2010
Founga Ne Tau ʻIlo ai ʻa e Fiefiá
Sānuali 2010


Ko Hotau Ngaahi ʻApí, Ko Hotau Ngaahi Fāmilí

Founga ne Tau ʻIlo ai ʻa e Fiefiá

ʻI he lolotonga ʻo e [perestoika] vahaʻa taimi ʻo e liliu fakapolitikalé mo e fakaʻekonōmiká, naʻe faingataʻa ʻaupito ʻa e moʻuí, pea movetevete homau fāmilí. Fāifai pea mau feʻiloaki mo e ongo faifekaú, pea kamata māmālie leva ke mau toe langa.

Naʻá ku fakakaukau maʻu pē ʻo pehē ʻoku mālohi homau fāmilí. Ko ʻema fānau tangatá ʻe toko tolu mo ʻema ongo fānau fefiné naʻe ʻikai toe kehe, pea ko e palopalema angamahení ai pē mo kinautolu. ʻOku ou faʻa ʻita ʻi he ngaahi taimi ʻoku nau ongongataʻa aí. Peá u faʻa fakakaukau ʻiate au pē ki mui ange, “Ko e hā ne ke ʻita pehē ai kiate kinautolú?”

Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻi he taimi ko ia ko e pelesitoiká [perestroika]—ko ha vahaʻa taimi ʻo e liliu fakapolitikale mo fakaʻekonōmiká—kuo ʻosi kamata ia ʻi Lūsia. Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻe au ʻe pulia ʻa e koloá me he ngaahi funga laupapa ʻo e ngaahi falekoloá kotoa, pea ʻe lau māhina pea iku ʻo toe lau taʻu, ha ʻikai ke mau maʻu ha vahe. Ne iku ʻa e moʻuí ʻo fuʻu faingataʻa ʻaupito. Ne mau faingataʻaʻia moʻoni, peá u aʻu ai mo hoku husepānití ʻo ma meimei vete. Ne haʻaki mai e kaupeau ʻo hono fakaʻaongaʻi ʻo e faitoʻo kona tapú, pea naʻe kau ai ha taha ʻo ʻema fānau tangatá. Naʻe hangē ia naʻe ʻikai ke toe ulo mai ʻa e laʻaá ʻi homau matapā sioʻatá. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko hai ʻe fai ki ai e lotú, ka naʻá ku kei kole tokoni pē ki he ʻOtuá. Naʻa mau kikivi ʻaki homau iví kotoa, pea fāifai pea mau hao māmālie ki tuʻa mei he vanú ni.

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1998, ne maʻu kimautolu ʻe he ongo faifekaú. Naʻe liliu ʻemau moʻuí ʻaki ha tikilī ʻe 180 ʻi heʻemau huʻu atu ki ha taumuʻa foʻoú. Ne ʻikai lava ha taʻu ʻe nima mei ai, kuo mau ʻosi hū he temipalé mo ʻosi silaʻi kimautolu ko ha fāmili ki ʻitāniti.

Ko e taimi ne ngāue fakafaifekau ai ʻema tamasiʻi fika uá ʻi he Lepāpulika Sekí, naʻe faitohi mai ʻi heʻene tohi kotoa pē ʻo pehē, “Tuʻu maʻu pea faivelenga. Ko e fāmili fiefia tahá kitautolu kapau te tau taha.” Naʻa mo hoku ngaahi kaungāmeʻá naʻa nau faʻa talamai kiate au mahalo ko e fefine fiefia taha au ʻi he māmaní ʻi he tokolahi ʻeku fānaú mo e makapuná mo ʻeku ʻilo he ʻikai ha taimi te u taʻe-lata aí.

ʻI heʻeku manatu atu ki aí, ʻoku ou fakatokangaʻi ʻo hangē ko e kakai naʻa nau fanongo ki he Tuʻi ko Penisimaní, ne foua ʻe homau fāmilí ha fuʻu liliu lahi ʻi homau lotó, ʻo mau hoko ko e fānau ʻa Kalaisi (vakai, Mōsaia 5:7). Ko ha liliu lahi fau ia kiate au. Ki muʻa peá u hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí, ko e taimi pē naʻá ku fakakaukau ai ki he maté, naʻe hū māmālie ki hoku lotó mo ʻeku moʻuí ha mamahi ʻoku ʻikai makātakiʻi. Naʻe fie maʻu ʻa e kihiʻi ivi kotoa pē naʻá ku maʻú ke tekeʻi ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau ko iá meiate au. Kuó u maʻu ʻeni ha nonga ʻi heʻeku moʻuí.

Kuó u ʻilo ʻeni ko e fiefiá ʻoku hoko mai ia ʻi ha ngaahi tuʻunga kehekehe. ʻE lava ke maʻu ia ʻi he ʻao fakapoʻuli tahá pe ʻi he taimi ʻoku hōloa ai ʻa māmani ʻi he velá. ʻOku ʻi he huelo māfana ia ʻo e laʻaá foki ʻi he lotolotonga ʻo e ʻuha lōvaí. ʻOku ʻi he ʻuluaki muka ia ʻo e faʻahitaʻu failaú ʻoku ʻasi hake ʻi he moto ʻa ha fuʻu ʻakau. ʻOku ʻi he kiʻi lau hinehina ia ʻoku lī mai ʻi ha vaʻa ʻo ha fuʻu ʻāpele. ʻOku ʻi he fakapoʻuli ia ʻi he langi ʻo ha pō ʻoku fetapaki ai ha ngaahi fetuʻu ʻe lauiafe. ʻOku ʻi he fōtunga ʻofa ia ʻo ha taha ʻoku tau ʻofa ai. ʻOku fotu ia mei he ngaahi fofonga maʻa ʻi he ngaahi tā fakafāmilí.

ʻOku toe hoko mai foki ʻa e fiefiá kiate au ʻi he taimi ʻoku ou fai ai ha meʻa lelei maʻá ha taha kehe. ʻOkú ne fakamāfanaʻi hoku laumālié ʻaki ha kihiʻi ulo ʻi he taimi ʻoku ou lotu ai ki heʻetau Tamai Hēvaní. ʻI he ngaahi taimi ʻoku ou fakakaukau ai ʻoku ou fie maʻu lahi ange ha meʻá, ʻoku ou manatuʻi ʻoku fie maʻu ke u ako ke fakamahuʻingaʻi ʻa e meʻa ʻoku ou maʻú—he ko e ʻEikí tonu pē naʻá Ne foaki kotoa ia kiate aú.

Toʻohemá: taá ko e angalelei ia ʻa e fāmili Simaková; toʻomataʻú: tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Steve Bunderson

Paaki