea kapau ʻe hokohoko atu ʻa hoʻomou fekumi kiate Iá, ʻe hokohoko atu ʻEne foaki atu ha ngaahi meʻa toputapu ke mou aʻusia. Pea ʻi he ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ko ʻení mo ha ngaahi meʻafoaki kehe, he ʻikai ngata pē hoʻomou lava ai ke liliu ʻa hoʻomou moʻuí ki he leleí mo faitāpuekina ʻa homou ngaahi ʻapí, uōtí pe koló, tukui koló, vahefonuá mo homou puleʻangá ʻaki e ngaahi lelei ʻoku mou maʻú.

ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe faingataʻa ai, ka mou kātakiʻi ʻo kiʻi fuoloa atu he “kuo teʻeki ai ke mamata ʻe ha mata pe fanongo ʻe ha telinga pea ʻoku teʻeki ai hū ki he loto ʻo ha tangata ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia kuo teuteu ʻe he ʻOtuá maʻanautolu ʻoku ʻofa kiate iá,” pea mou tatali ai kiate Ia (1 Kolinitō 2:9; vakai foki, T&F 76:10; 133:45).

ʻOku ou fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí pea mo hono moʻoni ʻo Hono Siasí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻaki e kotoa ʻo hoku lotó mo e laumālié ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ko Sīsū Kalaisi ʻa Hono ʻAló ʻoku ʻulu ki he Siasi maʻongoʻongá ni. ʻOku kei ʻi ai pē haʻatau palōfita ʻi he māmaní ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni.

ʻOfa ke tau manatuʻi maʻu pē ʻa e ngaahi lēsoni ʻo Ketilaní pea ke tau kātakiʻi ʻo kiʻi fuoloa atu—neongo ʻa e taimi ʻoku hā ngali fakalotosiʻi ai ʻa e meʻa ʻoku hokó. Mou ʻiloʻi mo manatuʻi ʻeni: ʻoku ʻofa atu ʻa e ʻEikí. ʻOkú Ne manatuʻi ʻa kimoutolu. Pea te Ne poupouʻi maʻu ai pē ʻa kinautolu ʻoku “kātaki ʻi he tui ʻo aʻu ki he ngataʻangá” (T&F 20:25).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Hangē ko ʻení, vakai ki he vahe 45; 56; 76; 84; 89; 97; mo e 104.

  2. Vakai, T&F 76:23; 110:2–4, 11–13.

  3. William Draper, “A Biographical Sketch of the Life and Travels and Birth and Parentage of William Draper” (1881), typescript, Church History Library, 2; fakatatauʻi ʻa e sipelá mo e mataʻitohi lahí.

  4. History of the Church, 4:603.

  5. Lorenzo Snow, “Discourse,” Deseret Weekly News, June 8, 1889, 26.

  6. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hāloti B. Lī (2000), 51.

Ko e Hā ʻa e ʻEikí ʻi he loto Temipale Ketilaní, tā ʻe Del Parson; tā fakatātaaʻi ʻe Christina Smith

Toʻohemá: tā fakatātaaʻi ʻe Craig Dimond; tā fakatātaaʻi ʻe Steve Kropp; toʻomataʻú: tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Matthew Reier

Laʻitā ʻo e Temipale Ketilaní, naʻe fai ʻe Welden C. Andersen; tā valivalí ʻe Robert Casey

Paaki