2010
Naʻe ʻIkai Haʻaku Lekomeni Temipale
Sānuali 2010


Naʻe ʻIkai Haʻaku Lekomeni Temipale

ʻEni-Meti Hauleni, ʻIutā, USA

ʻI hoku taʻu 17, naʻá ku maʻu ha holi lahi ke u mamata ʻi ha temipale ʻo e Siasí. Naʻá ku nofo mo hoku fāmilí ʻi Tenimaʻake, pea naʻe ʻikai ke ʻi ai ha temipale ia ai ʻi he taimi ko iá. Ki he Kāingalotu ne nofo ʻi Tenimaʻaké, ko e ongo temipale ofi tahá pē naʻe tuʻu ia ʻi Suisalani ia mo ʻIngilani. Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻe au ha taha ʻi he ongo fonua ko ʻení, ko ia, naʻe ʻikai pē ha fakakaukau ia ke u folau toko taha ki he ongo fonuá ni.

Ka koeʻuhí naʻe ʻi ai haku kāinga ʻi ʻIutā, naʻá ku pehē ai ke u tānaki ha paʻanga ka u lava ʻo ʻaʻahi ki ai mo fakahoko ha papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi he Temipale Sōlekí. Naʻá ku faitohi leva ki hoku mehikitangá mo e niʻihi naʻá ku tokoua ʻaki pē ke vakaiʻi pe ʻe sai pē ke u ʻaʻahi ange. Naʻa nau fiefia he fanongo ki heʻeku palaní.

Hili ha taʻu ʻe taha mei ai kuo fāifai peá u lava ʻo tānaki ha paʻanga feʻunga ki heʻeku folau ko ʻeni ne fuoloa hono teuakí. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei heʻeku tūʻuta ki ʻIutaá, ne ʻave meʻalele au ʻe hoku mehikitangá ki he Temipale Sōlekí. Naʻá ku fiefia ke siotonu ai pea mo vēkeveke foki ke fakahoko ʻa e papitaiso maʻá e kau pekiá. Neongo ia, ko e taimi naʻá ku aʻu atu ai ki he hūʻangá, ne kole mai ha taha ngāue ʻi he temipalé ke sio ki heʻeku lekomeni temipalé. Naʻe teʻeki ke talamai ʻe ha taha ia kiate au ha meʻa fekauʻaki mo ha lekomeni temipale! Naʻe fakamatalaʻi lelei mai ʻe he taha ngāué ʻa e meʻa ko ē ʻoku ui ko e lekomeni temipalé peá ne talamai te u lava ʻo maʻu ia mei heʻeku pīsopé.

Ne tō hifo hoku lotó. Kuo pau ke u fiemālie pē ā ʻi he ʻaʻahi ki hoku kāingá pea mo vakai pē mei tuʻa ki he temipalé.

ʻI he lolotonga ʻo e houalotu fakamoʻoni he Sāpate hono hokó, naʻá ku ongoʻi ʻoku fie maʻu ke u vahevahe ʻeku fakamoʻoní, ʻo fakahā ki he fakatahaʻangá ʻa ʻenau monūʻia lahi ke nofo ofi ki ha temipalé. Naʻá ku toe talaange foki naʻá ku mei fiefia ke hū ki loto ka ʻoku ʻikai lava koeʻuhí he naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻaku lekomeni, neongo naʻe akoʻi maʻu pē au ke u moʻui taau. Naʻe fakaʻosi ʻeku fakamoʻoní ʻaki ʻeku poupouʻi ʻa e kāingalotú ke nau ō ki he temipalé ʻi he tuʻo lahi taha te nau lavá.

ʻI he ʻosi ʻa e lotú, ne fakalea mai ʻa e pīsope hoku kāingá ʻo ne fakahā mai ʻe feinga ke tokoni mai kiate au ke maʻu haʻaku lekomeni temipale, pea ne ma fokotuʻu leva ha taimi ke ma ʻinitaviu ai. ʻI he lolotonga ʻo e ʻinitaviú, naʻá ne ʻeke mai pe ʻoku lea faka-Pilitānia ʻeku pīsopé. Naʻá ku fakahā ange leva ʻikai. Pea pehē mai ia, “Pea ʻoku ʻikai foki ke u lea faka-Tenimaʻake au.” Ne toe tō hifo hoku lotó.

Ka naʻe talamai ʻe he pīsopé, “Kuó ke fononga lōloa mai; ʻoua te ta foʻi levá. ʻOku ou ʻilo ʻe tokoniʻi kitaua ʻe he ʻEikí. Ko e meʻa pē ke ta faí ke ta tui.”

Naʻá ne ʻeke mai leva ʻa e fika telefoni ʻeku pīsopé ʻi Tenimaʻaké, pea naʻá ku maʻu ia. Naʻá ku ʻohovale ʻi he fanongo ki hono tali mai ʻe he foha ʻo ʻeku pīsopé ʻa e telefoní. Naʻá ne talamai ko ʻene toki foki mai ʻeni mei heʻene ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilaní. Ko e taimi naʻá ku talaange ai ia ki he pīsope ʻAmeliká, naʻe pehē mai leva ia, “Sai ʻaupito. ʻE lava pē ia ʻo fakatonulea maʻataua.”

Naʻe ʻikai hano taimi kuo mau talanoa ʻi he telefoní ʻa kimautolú toko fā—ʻo fakahoko mai ʻe heʻeku pīsopé ha ʻinitaviu ki ha lekomeni, kae fakatonulea hono fohá maʻá e pīsope ʻAmeliká. Naʻe ʻikai fuoloa kuo maʻu ʻeku lekomení pea iku ʻo u hū ʻi he temipalé! He ʻikai ke u lava ʻe au ʻo fakamatalaʻi ʻa e fiefia naʻá ku maʻu ʻi heʻeku ʻiloʻi naʻe fakaava ʻe he ʻEikí ʻa e halá maʻaku.

Naʻá ku mali ki mui ʻi he temipalé pea kuo tāpuekina au ʻaki ha fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko fā. ʻOku ou fakafetaʻi lahi ʻi hono foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ha ngaahi temipale kiate kitautolú, pea ʻoku ou houngaʻia ke ʻiloʻi ne ʻosi silaʻi au ki hoku fāmilí pea, kapau te mau moʻui angatonu, te mau lava ʻo nofo fakataha ʻo taʻengata.

Paaki