2010
ʻI he Siasí Fakakātoa
Sānuali 2010


ʻI he Siasí Fakakātoa

Ngaʻuta ʻa e Kāingalotu ʻAfiliká ʻi he ʻAho Ngāue Tokoní

Ne kau atu ha kāingalotu ʻo e Siasí mei ha ngaahi fonua ne laka hake he 30 ʻi ʻAfilika ʻi ha Polokalama Ngāue Tokoni ki ʻAfilika Kotoa he ʻaho 22 ʻo ʻAokosi 2009, ʻo nau toʻo sāvolo mo teke saliote mo malimali pea tui uasikote lanu engeenga.

ʻI ha kolo lahi ʻe taha ʻi ʻAivoulī Kousi, ne nau fakaleleiʻi ai ʻa e ngaahi halá. ʻI ha kolo ʻe taha ʻi Laipīlia, naʻa nau fakaleleiʻi ha ngaahi ʻapi motuʻa. ʻI Siela Lioné, naʻa nau fakamaʻa ʻa e ngaahi fakatafenga vaí. ʻI Naisīliá, naʻa nau toʻo ʻa e ʻakau tupu noaʻiá mei ha fale ʻo e puleʻangá. ʻI Kaná, naʻa nau tafi kotoa ha feituʻu fefakatauʻaki mo fetuku ha ngaahi uta veve lahi. ʻI Keniā, ʻAfilika Saute, Kemiluni ʻo faai atu ai, naʻe olo ʻe he kāingalotú ha ngaahi loki mo ha ngaahi falemālōlō he ʻapi pōpulá, tō ʻakau, ngaahi ha ʻū hala mo ngāue ʻi ha ngaahi ʻapi tauhiʻanga ʻo e fānau liʻekiná. Naʻa nau fakamaʻa ha ngaahi falemahaki mo ha ngaahi ʻapí; naʻa nau taʻaki e vaó mo vali ha ngaahi fakaʻilonga.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻĒliki Siakisoni, ko e talēkita ʻo e ngaahi potungāue fetuʻutaki mo e kakaí ʻi he ʻĒlia Tonga Hahake ʻo ʻAfiliká, “Ko e meʻa kuo fakamoʻoniʻi ʻe he kāingalotú kiate kinautolú, kapau ʻe omi ha kakai tokolahi feʻunga, he ʻikai ha ngāue ia ʻe fuʻu lahi kiate kimautolu.”

Ko e fē pē potu ne ngāue ai e kāingalotú, ne fakatahataha mai ki ai ʻa e kau faiongoongó ke mamata mo hiki fakamatala.

Ne ʻi ai mo ha kakai tokolahi kehe, makehe mei he kāingalotu ʻo e Siasí ne nau kau ʻi he ngāué ni. Naʻe kaungā-ngāue ʻa e Siasí mo ha ngaahi kulupu tokoni fakalotofonua kehe, ngaahi siasi kehe, pea ʻi ai mo ha ngaahi vaʻa ʻo e puleʻangá naʻa nau foaki taʻe-totongi mai ʻenau ngaahi meʻangāué mo ha ngaahi nāunau pea aʻu ʻo nau kau ʻi he ngāué.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻAtesina ʻOlukani, ko e Fitungofulu Fakaʻēlia mo e talēkita fakaʻēlia ʻo e Potungāue fetuʻutaki mo e Kakaí ʻi ʻAfilika Hihifó, “Ko e tokolahi, ne nau fakahīkihikiʻi ʻa e ʻEikí mo fakahā mai ʻoku nau fie kau fakataha mo kimautolu ʻi heʻenau fanongo ko ia ʻoku mau fai [ʻa e ngāué ni], ʻoku mau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga e ngaahi ngāue lelei ʻa Kalaisí.”

Ko ha ʻUluaki Konifelenisi maʻá e Toʻu Tupu ʻo ʻItiōpeá

Lolotonga ʻo Siulai 2009 ne laka hake ʻi ha toʻu tupu mo ha kakai lalahi kei talavou ʻe toko 160 ne nau fakataha ki ha ʻaho ʻo e feohi fakakaumeʻa, hulohula mo ha ngaahi fakamoʻoni ʻi he fuofua konifelenisi kuo faifaiangé pea fakahoko ʻi ʻItiōpea.

Koeʻuhí naʻe ʻikai fakatahatahaʻi ʻa e fanga kiʻi koló ni ʻe fā o e Siasí ke hoko ko ha vahefonua, naʻe ʻikai ʻilo ʻe ha tokolahi ʻo e kāingalotú ne toe ʻi ai mo ha fanga kiʻi kolo kehe ʻo e Siasí mo ha toe kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ʻItiōpea. Ko e konga e taumuʻa ʻo e konifelenisí ke nau lava ʻo fetuʻutaki mo honau toʻú pea nau kei tupulaki fakalaumālie pē.

Naʻe pehē ʻe Uonitoseni ʻAmanuela, taʻu 23, kuo ʻosi fakahū mai ʻene pepa ngāue fakafaifekaú ke hoko ko e fuofua faifekau mei he Kolo ʻAuasá, “ʻOkú ne ʻomi ha fakalotolahi ʻi he taimi ʻoku mau fakataha mai ai ke fai e faʻahinga ʻekitivitī peheé. ʻOku tokosiʻi homau kiʻi koló, ka naʻa mau ongoʻi ai ʻo hangē kuo mau ʻi he tākangá—pea ʻoku hangē ha fāmilí.”

Naʻe tui fiefia ʻe kinautolu naʻe kau maí honau ngaahi mama FKT mo honau falani ne ʻosi tā ai ʻa e taumuʻa ʻo e konifelenisí, “Mālohi mo Pau.”

Ne hanga ʻe he māhina ʻe ua ʻo e ngāue fakataha ʻa e kau faifekaú, kau palesiteni fakakoló mo e kautaha tokoni ʻofa ʻAmanaki ʻOku Tupu Haké (Hope Arising), ʻo fakatahatahaʻi mai ʻa e Kāingalotu paioniá ni mei he ngaahi kolo vāmamaʻo ʻe faá ki ha falelotu ʻi ʻAtisi ʻApapa ʻi ʻItiōpeá.

Ne aʻu e fononga pasi mai ʻa kinautolu ne kau maí ki ha houa ʻe fā ke nau kau ʻi he konifelenisí, pea naʻe laka hake ʻi he vaheua ʻe tahá ʻa kinautolu naʻe ʻikai Siasi mo ha kau fiefanongo. Ne papitaiso ha toko ua ʻi he ngaahi uike hono hokó.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Paleti Uilikī, ko ha faifekau taimi kakato, ne tokoni mo hono uaifi ko Sisitā Keuleni Uilikií, ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻo e konifelenisí, “Ko e taimi naʻe fakatokangaʻi ai ʻe he [toʻu tupú] ʻoku ʻi ai mo ha niʻihi kei talavou kehe ʻoku ʻi ai haʻanau ʻamanaki, fakaʻānaua, ngaahi palopalema, mo ha ngaahi fie maʻu kehé, naʻa nau loto lahi ange. ʻOku nau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko kinautolu pē, pea ʻoku ʻoange ʻe he meʻá ni ha ivi.”

Fakahoko ʻe he Kau Finemui Lumēniá ʻEnau Fuofua Nofo Kemí

Naʻe kau mai ha kau finemui ʻe toko nima mo honau kau takí mei he Vahefonua Pukalesi Lumēniá, fakataha mo hanau kaungāmeʻa teʻeki Siasi, ki he fuofua nofo kemi ʻa e Kau Finemuí ʻi Lumēnia he ʻaho 24 ki he ʻaho 26 ʻo ʻAokosi 2009. Naʻe tataki ʻa e nofo kemí ʻe he palesiteni fakavahefonua ʻo e Kau Finemuí, Tina Kosokalu ʻo tokoni ki ai ʻa ʻEletā Toni mo Sisitā ʻEita Vani Noi.

Naʻe fakahoko ʻe he tamaiki fefiné ni mo honau kau takí ha ngaahi fakataha lotu fakalaumālie pongipongi mo efiafi mo ako fakataha ʻa e folofolá he ʻaho kotoa pē. Naʻe fakahoko ʻe ʻEletā mo Sisitā Vani Noi ha ngaahi ako ʻi he ngaahi tefito hangē ko e angamaʻá mo e founga ke fakahoko ai ha ngaahi malanga he lotú. ʻI ha fakataha ako ʻe taha, naʻe ako ai ʻa e tamaiki fefiné fekauʻaki mo e teuteu leleí mo e tui e vala ʻo e ākenga ʻo e kuonga ní kae kei pukepuke pē hoto ngeiá.

Naʻe pehē ʻe ʻAlina Matesuku, ko e taha ʻo e kau finemuí, naʻe fifili ia pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ka te hoko ko ha finemui angamaʻá, ka ʻi he fakataha ako ki he angamaʻá, naʻá ne ongoʻi fakapapau ai ʻe lava pē ke hoko ko e fefine faʻifaʻitakiʻanga ʻo e meʻa oku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ke ne aʻusiá.

Ko Lomēniá, ko ha fonua ʻi he tongahahake ʻo ʻIulopé, ʻoku ʻi ai ha kāingalotu nai ʻe toko 2,736 ʻi ha fanga kiʻi kolo ʻe 17 ʻo e Siasí.

Naʻe tō ʻe he kāingalotu ʻi ʻAfilika Tongá ha ngoue maʻá e fānau tukuhāusiá ʻi ha feituʻu ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha vai paipa ai.

Faitaaʻi ʻe Kaye Jackson

Naʻe ngāue ʻa e kāingalotu ʻi Naisīliá mo e kau ʻōfisa ʻo e Puleʻangá ke fakamaʻa ʻa e veve he veʻe halá.

Faitaaʻi ʻe Sola Idowu

Paaki