2010
Tokoniʻi ʻe he Laumālié
Sānuali 2010


Ko e Ongoongoleleí ʻi Heʻeku Moʻuí

Tokoniʻi ʻe he Laumālié

Naʻe tokoto pē ʻa e taha ngāue langá ʻi he feituʻu naʻe tō aí, ʻo hangē ʻoku palanisi pē ʻi ha laʻi papa ʻoku ʻinisi ʻe hiva (senitimita ʻe 23 hono fālahí pea fute ʻe 100 (mita ʻe 30) ki ʻolunga he ʻeá. Naʻe tau ai ha pimi ʻukamea naʻe tō ʻo ne motuhi fakakonga hono nima hemá mo hono vaʻé.

ʻI hoku tuʻunga ko e taha tokoni fakafaitoʻo ʻoku ngāue ʻi he Vakapuna Tokoni Fakafalemahaki Iokesaeá, ki he meimei hono kotoa ʻo e fakatokelau ʻo ʻIngilaní, naʻe ʻikai pē ke u teitei ʻilo ʻe au pe ko e hā ʻa e telefoni fie maʻu fakavavevave ka hokó pe ko e hā ʻa e faʻahinga tūkunga te mau fehangahangai mo ia ʻi he taimi te mau aʻu atu ai ki ha feituʻú.

ʻI he meʻa ko ʻení, naʻe ʻikai ke toe lava ʻo ʻohifo lelei ʻa e taha faingataʻaʻiá kae ʻoua kuo fai hano fakafuofuaʻi hono laveá. Naʻe ʻohake leva au ʻe he meʻa fusí ʻi ha lauʻi pepa fetuku nāunau ukamea. Ko e taimi naʻá ku aʻu hake ai ki he taha kafó, naʻe puke ʻe ha taha ngāue ʻa e tuʻa ʻo hoku sāketi ngingilá, ʻo ne pukepuke au he ʻeákae maʻu haku faingamālie ke u vakaiʻi ʻa e taha kafó.

ʻI he ngaahi tūkunga pehení, ʻoku ʻaonga leva ʻa e taʻu lahi ʻo hono akoʻi kitá, ko ia, naʻá ku kamata leva ke fakafuofuaʻi e ngaahi kafo ʻo e tangatá. Naʻe ʻi hono tuí ha palasitā lavea fakavavevave naʻe ʻai ʻe he taha tokoni fakafaitoʻo ʻo e kau ngāue langá. Ko e anga mahení, te u vakaiʻi ʻa e laveá ke fakafuofuaʻi ʻa e maumau ne hokó he ko e founga ngāue ia naʻe akoʻi kimautolu ke mau muimui ki aí.

Ka ʻi heʻeku kakapa atú, ne ueʻi au ʻe he Laumālié: “ʻOua te ke toʻo ʻa e palasitaá.” Ko ia, naʻe ʻikai leva ke u ala au ki ai. Naʻe tuʻo tolu ʻi he lolotonga ʻo e meʻá ni, hono teke au ʻe he niʻihi kehe naʻe ʻi aí—ko e tokotaha fuofua tokoní, ko hoku kaungā ngāue naʻe ʻi laló, pea mo ha toketā—ke u sio ki he laveá, ka naʻe tuʻo tolu ai pē hono ueʻi au ʻe he Laumālié ke ʻoua naʻá ku ala ki he palasitaá. ʻI he taimi pē ne mau lava ai ʻo fakamaʻu ʻa e tangata laveá, ne mau hiki leva ia ki he meʻa nāunaú fetuku, pea tukutukuhifo lōua leva kimaua ki lalo ki he kelekelé, pea mau ʻave leva ia ki he falemahakí.

Naʻe tatali pē ʻa e timi tokoni fakavavevavé kiate kimaua ʻi he feituʻu fakaake ʻo e meʻa fakatuʻupakeé. Naʻe toʻo fakavave leva ʻe ha toketā ʻa e palasitaá mei hono tuí. ʻI he taimi pē ko iá, ne pā ha foʻi kālava pea kamata ke fānoa e totó ʻi he tokotaha kafó. ʻI he faʻahinga ʻātakai lelei peheni he falemahakí, naʻe vave pē hono fakaleleiʻi ʻo e tūkunga fakatuʻutāmaki ko ʻeni ki he moʻuí. Kapau naʻe hoko ia ʻi he laʻi papa fute ʻe 100 ki ʻolungá, mahalo pē he ʻikai ke lava ʻo toe moʻui ʻa e taha faingataʻaʻiá ni.

ʻOku ou lotu he pongipongi kotoa pē ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke ne tokoniʻi au, mo tāpuakiʻi ʻaki au ha tataki fakalaumālie ke u ʻiloʻi e tokoni lelei taha ʻe fie maʻu ʻe hoku ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ʻi he ʻaho ko ʻení. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, kuo akoʻi ai au ʻe he ngaahi meʻa kuó u fouá ʻe tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻoku ueʻi au ki ai ʻe he Laumālié, ke u talangofua. Kuo maluʻi au foki au ʻe he talangofua ko iá.

Hangē ko ʻení, ko e taha hoku ngaahi fatongiá ke u hoko ko ha taha fakahinohino, ʻo fakahinohino ʻa e helikopetá ki he feituʻu ʻoku hoko ai ʻa e palopalemá. ʻOku lava ʻa e ngaahi helikopeta tokoni fakavavevavé ia ke puna ki ha meimei feituʻu pē, ʻo nau mahuʻinga lahi ai ki he aʻu vave ki he ngaahi feituʻu ʻo e fakatuʻutāmakí, ka ʻokú ne ʻi ha tuʻunga faingofua ke hoko ki ai ha palopalema. Ko e taimi ʻoku mau puna ai ʻo vave ange ʻi he maile ʻe 140 (kilomita ʻe 225) ki he houá, ʻoku ʻikai ke faʻa fakatokangaʻi ʻa e ngaahi uaea ʻuhilá ia mo e ngaahi uaea telefoní. Pea te nau lava pē ke tuʻu ua ʻa e helikopetá.

Ne mau fakatōtō mai mei ha taha ʻo ʻemau ngaahi puná ka ʻi ha feituʻu mātuʻaki faikehe. Fakafokifā pē kuo fakahā mai ʻe he Laumālié kiate au, “Tuku ki lalo ʻa e papa tohí!” Naʻá ku toe ongoʻi, ʻi he meimei taimi pē ko iá, “Tuku ki lalo!” Ko ia, ne u maleʻei atu ki muʻa ke tuku ʻeku papa tohiʻangá ʻi he kato ʻi hoku veʻe tuí. Ko e taimi ne u fakahoko ai ʻení, naʻe liliu ʻa e anga ʻo ʻeku vakaí, peá u fakatokangaʻi ʻa e uaea ʻuhilá ʻoku hangatonu hake pē ʻi lalo ʻiate kimautolu. Ko e meʻa pē naʻá ku lava ʻo lea ʻakí, “Uaeá! Uaea! Uaea ʻi lalo!” Pea neongo naʻa mau lave he uaeá pea tupu ai haʻane ngaofe, ka naʻe ngaʻunu vave ʻa e pailaté, pea mau mavahe mei ai ʻo mau hao. Ko e ofi taha ia ki ha fakatuʻutāmaki kuó u aʻu ki ai. Ka ne taʻe ʻoua e ueʻi ʻa e Laumālié, naʻe mei kehe hono ikuʻanga ʻemau tali e ui ko ʻeni ki he fakatuʻutāmakí.

ʻOku ou fakamālō lahi ʻi he founga ʻofa ʻoku tokangaʻi ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi fie maʻú. ʻOku tokangaʻi maʻu pē kitautolu ʻe he ʻEikí. ʻOkú ne fie maʻu kitautolu kotoa ke tau malu fakalaumālie maʻu pē mo foki ange kiate Ia, ko ia ʻoku faʻa folofola mai ai ʻi he kihiʻi leʻo siʻi mo vanavanaiki ʻo e Laumālié. Ko e meʻa pē ke tau fakahokó ko e fakafanongo mo talangofua.

Ka ne taʻe ʻoua e ueʻi ʻa e Laumālié, naʻe mei kehe hono ikuʻanga ʻemau tali e ui ko ʻeni ki he fakatuʻutāmakí.

Paaki